Čuvajte bubrege! Uz dovoljno tekućine spriječite stvaranje bubrežnog kamenca
Jaki bolovi u bubrezima, odnosno bubrežni napadaj teško se podnosi iako u većini slučajeva dolazi do spontanog izbacivanja kamenaca. Radi prevencije svakodnevno pijte dovoljne količine vode
Bubrežni kamenci su jedan od najčešćih poremećaja urinarnog trakta, ali i najbolnijih u medicinskoj praksi. Riječ je o taloženju kristala iz mokraće te njihovu nakupljanju u unutrašnjosti bubrega, pri čemu nastaju kamenci koji mogu biti različitih oblika i veličina.
Prije svega nastaju zbog nedovoljnog uzimanja tekućine, no može biti riječ o prehrani, poremećajima metabolizma, a u obzir dolaze i urogenitalne anomalije.
Bolovi u bubrezima češći kod muškaraca
Renalne kolike, odnosno bolovi u bubrezima, puno se češće javljaju kod muškaraca, u 70 – 80 posto slučajeva, a kod žena u 20 – 30 posto slučajeva. Kao što je spomenuto, riječ je o vrlo intenzivnim bolovima, jednim od najintenzivnijih. Počinju u slabinama, lumbalnim ložama, šire se u valovima, najčešće praćeni mučninom i povraćanjem. Šire se prema naprijed i dolje, odnosno prema mokraćnom mjehuru te intimnom području i preponama.
Riječ je o vrlo intenzivnim bolovima, jednim od najintenzivnijih koji počinju u slabinama, lumbalnim ložama, šire se u valovima, najčešće praćeni mučninom i povraćanjem
Što sve može boljeti?
Pri pojavi kolika najprije je potrebno utvrditi točnu dijagnozu, pri čemu otklanjamo i druge moguće uzroke. S donje desne strane dolaze u obzir bolovi prouzročeni akutnom upalom crvuljka, upalom jajnika, izvanmaterničnom trudnoćom, žučnim kolikama, a s lijeve strane je najčešće riječ o renalnim kolikama, iako i tu dolaze u obzir upala jajnika i izvanmaternična trudnoća.
Pretrage i postavljanje dijagnoze
Potrebno je napraviti pregled urina – postojanje tragova krvi u urinu najčešći je znak bubrežnih kamenaca, odnosno prisutnosti mikrohematurije, što znači da tragovi krvi golim okom nisu vidljivi. U izraženijim slučajevima kolika može biti i makrohematurija, pri čemu je urin crven, odnosno sukrvav ili krvav. Osim toga, provjerava se postoje li u urinu leukociti, što je znak upale. Postoji li upala, koja može biti praćena i visokom temperaturom, treskavicom, potrebno je biti posebno oprezan te uz bolove liječiti i upalu.
Spontano rješavanje kamenaca
Oko 80 posto renalnih kolika (popularno zvanih i bubrežni napadaji) završava spontanom eliminacijom kamenaca, što i jest cilj liječenja, a to se događa kod većine kamenaca veličine do pet milimetara. Naravno, taj je proces individualan jer eliminacija kamenaca ovisi o nizu čimbenika kao što su veličina, oblik te njihova površina (je li glatka ili nazubljena), kanalnom sustavu bubrega i drugim razlozima.
Oko 80 posto renalnih kolika (popularno zvanih i bubrežni napadaji) završava spontanom eliminacijom kamenaca, što i jest cilj liječenja
Moguće komplikacije
Tijekom bubrežnih kolika može doći i do zastoja u protoku mokraće, takozvane zastojne uropatije, koja zahtijeva odgovarajuću intervenciju. Naime, na putu od bubrega do mokraćnog mjehura postoje tri suženja – prvo je na prijelazu iz bubrega (pijelona) u ureter (mokraćovod), drugo na ulazu uretera u zdjelicu, a treće na ulazu u mokraćni mjehur, pa su i ta mjesta kritična jer se ondje kamenac može zadržati.
Liječenje
Unos tekućine – U liječenju bubrežnog napadaja najpotrebnija je dobra hidracija, odnosno unos tekućine – to može biti obična voda. I tako možemo postići uspješnu eliminaciju kamenaca.
Opuštanje mišića – Na raspolaganju nam stoje i neki lijekovi, primjerice selektivni blokatori alfa 1 adrenergičkih receptora koji će se koristiti ako je došlo do zastoja u donjem dijelu urinarnog trakta, blizu mokraćnog mjehura. To su lijekovi koje koristimo i kod nekih drugih uroloških oboljenja i simptoma jer opuštaju mišiće u najdonjem dijelu gdje se ureter ulijeva u mjehur.
Ublažavanje grčeva i bolova – Pacijentima se daju i spazmoanalgetici, odnosno lijekovi koji sprečavaju grčeve i ublažavaju bol, a njihovo je djelovanje individualno.
Sprečavanje urosepse – Najveći je problem kad se uz renalne kolike pojavljuje infekt jer tada postoji opasnost od urosepse. Naš je zadatak u takvim slučajevima uspostaviti normalan protok urina iz gornjih mokraćnih putova prema van. Za to na raspolaganju imamo više mogućnosti. Jedno je postavljanje proteze unutar uretera, čime se pacijenta nastoji riješiti bolova i posljedica uroinfekta, odnosno pijelonefritisa, a u krajnjem slučaju i urosepse.
Operacija samo ako je neizbježno
Veće kamence koji se ne mogu spontano eliminirati i koji su niz godina rasli u bubregu moramo tretirati na drugi način – operativno. Danas to podrazumijeva ESWL, izvantjelesno drobljenje kamenaca šok valovima u sitne fragmente kako bi mogli izaći mokrenjem.
Druga je mogućnost perkutana ekstrakcija kamenaca (PCLN). Posebnim instrumentom nakon reza na koži u području bubrega ulazimo u bubreg pod kontrolnom ultrazvuka ili rendgena te iz bubrežnih čašica vadimo kamence ako su veći nakon drobljenja. Spomenimo i ureterorenoskopiju (URS) – kroz mokraćni mjehur ulazimo u ureter, gdje laserskim sondama i ultrazvukom usitnjujemo kamence, a potom ih posebnim instrumentima vadimo. Nakon toga se postavlja proteza za lakše eliminiranje preostalih fragmenata.
Posljednjih godina, zahvaljujući napretku tehnologije, ti su se postupci proširili i na bubreg. Naravno, postoje i kombinacije takvih pristupa. Na otvorene operacije danas se jako rijetko odlučujemo, samo kada nijedno drugo rješenje nije moguće, najčešće kada je uključena i urođena anomalija urotrakta. Pojedina stanja i recidivi zahtijevat će ponekad i proširene pretrage metabolizma i endokrinološke pretrage.
Često se postavlja pitanje prehrane, no u slučaju prevencije bubrežnih kamenaca i kolika važnija je od prehrane dobra hidracija. Pijete li dovoljno tekućine, već ste učinili mnogo za zdravlje svojih bubrega.