Muškarci imaju bolje zdravlje od žena, ali i kraći životni vijek

Prema podacima Ujedinjenih naroda, žene žive dulje od muškaraca u ogromnoj većini od preko 200 država i teritorija. U državama s višim dohotkom, razlika iznosi devet godina u korist žena. U hrvatskoj populaciji starijih od 70 godina, puno je više žena nego muškaraca. Što je dobna grupa starija, to je brojčana prednost žena veća, tako da na deset žena iznad 90 godina dolazi jedan muškarac.

Utjecaj napretka u medicini

Razlike u starenju između spolova navode na važna pitanja: od čega stariji muškarci umiru u većem postotku nego žene, jesu li žene biološki programirane na duži život ili je kraći vijek muškaraca uzrokovan društvenim pritiscima?

Za razliku od većine drugih vrsta, biologija ljudskog roda daje prednost ženskoj dugovječnosti. Međutim, muškarci nisu uvijek živjeli kraće, što daje naslutiti da, osim biološkog spola, još nešto utječe na životni vijek: napredak u medicini.

Smanjenje smrtnosti trudnica od sredine 19. stoljeća i snažan pad smrtnosti od zaraznih bolesti u prvoj četvrtini 20. stoljeća, uvelike su pridonijeli produženju života žena.

Paradoks: krhko zdravlje ne krati život

Dok je na prvi pogled jasno zašto poboljšana skrb trudnica i rodilja pogoduje ženskoj dugovječnosti, ne treba čuditi ni utjecaj uspjeha u borbi protiv patogena. Zarazne bolesti u većoj su mjeri pogađale djevojčice i mlade žene, povećavajući njihovu smrtnost direktno i indirektno. Osobe koje prežive zaraznu bolest, u nastavku su života ranjivije na druge bolesti, od srčanih i krvožilnih, do karcinoma i depresije.

Iako kraćeg životnog vijeka, muškarci u poznijoj dobi imaju u prosjeku bolje zdravstveno stanje i višu funkcionalnost nego žene. Istraživanje provedeno u 18 država članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, a čiji su rezultati objavljeni u časopisu The Lancet Healthy Longevity, pokazalo je da su žene podložnije kroničnim bolestima i invaliditetu, što ih čini ovisnijima o medicinskoj skrbi i institucionalizaciji.

Spolne razlike u genetici i hormonima uvelike objašnjavaju zašto muškarci umiru ranije iako su prosječno zdraviji, dok žene žive duže unatoč krhkijem zdravlju.

Pitanje hormona i kromosoma

Muški spolni hormon testosteron dvojako skraćuje životni vijek muškaraca. Ne samo što ih čini sklonijima nasilju i riskiranju, nego i fiziološki nepovoljno djeluje na organizam. „Za razliku od testosterona, estrogen pospješuje uklanjanje kolesterola, čime smanjuje rizik od srčanih i krvožilnih bolesti, glavnog uzroka smrti u razvijenijim državama“, napisala je u New York Timesu dr. Louise Aronson, profesorica gerijatrije na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu. „Estrogen također posjeduje antioksidativna i protuupalna svojstva, koja unapređuju imunitet i otpornost na biološki stres.“

Muško genetsko nasljeđe također je nepovoljnije, pokazalo je istraživanje provedeno u Australiji. Žene imaju dva kromosoma X, koji se po potrebi međusobno nadopunjuju. „Ako jedan kromosom X nosi štetne mutacije, drugi, normalni kromosom X nadomješta njegovu smanjenu funkcionalnost“, napominje dr. Aronson. S druge strane, muškarci imaju samo po jedan kromosom X i Y, pa je onaj koji bi bio zahvaćen štetnim mutacijama lišen mogućnosti dobivanja pomoći od istovrsnog normalnog kromosoma.

Blagotvorne strategije za dugovječnost

Na muški životni vijek utječu i ukorijenjeni društveno-kulturni faktori, koji dijelom proizlaze iz biologije: uloga primarnog zaštitnika i hranitelja obitelji, veća zastupljenost u policiji, vojsci i vatrogastvu, veća sklonost avanturizmu i opasnim sportovima, viša stopa pušenja, zanemarivanje zdravstvenih pregleda, odbijanje traženja pomoći od medicinske struke i oglušivanje na liječničke savjete.

Muškarci bi mogli smanjiti rizik od prerane smrti tako da se odmaknu od loših strana društveno uvjetovanih uloga i usvoje provjereno blagotvorne zdravstvene strategije koje uključuju:

• razborito upravljanje stresom i kontrolu gnjeva,
• provođenje aerobnih i anaerobnih vježbi namijenjenih izgradnji mišića i poboljšanju ravnoteže,
• mediteransku prehranu temeljenu na integralnim žitaricama, svježem voću i povrću, maslinovom ulju, jogurtima, ribi i morskim plodovima,
• redovne liječničke preglede,
• saniranje zubala,
• dobivanje slušnog pomagala,
• održavanje umne, tjelesne i društvene aktivnosti.

Provođenjem navedenih strategija muškarci bi napravili značajne korake prema produženju životnog vijeka i unošenju više smisla u stariju dob.