Mala škola o atopiji i kortikosteroidima za veliku pomoć kod dermatitisa

Atopijski dermatitis česta je upalna bolest kože karakterizirana suhom kožom, svrbežom i crvenilom (ekcemom). Bolest je češća kod djece nego kod odraslih i predstavlja najčešću dječju kožnu bolest.

Njegova učestalost je u posljednjih tridesetak godina porasla dva do tri puta te se u visokorazvijenim zemljama procjenjuje na više od 20 posto kod djece i manje od 5 posto kod odraslih

Tipičan početak bolesti obično se pojavljuje tijekom prve godine, a intenzitet bolesti s vremenom često slabi pa više od 50 posto djece “preraste” atopijski dermatitis do sedme godine. Bolest se često naziva atopijski ekcem, neurodermitis, endogeni ekcem ili atopijski ekcem/dermatitis sindrom. Tijek bolesti uglavnom je dugotrajan te se izmjenjuju razdoblja smirivanja i pogoršanja.

Atopijski dermatitis javlja se kod osoba s atopijskom konstitucijom, odnosno nasljednom sklonošću alergijskim reakcijamate je često povezan s drugim bolestima kao što su alergije na hranu, alergijski rinitis i bronhitis

Točan razlog nastanka atopijskog dermatitisa nije poznat, a rezultat je kombinacije nasljeđa i okolišnih čimbenika. Najnovije spoznaje upućuju na poremećaj funkcije zaštitne kožne barijere, poremećaj imunosnog odgovora u koži, njezina kolonizacija patogenim mikroorganizmima (npr. Staphylococcus aureus) te utjecaj psihosomatskih čimbenika, odnosno stresa u nastanku atopijskog dermatitisa.

Atopijski marš

Često se pitamo zašto je danas sve više bolesti iz skupine atopija, odnosno zašto je sve veća učestalost atopijskog dermatitisa? Možda nam odgovor može dati popularna “higijenska teorija” koja kaže da smo, među ostalim, svojim načinom života promijenili mikro i makro okoliš. Djeca su od najranije dobi zaštićena od “prljavštine i mikroba”. Zahvaljujući napretku znanosti i medicine neke smo zarazne bolesti iskorijenili pa smo time imunosni sustav usmjerili u suprotnom smjeru, prema alergijskim, odnosno atopijskim bolestima.

Atopijski dermatitis javlja se kod osoba s atopijskom konstitucijom, odnosno nasljednom sklonošću alergijskim reakcijama,te je često povezan s drugim bolestima iz skupine atopijskih bolesti kao što su alergije na hranu, alergijski rinitis i bronhitis. Istraživanja su pokazala da će gotovo 40 posto djece s atopijskim dermatitisom u kasnijoj životnoj dobi oboljeti od bronhalne astme i alergijskog rinitisa. Takav prelazak jednog oblika atopijskih bolesti u drugi zovemo “atopijski marš”. Što se atopijski dermatitis javlja u ranijoj dobi, odnosno što je oblik bolesti teži, veća je vjerojatnost da će se pojaviti i druga bolest iz skupine atopijskih bolesti.

>>Brojne koristi masaže beba znanstveno su dokazane, a ta rutina ujedno predstavlja poseban trenutak i za roditelje i za dijete.<<

Složeno liječenje

Dijagnoza se postavlja na temelju razgovora s roditeljima i djetetom te pregleda djeteta. Prema procjeni težine bolesti i udruženosti s drugim simptomima kao što su slabo napredovanje ili gubitak tjelesne težine, probavne smetnje ili smetnje vezane uz dišne organe (česte respiratorne infekcije, produženi kašalj i drugo) može se napraviti alergološka obrada. Liječenje atopijskog dermatitisa je složeno, a uključuje pravilnu njegu kože, prepoznavanje te izbjegavanje čimbenika pogoršanja ekcema i terapiju akutnih pogoršanja ekcema.

