Mogu li „fotošopirane“ naslovnice uzrokovati poremećaj hranjenja kod mladih?
Iskrivljena slika ljepote koju ističu mediji utječe na samopouzdanje mladih djevojaka diljem svijeta, a može izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe
Tri noge, dupli pazuh ili trbuh bez pupka? Ne, to nije opis nekog čudovišta, već vidljive pogreške prekomjernog „uljepšavanja“ fotografija čiji smo svakodnevni svjedoci.
Pa nas s naslovnica i ekrana gledaju osobe s prekrasnim osmjesima i bijelim zubima, očima bez podočnjaka i bora, savršenim tenom, linijom… A pritom ne izgledaju kao „normalni“ ljudi.
Stvarnost nije ružna, već nužna
Najveće „intervencije“ rade se na medijskom prikazu žena. Njihov (pre)malen struk, sjajna kosa, zdrava koža bez madeža i mitesera smanjuju samopouzdanje mladih djevojaka i povećavaju nezadovoljstvo vlastitim izgledom.
„Popularna kultura utječe na stavove mnogih žena, iako su one svjesne fotošopiranih vizuala. To dovodi do nezadovoljstva i uspoređivanja svojeg tijela s nerealnim idealima”, rekla je Virginia Ramsey Winter, profesorica i istraživačica Sveučilišta Missouri. U svojim istraživanjima otkrila je da žene koje imaju negativnu ili lošu sliku tijela imaju tendenciju da razviju rizičnije zdravstveno ponašanje te osjećaj inferiornosti.„Mlade žene moraju shvatiti da ono što je prikazano na televiziji i u stvarnosti nije ista stvar“, dodala je.
Nekoliko studija potvrdilo je povezanost poremećaja prehrane, manjka samopoštovanja i pouzdanja, veće anksioznosti i depresije sa željom tinejdžerica da izgledaju kao ili sliče poznatim glumicama, pjevačicama, modelima… Ta iskrivljena percepcija danas je još snažnija zbog utjecaja interneta i društvenih mreža, pa se negativni učinci medija prenose među prijateljima ili fanovima zajednice koja dijeli istu identifikaciju sa celebritijima.
3 faze razvoja poremećaja prehrane
Profesor psihologije Albert Bandura sa Sveučilišta u Stanfordu otkrio je da iskrivljeno mišljenje o vlastitom tijelu dovodi do poremećaja prehrane u tri faze:
- mlade žene prihvaćaju idealnu sliku ženskog tijela koja im se kontinuirano prikazuje
- tada počnu zamišljati „savršene“, mršave, prekrasne verzije sebe
- razvija se depresija kada shvate da njihova trenutna veličina tijela nije idealna (nerealna je) kao ona s kojom se uspoređuju, što može dovesti do razvoja anoreksije i bulimije.
Nadalje, zabrinjava podatak Nacionalne udruge za anoreksiju i slične poremećaje (ANAD): čak 69% mladih djevojaka izjavilo je da slike iz modernih časopisa utječu na njihovu ideju savršenog tijela, dok 81% djevojčica od 10 godina smatra da je pretilo. Mnoge od njih počet će s izgladnjivanjem u vrlo ranoj fazi života i ozbiljno narušiti svoje zdravlje.
Pretjerano izlaganje fotošopiranom sadržaju u mainstream medijima dokazano ima štetan utjecaj na psihofizičko zdravlje djevojčica koje može trajati čitav život.
Što se poduzima?
Na više mjesta u svijetu pokreću se kampanje protiv prekomjernog digitalnog uljepšavanja žena i njihovih tijela te opsesije (ekstremnom) mršavošću. Tendencija je suzbiti „lov na savršenstvo“ koje ne postoji i povećati svjesnost o štetnom utjecaju fotošopiranja. Ovom pokretu pridružile su se mnoge slavne zvijezde poput Brada Pitta, Kate Winslet i Jennifer Lawrence koje od medija traže da ne uređuju (sređuju) njihove fotografije.
Engleska predlaže kompletnu zabranu fotošopiranja za kampanje usmjerene ka djeci mlađoj od 16 godina
Izrael je prva država na svijetu koja je donijela zakon o ovom pitanju, poznat kao Zakon o Photoshopu. Prema njemu, ženski modeli u modnoj, reklamnoj i sličnoj industriji moraju imati indeks tjelesne mase 18,5 ili viši. Engleska predlaže kompletnu zabranu fotošopiranja za kampanje usmjerene ka djeci mlađoj od 16 godina, a u Francuskoj, prijestolnici svjetske mode, uvedeno je pravilo da reklamne fotografije koje su digitalno izmijenjene moraju imati pripadajuće upozorenje inače će distributeru biti izrečena kazna veća od 37.000 eura.
S druge strane, kao odgovor premršavim modelima, pokrenut je i trend plus size modelinga, koji možda nije najbolji način suzbijanja poremećaja prehrane adolescenata. Nitko ne proturječi njegovoj poruci, ali ni prekomjerna tjelesna težina nije zdrava, ni preporučljiva za pravilan razvoj dječjeg tijela i duha.
Kreirajmo budućnost bez layera
Potrebno je ohrabriti i uključiti zdravstvene djelatnike, psihologe, nastavnike te educirati same roditelje za izradu strategija i intervencija koje će smanjiti nezadovoljstvo i uspoređivanje kod tinejdžerica te povećati poštovanje prema vlastitom tijelu. Sukladno tome, stručnjaci se trebaju dodatno založiti za mijenjanje karakteristika idealne tjelesne težine i BMI-ja koji se mladima svakodnevno prezentiraju (nameću) putem medija. Također će pomoći veće poticanje mladih na vježbanje i kretanje, razgovor i zdravu prehranu.
Fotošopiranje žena u medijima ušlo je duboko u pore društva i utječe na naše najmlađe, na maloljetnice koje nisu ni počele živjeti, a žele promijeniti sve ono što ih čini jedinstvenima jer im se ne sviđa ono što vide u ogledalu, već ono što vide na naslovnicama. Djevojke ne trebaju i ne moraju izgledati besprijekorno, već biti ponosne na svoju prirodnu ljepotu. Zaustavimo jaz i sraz stvarnosti jer na mladima svijet ostaje, a na nama je da ga učinimo, doslovno, ljepšim mjestom.