Erektilna disfunkcija – problem koji pogađa sve veći broj muškaraca

Poremećaj spolne funkcije u kojoj muškarac ne može postići ni održati erekciju dovoljne čvrstoće za spolni čin naziva se erektilna disfunkcija (ED). Ranije se za ovaj poremećaj koristio termin impotencija. Razloga za očajavanje nema već se muškarci trebaju ohrabriti i potražiti stručnu pomoć.

U velikom američkom istraživanju, u kojem su sudjelovali muškarci u dobi 40 – 70 godina, erektilnu disfunkciju imalo je 50 posto ispitanika. Učestalost erektilne disfunkcije veća je u starijoj dobi. Smatra se da oko 100 milijuna muškaraca u svijetu ima ovaj poremećaj. 

Uzroci erektilne disfunkcije

ED je česta posljedica oštećenja krvožilnog, živčanog i hormonalnog sustava organizma. Javlja se, također, kao nuspojava primjene nekih lijekova i pri poteškoćama psihološke naravi i u ovisnika.

U mladih bolesnika s naglom pojavom erektilne disfunkcije najčešće se radi o psihološkim uzrocima, posebno kod jakih emocionalnih stresova

Erektilna disfunkcija može nastati kao posljedica:

• poremećaja u mehanizmu pokretanja erekcije, a koji ovise o psihogenim, endokrinim i živčanim čimbenicima 
• nedostatnog punjenja kavernoznih (spužvastih) tijela penisa zbog smetnji u dotoku krvi (posljedica suženih krvnih žila aterosklerotičnim procesom)
• nemogućnosti zadržavanja krvi u kavernoznim tijelima penisa zbog slabog zatvaranja venskog sustava koji odvodi krv iz penisa.

Navedeni čimbenici rijetko su izolirani, obično se kombiniraju. Posebno se psihogeni čimbenici javljaju uz ostale i zato ih u svih bolesnika s erektilnom disfunkcijom valja pažljivo razmotriti.

Primarna i sekundarna erektilna disfunkcija

Erektilna disfunkcija može biti primarna i sekundarna.

Primarna ED odnosi se na muškarca koji nikada nije imao erekciju. Radi se o rijetkoj pojavi čiji uzrok gotovo uvijek treba tražiti u ljudskoj psihi – osjećaj krivnje, jaka anksioznost, strahovi od međuljudskih odnosa, gubitak ličnosti, gubitak spolnog identiteta, strahovi zbog savjesti itd. U anksioznih muškaraca ED je posljedica povećanog tonusa autonomnog simpatičnog živčanog sustava koji ometa inicijalni mehanizam procesa erekcije.

Sekundarna ED je nemogućnost erekcije u muškarca koji je ranije imao urednu spolnu funkciju. U više od 80 posto slučajeva u podlozi je organski uzrok. Glavni organski uzroci su bolesti krvožilnog i živčanog sustava u sklopu ateroskleroze i šećerne bolesti.

Brojni uzroci sekundarne ED

• Komplikacije operativnog zahvata u području trbuha, urološke operacije (najčešće operacije prostate), teške ozljede zdjelice te zračenja donjeg trbuha su zbog oštećenja živčanih putova čest uzrok erektilne disfunkcije.
• Hormonalni poremećaji, posebno nedostatak testosterona, određeni lijekovi (koje često koriste osobe starije dobi), kao i sredstva koja izazivaju ovisnost dobro su poznati uzroci erektilne disfunkcije.
• Bolesti anatomskih struktura muškog spolovila rijetko mogu biti uzrok erektilne disfunkcije.
• Najčešća bolest krvnih žila u bolesnika sa šećernom bolešću je ateroskleroza. Ateroskleroza smanjuje dotok krvi, a kako je kod ateroskleroze i smanjena relaksacija kavernoznih tijela penisa, izostaje adekvatna erekcija. Stanje pogoršava i istjecanje krvi iz spolovila zbog nedostatnog zatvaranja venskog odvodnog sustava penisa.
• Multiplaskleroza, oštećenje leđne moždine (upala, trauma), moždani udar, oštećenja perifernih i autonomnih živaca najčešći su neurološki razlozi sekundarne erektilne disfunkcije.
• Dijabetičari sa slabom kontrolom koncentracije glukoze u krvi uz razvijene komplikacije na krvnim žilama imaju i oštećenje živčanog sustava, tzv. dijabetičku neuropatiju. Dijabetička neuropatija može oštetiti funkciju senzoričkih, motornih i autonomnih živaca. Smatra se da je oštećenje autonomnog živčanog sustava bitan čimbenik za nastanak erektilne disfunkcije.
• Kronični alkoholizam također oštećuje funkciju živčanog sustava i važan je uzročni čimbenik erektilne disfunkcije.
• U bolesnika s hipogonadizmom prisutno je smanjeno lučenje hormona testosterona, što ima posljedicu smanjenje libida i nastanak erektilne disfunkcije. Radi se o bolestima koje oštećuju funkciju testisa ili njemu nadređene žlijezde hipofize.

U svih bolesnika s organskim uzrokom erektilne disfunkcije treba liječiti osnovnu bolest (šećerna bolest, visok krvni tlak, neurološka bolest)

 Postavljanje dijagnoze

ED može biti simptom ozbiljnog medicinskog stanja. U obradi bolesnika s erektilnom disfunkcijom potrebno je dobiti podatke o uzimanju lijekova, pušenju, uzimanju alkohola, šećernoj bolesti, visokom krvnom tlaku i aterosklerozi.

