Zašto je životni vijek muškaraca kraći u odnosu na žene i kako ga produljiti?

Trendovi u očekivanom životnom vijeku se po zemljama razlikuju. Primjerice, u SAD-u se iz godine u godinu očekivano trajanje života polako produljuje za oba spola, dok je prošle godine upozoreno da se je u Hrvatskoj dogodilo smanjenje životnog vijeka za devet mjeseci, pa sad živimo u prosjeku 77,8 godina. Međutim, ono što je svugdje isto jest razlika između muškaraca i žena – muškarci, nažalost, žive kraće.

Više od 50% žena starijih od 65 godina u SAD-u su udovice, pišu stručnjaci Sveučilišta Harvard u članku u kojem opsežno objašnjavaju uzroke ove pojave te što bi muškarci mogli učiniti kako bi poživjeli dulje.

Obolijevaju mlađi i od više kroničnih bolesti

Muškarci umiru mlađi od žena i više su opterećeni bolestima tijekom života. Obolijevaju u mlađoj dobi te imaju više kroničnih bolesti od žena. Na primjer, muškarci imaju gotovo 10 puta veću vjerojatnost dobiti ingvinalnu herniju (preponska kila) nego žene i pet puta veću vjerojatnost da će imati aneurizmu aorte. Američki muškarci imaju oko četiri puta veću vjerojatnost da će oboljeti od gihta. Kod njih je više od tri puta veća vjerojatnost nego kod žena da će razviti bubrežne kamence, postati alkoholičari ili oboljeti od raka mokraćnog mjehura. I dvostruko je vjerojatnije da će oboljeti od emfizema ili čira na dvanaesniku. Iako žene posjećuju liječnike češće nego muškarci, kada je o novcima riječ, muškarci koštaju društvo mnogo više zbog medicinske skrbi nakon 65. godine.

Dakle, kad govorimo o zdravlju, muškarci su slabiji spol tijekom cijelog života. Ali zašto? Jednoznačan odgovor ne postoji. Umjesto toga, jaz u životnom vijeku ovisi o složenoj mješavini bioloških, socijalnih i bihevioralnih čimbenika.

Biološki čimbenici

Geni i kromosomi

Muškarci i žene razlikuju se od samog trenutka začeća. Svaki ima 23 para kromosoma koji nose 20.000 do 25.000 gena. Od ovih parova, 22 su prisutna kod oba spola, ali 23. par razdvaja spolove. On sadrži spolne kromosome. Kod žena, oba člana para su X kromosomi, ali kod muškaraca jedan je X, a drugi Y.

Y kromosom je manji te sadrži puno manje gena od ženskog spolnog kromosoma. Neki od ovih gena mogu biti povezani s bolestima koje doprinose većoj smrtnosti muškaraca. Osim toga, ako žena ima gen koji uzrokuje bolest na jednom od svojih X kromosoma, to može biti kompenzirano normalnim genom na drugom X kromosomu. Ali ako muškarac ima isti loš gen na svom X kromosomu, on nema takvu potencijalnu zaštitu podudarnog gena.

Hormoni

Prije se sve tako jednostavno tumačilo: testosteron je bio kriv za preuranjenu pojavu bolesti srca kod muškaraca, dok je estrogen dobio zasluge za zaštitu žena. Teorija se je temeljila na zapažanju da sportaši koji zlorabe androgene (muške hormone) imaju teškoće s kolesterolom i pate od povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Ali istraživanja pokazuju da u fiziološkim dozama testosteron niti utječe na razinu kolesterola, niti oštećuje srce. Zapravo, male studije sugeriraju da liječenje testosteronom može čak pomoći nekim muškarcima sa srčanim bolestima. Štoviše, žene koje uzimaju estrogen i nakon menopauze, kada njihova prirodna razina naglo padne, imaju povećan rizik od srčanog i moždanog udara te krvnih ugrušaka.

No, čak i ako hormoni ne čine lavovski udio u rodnom jazu, oni ipak igraju ulogu. Čini se da estrogen ima neki zaštitni učinak protiv bolesti srca, što možda objašnjava zašto se bolest srca obično pojavljuje oko 10 godina kasnije kod žena nego kod muškaraca. S druge strane, testosteron može pridonijeti rizičnom i agresivnom ponašanju koje uzrokuje probleme mnogim mladićima. A testosteron također potiče bolesti prostate, dobroćudne i maligne. Unatoč tome, veza između testosterona i prostate ne može objasniti razliku u dugovječnosti, budući da postoji više smrti od raka dojke nego raka prostate.

