Opasne pubertetske mušice: poremećaji prehrane
Adolescenti, a posebno adolescentice, postaju svjesni da svojim načinom života i prehranom mogu utjecati na izgled tijela i nerijetko je to doba kada počinju eksperimentiranja s hranom
Oko 1-2% adolescentica i mladih žena u razvijenim zemljama obolijeva od anoreksije ili bulimije, a poremećaji hranjenja javljaju se u sve ranijoj dobi.
Adolescencija je razvojna faza koja obuhvaća vremensko razdoblje između 10. i 22. godine života. Naziv pubertet često se koristi kako bi se označile tjelesne manifestacije seksualnog sazrijevanja. Tijekom tog ”burnog i olujnog” razdoblja događaju se brojne tjelesne i psihičke promjene. Adolescenti, a posebno adolescentice, postaju svjesni da svojim načinom života i prehranom mogu utjecati na izgled tijela i nerijetko je to doba kada počinju eksperimentiranja s hranom.
Poremećaji u prehrani uzimaju maha
U posljednjih dvadesetak godina poremećaji u prehrani uzimaju značajan zamah. Kad govorimo o poremećajima u prehrani, mislimo na:
- anoreksiju nervozu,
- bulimiju i
- kompulzivno prejedanje.
Debljina je druga strana medalje, ali s istim korijenskim ishodištem. Naime, svako psihičko nezadovoljstvo koje se nastoji riješiti unosom ili ograničavanjem unosa hrane na kraju rezultira pogubno po tjelesno zdravlje organizma.
Svako psihičko nezadovoljstvo koje se nastoji riješiti unosom ili ograničavanjem unosa hrane na kraju rezultira pogubno po tjelesno zdravlje organizma
Poremećaji prehrane obično se javljaju u ranoj adolescenciji, dakle u školskoj dobi, a jedan su od ozbiljnih zdravstvenih problema koji osobito pogađa adolescentice. Iako učestalost varira, najčešće se navodi da 1-2% adolescentica i mladih žena u razvijenim zemljama obolijeva od anoreksije ili bulimije nervoze. Danas poremećaji hranjenja pogađaju djevojke u sve ranijoj dobi.
Pravila zdrave prehrane u pubertetu
Preporuke za prehranu adolescenata su:
- Preporučuje se da adolescenti imaju 5-6 obroka na dan.
- Za usvajanje zdravih prehrambenih navika od iznimne su važnosti i redoviti obiteljski obroci.
- Prehrana mora biti bogata visokovrijednim izvorima proteina poput nemasnog mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda.
- Žitarice, voće i povrće trebaju biti temelj prehrane, a pri odabiru masti treba biti mudar – prednost je bolje dati masnoćama biljnog podrijetla i masnoj ribi.
Povećane potrebe za mineralima
Što sve treba mladim ljudima u ovom razdoblju:
- Potreba adolescentica za željezom povećava se za oko 50 % početkom menstruacije, što uvjetuje dnevnu dozu od 15 mg. Često je unos željeza nedostatan u tom razdoblju zbog eksperimentiranja s prehranom ili povećanih gubitaka tijekom mjesečnice.
- Potrebe adolescenata za željezom također se povećavaju, ali za 20%, najvećim dijelom stoga što dolazi do povećanja nemasne, mišićne mase, te je adolescentima potrebno 12 mg željeza na dan. Kod mladića su nedostaci rjeđi jer oni uglavnom svoje potrebe podmiruju povećanim unosom hrane.
- Unos kalcija u razdoblju adolescencije je iznimno važan – adekvatna količina kalcija pomaže u razvijanju i jačanju kostiju i najbolja je prevencija osteoporoze kasnije u životu. Osim za pravilnu izgradnju koštane mase, kalcij u pravilnim količinama pomaže i rast te kontrakciju mišića. Dnevne potrebe adolescenata za kalcijem iznose 1300 mg, a mogu se zadovoljiti s 4 obroka mlijeka, sira ili jogurta dnevno.