Važno je tražiti simptome i znakove bolesti krvožilnog sustava te neuroloških, endokrinoloških i psihijatrijskih bolesti. Treba misliti i na moguću depresiju pa je u obradi takvih bolesnika dobro koristiti odgovarajuće psihijatrijske upitnike. Potrebno je provjeriti stanje krvožilnog sustava mjerenjem krvnog tlaka i palpatornim pregledom pulzacija perifernih arterija. Pregled spolovila može ukazati na anomalije spolnog razvoja, ali i na pojavu bolesti (npr. bolest vezivnih struktura penisa – Peyronijeva bolest koja se javlja u kasnijim godinama života). Indikacija za ciljane pretrage spolnog sustava sofisticiranim metodama (ultrazvuk, angiografija) spada u domenu liječnika specijaliste, urologa.

U mladih bolesnika s naglom pojavom erektilne disfunkcije najčešće se radi o psihološkim uzrocima, posebno kod jakih emocionalnih stresova. U takvih bolesnika potrebno je psihološko testiranje.

Jednako tako, na psihološke uzroke erektilne disfunkcije treba misliti u bolesnika sa spontanim oporavkom poteškoća. Muškarci s psihogenom erektilnom disfunkcijom obično imaju spontane noćne erekcije i erekcije pri jutarnjem buđenju. Kod organski uvjetovane erektilne disfunkcije ne javljaju se spontane noćne i jutarnje erekcije.

Laboratorijski nalazi

Bolesniku je potrebno provjeriti razinu hormona testosterona u krvi i ako se potvrdi da se radi o niskoj koncentraciji (hipogonadizmu), potrebno je proširiti endokrinološku obradu da bi se točno definiralo o kojoj vrsti poremećaja se radi. Niska koncentracija testosterona može biti posljedica bolesti testisa, ali i bolesti hipofize.

Mjerenje gonadotropina (hormona hipofize) u krvi definira o kojoj se vrsti poremećaja radi. U slučaju da je poremećena funkcija hipofize, potrebno je, među ostalim uzrocima, posumnjati na postojanje tumora hipofize. U takvom slučaju ED je bitan čimbenik za rano prepoznavanje tumora hipofize.

>>Urinarna inkontinencija je vrlo česta tegoba, no o kojoj se zbog nelagode i srama rijetko govori, posebno kada je riječ o muškarcima. Ipak, pomoć postoji i trebalo bi je tražiti.<<

Liječenje – što se može učiniti?

• U liječenju se koriste medikamenti. Mogu se primjenjivati i pripravci prostaglandina. Prostaglandin E1 je snažna vazoaktivna tvar koja se također koristi u liječenju erektilne disfunkcije.
• U svih bolesnika s organskim uzrokom erektilne disfunkcije treba liječiti osnovnu bolest (šećerna bolest, visok krvni tlak, neurološka bolest). Depresivnog bolesnika treba uputiti na psihijatrijsko liječenje.
• Potrebno je prekinuti, odnosno zamijeniti sve lijekove koji su u bolesnika kao nuspojavu liječenja izazvali erektilnu disfunkciju.
• Bolesnicima se najčešće preporučuje medikamentozno liječenje inhibitorima enzima fosfodiesteraze tip 5 (PDE5) koji putem veće produkcije dušičnog oksida u glatkim mišićima krvnih žila i bolje relaksacije glatkih mišića kavernoznih tijela penisa omogućuju bolju erekciju.
• Vakuumske pumpe (s prilagodljivim elastičnim prstenom za korijen penisa) mogu pomoći bolesnicima koji ne mogu uzimati inhibitore PDE-5. Vakuumska pumpa usisnim mehanizmom povećava količinu krvi u penisu dok elastični prsten sprečava odlazak krvi iz spolovila te na taj način podržava erekciju.
•  Pripravak se može stavljati u izvodni kanal mokraćne cijevi ili se može primijeniti putem injekcije u kavernozno tijelo penisa.
• U slučajevima kada svi oblici liječenja ne pokazuju rezultate moguća je kirurška implantacija proteze u penis. U uporabi su dva oblika proteze: jedan u obliku polusavitljivog plastičnog štapa, a drugi je hidraulično upravljiv ugradbeni aparat. U bolesnika sa spomenutim hipogonadizmom potrebna je primjena testosterona koji se može primjenjivati utrljavanjem gela u kožu ramena ili trbuha (ne u područje spolovila!) ili u obliku intramuskularnih injekcija.
• Primjena testosterona u starijih muškaraca zahtijeva obveznu kontrolu prostate kod urologa.

Pušenje i debljina kvare doživljaj

Velik utjecaj na erektilnu funkciju mogu imati pušenje i debljina. Srčanožilne bolesti u direktnoj su vezi s pušenjem i danas su među vodećim uzrocima smrti u svijetu. Brojni bolesnici s akutnim koronarnim zbivanjima i prije koronarnog incidenta često se žale na pojavu erektilne disfunkcije, zato se ne može dovoljno naglasiti važnost prestanka pušenja. Zabrinjava podatak da je sve više debelih ljudi u svijetu (gotovo svaki treći stanovnik u zemljama zapadne civilizacije) jer debljina prethodi pojavi šećerne bolesti tip 2. Prognoze nisu optimistične jer se može očekivati da će u narednim godinama biti sve više komplikacija šećerne bolesti pa tako i erektilne disfunkcije.