Oba spolna hormona održavaju kosti jakima, ali tu su muškarci zapravo u prednosti. Kako muškarci stare, razina testosterona polako opada, za oko 1% godišnje, ali razina estrogena naglo pada u menopauzi, povećavajući rizik od osteoporoze.

Spolna građa

Mnogi muškarci doživljavaju prostatu kao slabu točku. Možda jest tako, ali reproduktivni čimbenici zapravo smanjuju zdravstveni jaz između muškaraca i žena.

Broj novooboljelih od raka prostate i dojke vrlo je sličan, ali žene imaju oko 45% veću vjerojatnost da će umrijeti od raka dojke. Dodajte k tome zloćudne i benigne bolesti maternice te opasnosti trudnoće i poroda, pa možete pretpostaviti da su žene na tom području krhkiji spol. No, muškarci sigurno imaju većih problema u drugim poljima.

Metabolizam

Kolesterol bi mogao nategnuti vagu na štetu muškaraca. Naime, muškarci i žene imaju slične razine LDL („lošeg“) kolesterola, ali žene imaju znatno više razine HDL („dobrog“) kolesterola. Viši HDL kolesterol povezan je s manjim rizikom od srčanih bolesti.

Dijabetes je veliki problem za oba spola, a njegova prevalencija raste kod oba spola. Nažalost, i pretilost je u porastu, a višak kilograma veći je problem za muškarce. To je zato što žene imaju tendenciju da nose višak kilograma na bokovima i bedrima („oblik kruške“), dok se kod muškaraca skuplja na struku („oblik jabuke“ ili „pivski trbuh“). Višak tjelesne masnoće nikada nije dobra stvar, ali abdominalna pretilost mnogo je rizičnija od pretilosti donjeg dijela tijela – naglo povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Iako se pretilost često klasificira kao metabolički problem, ona obično proizlazi iz nepromišljenog ponašanja, što je još jedan minus za muškarce.

Socijalni čimbenici

Stres na poslu

To je uobičajeno objašnjenje za prekomjernu smrtnost muškaraca i možda ima nešto u tome. Stres na poslu može povećati rizik od hipertenzije, srčanog i moždanog udara. Zapravo, karoši, „smrt od prekomjernog rada“, priznata je dijagnoza u Japanu. Ambicija, kronična izloženost stresu, rivalstvo i ljutnja su uključeni kao čimbenici rizika od srčanih bolesti, a ove osobine imaju veću prevalenciju kod muškaraca nego kod žena.

Ali kako sve više žena radi i dodaje financijske obveze svojim tradicionalnim ulogama kod kuće, moglo bi se dogoditi da premoste rodni jaz krećući se, nažalost, u pogrešnom smjeru.

Društvena povezanost i podrška

Istina je: ljudi su dobar lijek. Čvrsti međuljudski odnosi i mreže podrške smanjuju rizik od mnogih problema, od obične prehlade i depresije do srčanog i moždanog udara. Nasuprot tome, društvena izolacija identificirana je kao čimbenik rizika za srčane bolesti.

Žene imaju puno šire i čvršće društvene veze od muškaraca. Općenito, žene su u kontaktu sa svojim osjećajima i s drugim ženama te imaju izvanrednu sposobnost izražavanja svojih misli i emocija. Čini se da čvrste veze i dobra komunikacija mogu objasniti zašto žene žive duže.

Bihevioralni čimbenici

Biološki čimbenici odgovorni su za dio rodnog jaza, a socijalni čimbenici za drugi dio. Ali od adolescencije nadalje, muško ponašanje je glavni razlog što se ranije razbolijevaju i umiru brže od žena.

Rizično ponašanje

Iako nije jasno zašto je tome tako, od djetinjstva pa nadalje, muškarci preuzimaju više rizika od žena i često plaćaju cijenu u vidu trauma, ozljeda i smrti. Jednostavne mjere opreza poput sigurnosnih pojaseva i biciklističkih kaciga mogu pomoći, ali složenije mjere koje uključuju edukaciju o alkoholu, drogama, vatrenom oružju i sigurnom seksu također su neophodne. Više nego ikad prije, mladi muškarci trebaju uzore koji pokazuju da su zdrav razum i razboritost muške osobine.