Pravilna njega kože

Pravilna njega atopijske kože usmjerena je na obnovu oštećene kožne barijere te uključuje redovito nanošenje emolijensa, masti i krema koji kožu vlaže i u njoj zadržavaju vodu, sprečavaju prodor alergena iz okoline u dublje slojeve kože i razvoj alergijske reakcije. Danas je sve više istraživanja koja pokazuju da se redovitom primjenom emolijensa od najranije dobi kod djece s povećanim rizikom razvoja atopijskog dermatitisa ili neke druge atopijske bolesti, može prevenirati njihov razvoj, upravo kroz obnovu oštećene kožne barijere.

Pravilna njega atopijske kože usmjerena je na obnovu oštećene kožne barijere te uključuje redovito nanošenje emolijensa, masti i krema koji kožu vlaže i u njoj zadržavaju vodu

Potrebno je držati se i preporuka za pranje – voda ne smije biti previše topla jer dodatno isušuje kožu i pojačava svrbež, a kupanje ili tuširanje trebaju trajati kratko. Savjetuje se upotreba dermokozmetičkih proizvoda (medicinskih uljnih kupki i sindeta bogatih uljima) te izbjegavanje agresivnih sredstava za pranje.

Izbjegavanje “okidača”

Koža djeteta s atopijskim dermatitisom osjetljiva je pa je važno smanjiti kontakt s mogućim alergenima i iritansima. Primjerice, prednost treba dati odjeći i posteljini od prirodnih pamučnih vlakana, treba izbjegavati sredstva za pranje s dodatkom parfema, konzervansa, mirisa ili boja, izbjegavati suhi zrak, boravak u zadimljenim prostorijama i slično. Samo kod djece s dokazanom alergijom na hranu preporučit će se dijeta bez namirnice na koju je dijete alergično. Ograničavanje životno važnih namirnica u prehrani djece uvijek treba provoditi uz nadzor stručne osobe, pedijatra, odnosno kliničkog nutricionista. 

Što treba znati o kortikosteroidima

U fazama pogoršanja, u dogovoru s dermatologom ili pedijatrom, u terapiju se uvodi lokalna protuupalna terapija, kreme ili masti koje sadrže kortikosteroide ili imunomodulatore. Njihova primjena vrlo brzo dovodi do smirenja svrbeža i crvenila. Primjenjuju se prema uputama liječnika, uz pismenu evidenciju upotrebe i potrošnje (“dnevnik potrošnje”). Često roditelji zaziru od primjene lokalne kortikosteroidne terapije, a taj strah zovemo kortikofobija. Posljedica je izbjegavanje primjene lijeka, a time i zapušteni dermatitisi. Ako se kortikosteroidi koriste prema preporuci liječnika uz evidenciju primjene i potrošnje, nema razloga za strah i zabrinutost.

Za teže oblike bolesti koji ne reagiraju na lokalnu protuupalnu terapiju, zahvaćaju veću površinu tijela i bitno utječu na kvalitetu života oboljele osobe, na raspolaganju su nam i drugi oblici terapije kao što su fototerapija, sistemna imunosupresivna terapija, a danas i biološka terapija.

Osim toga, treba znati da psihološki stres pogoršava simptome atopijskog dermatitisa. S druge strane, pogoršanje dermatitisa snižava prag za stres pa je jasno zašto su najnovije smjernice za liječenje atopijskog dermatitisa uvrstile i psihoterapijsku podršku kao važan dio terapije.

Važnost edukacije

Atopijski dermatitis kronično je ponavljajuća bolest koja traži dobru edukaciju roditelja i djece o simptomima, uzrocima i liječenju. Kako pravilno njegovati kožu, koji su čimbenici pogoršanja ekcema koje treba izbjegavati, kada i kako primijeniti lokalnu protuupalnu terapiju, način primjene “vlažnih povoja”, izgubiti strah od primjene lokalne kortikosteroidne terapije, sve to roditelji i djeca mogu naučiti u posebno strukturiranom programu “Škole o atopiji”. U “Školi o atopiji” uz liječnika specijalista dermatologa sudjeluju viša medicinska sestra, klinički nutricionist i psiholog.