Alzheimerova bolest: najčešći oblik demencije za koji i dalje nema lijeka

Alzheimerova bolest, kao neurodegenerativna bolest s razornom posljedicom razvoja demencije, pogađa više od trideset milijuna ljudi diljem svijeta te ostaje poremećaj za koji nema lijeka. Ovdje donosimo pet karakteristika koje bi trebalo znati o bolesti.

Što je zapravo Alzheimerova bolest?

Njemački liječnik Alois Alzheimer zaslužan je za prepoznavanje bolesti još 1906. godine, budući da je prvi uočio plakove i snopove u mozgu preminulog pacijenta oboljelog od demencije.

Alzheimerova bolest progresivno uništava moždano tkivo, oduzimajući ljudima sposobnost pamćenja i ostavljajući ih pritom dezorijentiranima, a ponekad i potpuno nesposobnima za obavljanje svakodnevnih zadataka. Jedna od specifičnosti također su dramatične promjene raspoloženja i značajni problemi u komunikaciji s drugim ljudima.

Upravo je demencija jedan od glavnih uzroka problema s pokretljivošću starijih osoba, koje su tako ovisne o pomoći bližnjih.

Deseci milijuna oboljelih od Alzheimerove bolesti

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) više od pedeset pet milijuna ljudi diljem svijeta boluje od demencije, od kojih je najčešća upravo Alzheimerova bolest.

Ona predstavlja 60% do 70% slučajeva svih poznatih demencija, odnosno, više od 30 milijuna oboljelih.

Budući da očekivani životni vijek postupno raste, prevalencija Alzheimerove bolesti u zemljama nižeg i srednjeg dohotka raste. SZO očekuje da će se broj oboljelih od Alzheimerove bolesti utrostručiti u narednih trideset godina, što će neminovno dovesti do porasta tereta za mnoge obitelji i zdravstveni sustav u cjelini.

Potraga za uzrocima

Unatoč tome što je Alzheimerova bolest daleko najčešći oblik demencije, njezini uzroci su nedovoljno poznati, kao i faktori i razlozi njezinog napretka.

Dva ključna proteina, tau i amiloid-beta, grade zamršene snopove i plakove, poznate pod nazivom agregati, koji dovode do odumiranja moždanih stanica i degeneracije mozga. Još uvijek je nedovoljno poznato što točno uzrokuje njihovu pojavu.

U studiji iz 2021. godine, znanstvenici su ustvrdili kako nakupine toksičnih proteina rano dospijevaju u različite dijelove mozga te se zatim progresivno nakupljaju tijekom narednih desetljeća.

Mogućnosti liječenja

Poteškoće u određivanju točnog uzroka nastanka Alzheimerove bolesti, unatoč desetljećima istraživanja, spriječile su razvoj lijekova za ovu bolest. Najveći napredak u posljednja dva desetljeća dogodio se 2021. godine, kada su Sjedinjene Američke Države odobrile lijek pod nazivom Aduhelm (aducanumab), prvi noviji lijek za liječenje bolesti razvijen u posljednja dva desetljeća, kao i prvi lijek uopće koji sprječava kognitivno propadanje. Međutim, kroz dosadašnje iskustvo pokazalo se kako mu je učinkovitost ograničena te su stajališta liječnika oko njegove djelotvornosti podijeljena.

Rizični čimbenici i prevencija

Prema francuskom Nacionalnom institutu za zdravlje i medicinska istraživanja (Inserm), glavni čimbenik rizika za razvoj Alzheimerove bolesti jest dob – vjerojatnost da će osoba oboljeti raste nakon 65. godine, a vrlo strmo raste nakon 80. godine života.

Dijabetes i arterijska hipertenzija, ako se ne liječe u srednjim godinama, također su povezani s višom prevalencijom bolesti, iako medicinska struka dosad nije uspjela objasniti njihovu točnu povezanost.

Sjedilački način života još je jedan od rizičnih čimbenika, kao i razne vrste trauma glave zadobivene npr. u boksu i ragbiju. Čini se da učenje, zadovoljavajuće radno mjesto i aktivan društveni život, odgađaju pojavu prvih simptoma bolesti, kao i njihovu težinu jer stvaraju “kognitivnu rezervu” koja privremeno nadoknađuje izgubljene moždane stanice, odražavajući time plastičnost mozga i njegovu sposobnost prilagodbe.

Izvor: Klinika za psihijatriju Vrapče