Agresivnost i nasilje

To su ekstremni oblici rizičnog ponašanja, ali postoji razlika. Čovjek koji riskira dovodi sebe u opasnost, ali njegovi nerazboriti izbori ne smiju ugroziti druge. Međutim, nasilno ponašanje izravno ugrožava zdravlje i dobrobit drugih, i muškaraca i žena. Muškarci imaju gotovo četiri puta veću vjerojatnost da će umrijeti od ubojstva ili samoubojstva nego žene, ali su žene mnogo češće žrtve obiteljskog nasilja. Muškarci moraju naučiti samokontrolu i kontrolu ljutnje ako žele ukloniti ovaj dio rodnog jaza. Također je važno shvatiti da i „pravi“ muškarci imaju osjećaje te da se jake emocije najbolje izražavaju riječima, a ne djelima.

Pušenje

To je najrizičnija štetna navika, a budući da je pasivno pušenje opasno za druge, također je oblik prikrivenog neprijateljstva. U stara vremena muškarci su pušili, ali žene nisu. No otkako sve više žena puši, počele su brojčano sustizati muškarce u bolestima srca, raku pluća i emfizemu.

Zlouporaba alkohola i droga

Poput pušenja, pijenje i zlouporaba droga tradicionalno su muški problemi koji sve više prijete i ženama. Ipak, muškarci dominiraju u ovim autodestruktivnim navikama.

Prehrana

U većini slučajeva se žene zdravije hrane od muškaraca. Muški ideal mesa i krumpira trebao bi ustupiti mjesto povrću, voću, žitaricama i ribi.

Vježbanje

Kada je ljudski opstanak ovisio o fizičkom radu, i muškarci i žene bavili su se s dovoljno fizičke aktivnosti. Ali kako moderni uređaji zamjenjuju mišiće, većina muškaraca nije ni blizu tjelovježbi koja im je potrebna za zdravlje.

Medicinska skrb

Žene više vode računa o zdravlju i više se njime bave. Vjerojatnije je da će imati zdravstveno osiguranje i redovit izvor zdravstvene skrbi nego muškarci. Prema velikom istraživanju koje je proveo Commonwealth Fund, tri puta više muškaraca nego žena nije posjetilo liječnika prethodne godine; više od polovice svih muškaraca nije obavilo pregled ili mjerenje kolesterola u prethodnoj godini. Općenito, kod muškaraca koji imaju najtradicionalnije, „mačo“ poglede na muževnost, najmanja je vjerojatnost da će obaviti rutinske preglede i dobiti potrebnu medicinsku skrb.

Savjeti muškarcima za očuvanje zdravlja

Muškarci ne mogu promijeniti svoje kromosome i gene, no mogli bi sustići žene na nekim drugim područjima. Naravno, ako to doista i žele.

Donosimo 10 savjeta koji će vam pomoći na putu do dugog i zdravog života.

1. Izbjegavajte duhan u svim njegovim oblicima.
2. Jedite kvalitetno. To znači jesti više zdrave hrane, a manje štetne hrane. Jedite više cjelovitih žitarica, voća, povrća i mahunarki, ribe, mliječnih proizvoda s niskim ili nemasnim sadržajem te orašastih plodova i sjemenki. S druge strane, smanjite unos crvenog mesa, punomasnih mliječnih proizvoda, kože peradi, prerađene hrane s visokim sadržajem natrija (slane), slatkiša, zaslađenih pića i rafiniranih ugljikohidrata, a ako trebate smršavjeti, s manje kalorija.
3. Redovito vježbajte, uključujući najmanje 30 minuta umjerene tjelovježbe gotovo svaki dan, vježbe snage dva do tri puta tjedno i vježbe za fleksibilnost i ravnotežu prema potrebi.
4. Ostanite normalne tjelesne težine. Taj cilj je teško ostvariv i muškarcima i ženama, ali i djelomični uspjeh će pomoći.
5. Ako odlučite piti, ograničite se na jedno do dva pića dnevno (računajući kao jedno piće 1,5 dcl vina ili 3,5 dcl piva ili 2,5 cl žestokog pića kao jedno piće).
6. Ublažite stres. Naspavajte se dovoljno. Izgradite društvene veze i podršku zajednice.
7. Izbjegavajte rizično ponašanje, uključujući zlouporabu droga, rizične seksualne odnose, opasnu vožnju, upotrebu vatrenog oružja.
8. Smanjite izloženost toksinima i zračenju, uključujući sunčevu svjetlost i rendgenske zrake.
9. Odlazite na redovite liječničke preglede, testove probira i cijepite se. Osluškujte svoje tijelo, a simptome prijavite svom liječniku.
10. Tražite radost i dijelite je s drugima. Smijeh je dobar lijek. Zabava i optimizam poboljšavaju zdravlje, ali i sreću. A ako sve navedene promjene unosite polako, postojano i razumno, zapravo ćete uživati ​​u svom zdravom načinu života.