Alzheimerova bolest i prehrana: koje namirnice jesti
Sve dulje živimo, pa se i češće susrećemo sa zdravstvenim tegobama starije populacije. Jedna od njih je Alzheimerova bolest čije se pojavljivanje može odgoditi kvalitetnom prehranom
Gubitak pamćenja uključuje brojna kognitivna oštećenja. Često ga prati gubitak govora, slabljenje motoričkih sposobnosti, nemogućnost prepoznavanja osoba i predmeta i općenito promjene svakodnevnog funkcioniranja.
Čimbenici rizika uključuju šećernu bolest, bolesti krvožilnog sustava, moždani udar, visoki krvni tlak, ozljede glave, stariju dob, depresiju i genetsku predispoziciju.
Osnovne činjenice o Alzheimerovoj bolesti
Brojni su oblici ove zdravstvene tegobe, a među njima je najpoznatija Alzheimerova bolest. Kod nje se javlja opadanje umnih sposobnosti, a također osoba gubi samostalnost u svakodnevnom životu. Kod Alzheimerove bolesti mozak je, zbog velike količine u njemu prisutnih višestruko nezasićenih masnih kiselina i smanjene antioksidativne sposobnosti, izložen povećanom oksidativnom stresu. Između ostalog, dolazi do stvaranja slobodnih radikala te oštećenja DNK.
U ranim fazama Alzheimerove bolesti prisutni su kratkotrajni gubitak pamćenja, problem u usmenom izražavanju (kada se ne može pronaći odgovarajuća riječ), opetovano postavljanje istog pitanja, smanjena sposobnost planiranja i odlučivanja, nepovjerenje, promjene osjeta okusa i mirisa, depresija, gubitak inicijative, promjene osobnosti, problemi apstraktnog razmišljanja i drugo.
Poveznice prehrane i Alzheimerove bolesti
Smanjenje tjelesne mase pospješene favoriziranjem namirnica koje u organizmu daju kiselu reakciju (npr. meso) povećava rizik od pojave Alzheimerove bolesti. Nasuprot tome, alkalnu reakciju u organizmu daje voće i povrće, pa je stoga potrebno svakodnevno uključiti ga u jelovnik u odgovarajućoj količini.
Nedvojbeno je pokazana pozitivna veza između dovoljnog unosa antioksidanasa i kognitivnih sposobnosti kod starijih ljudi. Namirnice bogate antioksidansima su borovnice, brusnice, jagode, kelj i špinat. Normalnoj funkciji mozga doprinosi i dokozaheksaenska kiselina, odnosno omega-3 masna kiselina iz plave ribe (srdele, tune, palamide, skuše, šaruna, lososa, inćuna, …). Zanimljivo je da i pijenje kave smanjuje rizik od pojave Alzheimerove bolesti.
Kako bi se organizam adekvatno odgovorio na stres, oštećenja uzrokovana oksidativnim procesima, te osigurao prenošenje živčanih impulsa, neophodno je prehranom zadovoljiti potrebe za vitaminima C i E (iz ulja, orašastih plodova i sjemenki), kao i cinkom (iz nemasnog mesa i bučinih sjemenki), željezom, bakrom, selenom (iz ribe i povrća) i drugo. Nadalje, zdravlju mozga uvelike doprinose vitamini B6 (iz mesa, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda, cjelovitih žitarica, mahunarki, povrća i dr.), B12 (koji se nalazi isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla) i folat (iz zelenog lisnatog povrća). Od pomoći su i karotenoidi – pouzdani antioksidansi iz rajčice, mrkve, špinata, kelja i slično.
Dijetoterapija kod Alzheimerove bolesti
Važno je spriječiti gubitak tjelesne i mišićne mase. Tome cilju doprinosi odgovarajuće osmišljena prehrana koja uključuje više manjih obroka tijekom dana. U slučaju kada je riječ o osobama „lutalicama“, unos energije mora pratiti povećanu tjelesnu aktivnost. Osobe koje su manje tjelesno aktivne potrebno je potaknuti na redovitu tjelovježbu. Ovisno o fazi bolesti, preporučljivo je pješačiti barem 90 minuta tjedno.
Potrebno je ohrabrivati pacijenta da što je moguće duže samostalno konzumira obroke. Od koristi su jela u obliku malih zalogaja koji se uzimaju prstima. Sendviči se režu na četvrtine, polutvrdi sir na kockice, tvrdo kuhana jaja na polovice, mrkva na prutiće i sl. U kasnijim stadijima bolesti preporuka je u jelovnik uključiti polutekuće obroke.
Treba smanjiti prisutnost zasićenih masti u prehrani, pa tako treba smanjiti konzumiranje masnog mesa i suhomesnatih proizvoda. Također se ne preporučuje jesti fast-food, polugotova i gotova jela.
Od začina se svakako preporučuje koristiti curry, kumin i kurkumu jer svojim sastojcima sprječavaju nakupljanje nepoželjnog beta-amiloidnog plaka u mozgu.
Neophodno je redovito poticanje oboljelih na pijenje dovoljnih količina tekućine. Kakao, kava i vino sadrže antioksidanse, pa ih je od koristi uključiti u jelovnik.
Obroci moraju biti u isto doba dana kako bi se osigurala kontinuiranost i struktura dnevnog ritma. Također je potrebno osigurati opuštajuću atmosferu i dovoljno vremena za konzumiranje obroka. Preporuka je da stol bude jednostavno postavljen, a posuđe za jelo bijelo. Ako je potrebno, treba koristiti prilagođen pribor za jelo, a juhu posluživati u šalici.
Vjerujemo da je ovaj tekst potaknuo mlađe članove obitelji na razmišljanje o odgovarajućoj prehrani starijih. Na taj se način čuva njihovo zdravlje te osigurava samostalnost i u poznim godinama što nesumnjivo doprinosi kvaliteti života cijele obitelji.
Primjer jelovnika
Obrok na tašte
– zeleni čaj bez šećera, 250 g
– jagode, 150 g
Doručak
– jogurt od djelomično obrana mlijeka, 240 g
– pšenične klice, 40 g
Jutarnja užina
– lubenica, 200 g
Ručak
Teleći file u umaku
– teleći file, 120 g
– rajčica, 300 g
– luk, 20 g
– mrkva, 10 g
– celerov korijen 5 g
– peršinov korijen, 5 g
– maslinovo ulje, 5 g
– začini (sol, papar, češnjak, mažuran, lovor, …)
Tjestenina
– tjestenina, 60 g
Salata
– zelena salata, 40 g
– maslinovo ulje, 15 g
– limunov sok
– crni kruh, 70 g
Popodnevna užina
– banana, 50 g
– borovnice, 50 g
– mlijeko s 1,7 % m. m., 200 g
Kad Alzheimer postane svakodnevica: Kako živjeti s oboljelim od Alzheimerove bolesti?
Kad Alzheimerova bolest (Alzheimer), nažalost, postane svakodnevnica, ukućanima nije jednostavno živjeti s osobom oboljelom od Alzheimerove bolesti
SAZNAJTE VIŠEVečera
Kuhani krumpir, mrkva i brokula
– brokula, 200 g
– mrkva, 70 g
– krumpir, 180 g
– maslinovo ulje, 10 g
– začini (sol, papar, češnjak, …)
– polutvrdi sir, 40 g
– integralni kruh, 70 g
– jogurt od djelomično obrana mlijeka, 240 g
Energetska vrijednost jelovnika: 1999 kcal (8368 kJ)
Ugljikohidrati: 238 g (45%)
Bjelančevine: 110 g (22%)
Masti: 74 g (33%)