Estradiol kod muškaraca – što učiniti kada je previsok ili prenizak?

Spolni hormoni, uključivo i estrogeni, imaju ključnu ulogu u razvoju i razlikovanju spolnih organa, mozga, kao i aktivaciji seksualnog ponašanja kod muškaraca i žena. Djelovanje spolnih hormona rezultat je funkcioniranja mehanizma povratne sprege na osovini hipotalamus-hipofiza-spolne žlijezde, a njihovo međudjelovanje je vrlo složeno.

Zašto je estradiol važan muškarcima?

Kod muškaraca estradiol igra važnu ulogu. On potiče stvaranje ejakulata, poboljšava sposobnost oplodnje, utječe na mehanizam zgrušavanja krvi, djeluje na metabolizam kisika, regulira niz metaboličkih procesa i jača koštano tkivo. Potiče i proizvodnju lipoproteina visoke gustoće (HDL) čime posredno smanjuje kardiovaskularne rizike, a povoljno utječe i na kognitivne funkcije.

Oko 20% estradiola proizvodi se u Leydigovim stanicama u testisima, a ostatak se procesom aromatizacije androgena (testosterona i androstendiona) stvara u perifernim tkivima. Aktivnost ključnog enzima u aromatizaciji – aromataze – pojačava se tijekom života, a dodatno je izraženija porastom tjelesne mase.

Povišene razine estradiola

Povišenje razine estradiola može biti apsolutno i relativno. Apsolutni porast rezultat je viška hormona u krvi, a relativni porast odraz je promjena omjera androgena i estrogena.

Do apsolutnog porasta dolazi kod nekih od sljedećih bolesti:

• neoplazme koje proizvode estrogen (testisi, nadbubrežne žlijezde)
• tumori hipofize, jetre, pluća
• nasljedne bolesti (Klinefelterov sindrom)

Među ostalim uzrocima povišenih vrijednosti estradiola izdvajaju se:

• oštećenja bubrega i jetre
• endokrinopatije (bolesti štitnjače, šećerna bolest)
• uzimanje lijekova (diuretici, androgeni lijekovi, opioidi, anabolički steroidi)
• izloženost toksičnim tvarima te ionizirajućem zračenju
• prekomjerna konzumacija piva, mahunarki, začinjene i pržene hrane, prekomjerni unos ugljikohidrata
• gladovanje
• pretjerani fizički i emocionalni stres

Kliničke manifestacije

Hiperestrogenizam možemo podijeliti na fiziološki i patološki.

Fiziološki čimbenici najčešće su povezani s tjelesnim stanjem ljudskog tijela poput pretjeranog tjelesnog napora, strogih dijeta ili emocionalnih stresova.

Patološki hiperestrogenizam povezan je s nizom promjena poput pojačanog stvaranja masnih naslaga na grudima i posljedične ginekomastije, pojačane akumulacije masnog tkiva u stražnjici, trbuhu i bedrima, kao i smanjenja količine kose na licu i po tijelu. Od ostalih smetnji javljaju se smanjeni libido, zamor, povećana razdražljivost, glavobolje, smanjenje tjelesne mase, poremećaji probavno sustava (česti zatvor i/ili proljev).

Ako su povišene vrijednosti estradiola prisutne dulje vrijeme dolazi do erektilne disfunkcije, već spomenute ginekomastije, smanjenja veličine genitalija, arterijske hipertenzije, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti te dobroćudnih ili zloćudnih bolesti prostate.

Kako smanjiti povišene vrijednosti estradiola?

S ciljem smanjenja povišenih vrijednosti estradiola potrebna je temeljita promjena životnog stila, počevši od prehrane. Masnu, začinjenu i prženu hranu potrebno je gotovo u potpunosti eliminirati te značajno ograničiti unos šećera, životinjskih masti i alkoholnih pića. Svakodnevna prehrana treba sadržavati svježe povrće, voće i morske plodove koji su bogati omega-3 višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Zbog često popratne prekomjerne tjelesne težine, svakako je nužno smanjiti kalorijski unos. Neophodno je provoditi i redovitu tjelesnu aktivnost koja ne bi smjela biti pretjerana.

Ako promjene životnog stila ne daju zadovoljavajuće rezultate, sljedeći korak je primjena lijekova s antiestrogenim učinkom. Kod prisutnih metaboličkih poremećaja povoljne učinke imaju antioksidansi koji oporavljaju razinu estradiola i smanjuju kardiovaskularne rizike. U slučaju endokrinih bolesti, izbor liječenja može biti hormonska nadomjesna terapija, a kod nekih tumora mora se pristupiti operativnom liječenju.

Snižene vrijednosti estradiola

Snižene vrijednosti estradiola povezane su s nizom bolesti i stanja, među kojima se izdvajaju: iscrpljujuća tjelesna aktivnost, brzo mršavljenje, upalne bolesti prostate, dugotrajno pušenje, nedostatan unos bjelančevina, upotreba lijekova, najčešće hormonskih pripravaka, osteoporoza, kardiovaskularne bolesti te poremećaji funkcije hipofize i drugih endokrinih žlijezda.

Zbog opsežne povezanosti s nizom bolesti do kojih dolazi zbog manjka estrogena (kardiovaskularne bolesti, osteoporoza, smanjena kvaliteta života, seksualna disfunkcija) potrebno je, prije svega, djelovati na po mogućnosti sve rizične čimbenike, u prvom redu na kvalitetu prehrane, provođenje redovite (ne i pretjerane) tjelesne aktivnosti te obustaviti uporabu nepoželjnih lijekova.

Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić.