Provjerite je li vaše dijete spremno za polazak u školu

Sa 6 ili 7 godina? Dvojba je to s kojom se susreću mnogi roditelji kada treba prijaviti dijete za upis u prvi razred osnovne škole. Prije odluke, trebalo bi provjeriti djetetovo znanje, vještine, motoriku i druge parametre koji otkrivaju je li spremno za školske obveze.

Dijete treba čisto izgovarati sve glasove jer u protivnom, ako pri izgovaranju riječi dijete radi kakve supstitucije (zamjene),omisije (ispuštanja) ili distorzije (iskrivljenja), tada može krivo čitati i pisati riječi – kako pogrešno izgovara, tako i pogrešno piše. 

Djeca koja neposredno pred školu poznaju prostorne i vremenske odnose te pojmove koji omogućuju uspoređivanje kvantiteta, kao i poznavanje brojeva, brže i lakše svladavaju početnu nastavu

Primjer: “Mama, današ šam biva š vuticem u palku i igali šmo še” – ako dijete ovako izgovara riječi, tada će ih tako i pisati, što automatski znači – pogrešno napisanu riječ. Kad je riječ o daljnjim pripremama za školu, dijete treba imati dobro razvijenu glasovnu i slogovnu analizu i sintezu, što znači da kada mu zadamo da spoji slova P, I, L, E, ono ih treba spojiti i znati da je to riječ “PILE”.

Kada pitate dijete kako bi napisalo riječ “KOKA” ili na kojem mjestu treba raščlaniti neku riječ na glasove, pri tom je poželjno da dijete zna spojiti i raščlaniti riječ koja u sebi ima suglasničku skupinu, primjerice u riječima “STOL”,”VRATA”,”PRST”.

• Fonematski sluh – Ako dijete nema razvijen fonematski sluh (ako ima poteškoće zahvaćanja glasova unutar riječi) te još ima i jezičnu slabost (agramatičan govor, krnje rečenice, siromašniji vokabular), tada će zasigurno imati poteškoća u glasovnoj i slogovnoj analizi i sintezi, što može dovesti do poteškoća u vještinama čitanja i pisanja, a poslije i do nastanka disleksije i disgrafije.
• Razvoj grafomotorike – Nadalje, treba dobro procijeniti razvoj same grafomotorike (kako dijete drži olovku te je li grafomotorički spremno za školu). To uključuje vještinu precrtavanja zadanih likova i pravilan slijed potezanja crte.
• Intelektualna razvijenost – Dijete treba imati i određenu intelektualnu razvijenost, što podrazumijeva određenu razinu razvijenosti svih psihičkih funkcija koje sudjeluju u spoznavanju vanjskog svijeta (razvijenost percepcije, pamćenja, mišljenja i opće inteligencije). Na kraju predškolskog uzrasta opažanje dobiva karakter procesa koji je podčinjen određenom zadatku i usmjeren na ispitivanje situacije koja se opaža. Na osnovi prethodnog iskustva razvija se konstantnost percepcije. Na tom uzrastu djeca razlikuju osnovne boje, oblik predmeta, visinu tonova te posjeduju percepciju vremena i prostora.

Zašto je bitna priprema za školu?

Vještine važne za čitanje i pisanje – Iako čitanje i pisanje usvajaju po polasku u školu, u predškolskom periodu djeca razvijaju neke vještine koje utječu na taj proces: slušna pažnja, vizualna percepcija, vizualna i slušno-govorna memorija, sukcesivne funkcije (praćenje slijeda u vremenu i prostoru), vizualno-motorna i slušno-motorna koordinacija, prostorna orijentacija, grafomotorika i jezična kompetencija. 

Razvoj pamćenja – Istovremeno s razvojem percepcije zapaža se i daljnji razvoj pamćenja. Osim spontanog pamćenja, moguće je uspješno namjerno pamćenje. Postoji tendencija svrstavanja elemenata po sadržaju, logički, što omogućuje veći opseg pamćenja. U procesima mišljenja javljaju se složenija uočavanja i nastavlja se proces sistematizacije usvojenih pojmova. Dijete te dobi može uspoređivati predmete i pojave, raditi jednostavna uopćavanja, ne samo na konkretnom predmetu nego i na skupinama sličnih predmeta. Vrlo je važno da dijete vlada procesima sinteze, apstrakcije i generalizacije jer su to sve osnove za učenje. 

Može li zadržati pažnju – Osim navedenih komponenata intelektualne razvijenosti, vrlo je važno da dijete posjeduje hotimičnu pažnju, koja kod malog učenika početnika traje od deset do petnaest minuta na jednom predmetu. Ta pažnja je uvelike rezultat vježbe u predškolsko doba i preduvjet je za praćenje nastave i sudjelovanje u njoj. Vrlo je važno da dijete poznaje svoju okolinu da bi pojmovi o njoj bili točni i jasni. Djeca koja neposredno pred školu poznaju prostorne i vremenske odnose te pojmove koji omogućuju uspoređivanje kvantiteta, kao i poznavanje brojeva, brže i lakše svladavaju početnu nastavu.

>>Povratak u škole i vrtiće izaziva kod djece mješavinu osjećaja, od uzbuđenja do anksioznosti. Tako i prvi dani nakon povratka s godišnjeg odmora, iako se vrate poznatoj svakodnevnoj rutini pripreme za vrtić, odnosno školu, nerijetko završe neugodno i frustrirajuće.<<

Što bi dijete trebalo znati i moći pred polazak u školu?

Grafomotorika: Posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska. Po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke, ravne kružne i valovite linije. Precrtati likove: krug, trokut, kvadrat i romb. Pisati svoje ime velikim tiskanim slovima.

Prostorni odnosi: Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad. Usvojilo je orijentaciju:

• na tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)
• u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)
• na papiru (što je na desnoj strani papira, a što je na lijevoj).

Vremenski odnosi: Razumije vremenske odnose: prije, poslije, jutro, podne, večer, prijepodne, poslijepodne. Poželjno je da poznaje dane u tjednu, jučer, danas, sutra.

Matematičke vještine: Broji do 20, brojanje s prekidom, brojanje unatrag od 10 do 0. Snalazi se u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj. Razumije pojam skupa: što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veličini, težini, boji), uspoređuje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje elemenata), zna da se dodavanjem skup povećava, a oduzimanjem smanjuje. U skupu od 10 elemenata zna rezultat dodavanja za jedan i oduzimanja za jedan uz pokazivanje. Povezuje brojku uz količinu (npr. brojka 9 = devet elemenata). Mjereći može usporediti koji su predmeti duži, veći, širi.

Govor i jezik: Pravilno izgovara sve glasove. Pravilno se gramatički izražava (koristi množinu, jedninu, zamjenice, govori pravilno u rodu i padežu). Zna verbalno definirati jednostavne pojmove (primjerice, što je stolac?, a u definiciji spominje čemu stolac služi, kakvog je oblika, od čega je napravljen i sl.). Zna verbalno iskazati po čemu su neke stvari, bića, pojave slični, a po čemu su različiti. Zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak.

Predčitalačke vještine: Može rastaviti poznate riječi na slogove. Prepoznaje i imenuje kojim glasom počinje i kojim glasom završava riječ. Zna imenovati riječi na zadani glas (igra “na slovo na slovo”).Prepoznaje je li zadani glas na početku riječi, na kraju ili u sredini. Zna rastaviti jednostavne riječi na glasove. Od pojedinih glasova zna sastaviti jednostavnu riječ (npr., M-A-M-A, O-K-O i sl.). Prepoznaje simbole slova i brojeva.

Koncentracija: Na zadatku se može zadržati 15 – 20 minuta, a trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje.

Opći pojmovi o sebi i drugo: Zna ime i prezime, adresu i mjesto stanovanja, imena i zanimanja ukućana, svoju dob, prepoznaje i imenuje boje, prepoznaje okuse (kiselo, slatko, slano, gorko), vruće/hladno/mlako, članove obitelji: majka/otac/baka/djed/brat/sestra.