Kratki spoj u imunosnom sustavu: alergija na hranu

Alergijska reakcija (ili reakcija preosjetljivosti) na hranu je imunosna reakcija na pojedini sastojak hrane koji organizam krivo prepoznaje kao štetan. Alergijske reakcije uopće, pa tako i nutritivne, zadnjih su desetljeća u porastu, a tomu najviše pridonosi sustavna promjena načina življenja.

Učestalost preosjetljivosti na hranu najveća je u djece, a poslije se smanjuje.

Zašto nastaju alergije na hranu?

Imunosni sustav probavnog trakta svakodnevno je u kontaktu s brojnim mikroorganizmima, namirnicama i sastojcima pića. Njegova je uloga reagirati na tvari koje prepoznaje kao škodljive, a razvijati takozvanu oralnu toleranciju na sve što je organizmu potrebno i korisno, pa tako i na hranu. No, ponekad oralna tolerancija na neku hranu nije uspostavljena pa te tvari organizam ne prepoznaje kao bezopasne i na njih počinje ragirati. Tako nastaje nutritivna alergija.

Nezrelost probavnog trakta i njegovih imunosnih funkcija u ranoj dobi razlog je zašto su alergijske reakcije na hranu češće u male djece nego u odraslih

Ni do danas još nisu potpuno objašnjeni svi mehanizmi koji u tome sudjeluju. Vrlo važnu ulogu imaju geni, zrelost organizma i čimbenici iz okoliša. Genska karta koju nasljeđujemo od roditelja predisponira naš organizam za normalno ili alergijsko reagiranje. Nezrelost probavnog trakta i njegovih imunosnih funkcija u ranoj dobi razlog je zašto su alergijske reakcije na hranu češće u male djece nego u odraslih.

Prirodno sazrijevanje probavnog i imunosnog sustava omogućava da se veći dio alergija s vremenom preraste. Stoga, alergiju na hranu ima 3 – 8 % djece, a manje od 3 % odraslih. Naša crijevna flora i faktori iz okoliša koji na nju utječu također su važni čimbenici u razvoju alergije. Crijevna flora formira se po rođenju, a njezina kakvoća ovisi o genima, majčinoj flori i okolini, a jedna od njezinih funkcija je moduliranje alergijskog odgovora.

Čimbenici rizika

• porođaj carskim rezom
• izostavljanje majčinog mlijeka iz prehane djeteta
• učestala primjena antibiotika
• tendencija hiperhigijenskim uvijetima

Ovi čimbenici rizika mogu djelovati na promjene flore u smislu pospješivanja alergijskog reagiranja. Prema novijim saznanjima, nedostatak vitamina D i nepovoljan omjer višestruko nezasićenih masnih kiselina u hrani također predstavljaju rizike za razvoj alergije.

8 najčešćih alergena

Alergene tvari u hrani uvijek su bjelančevine. Iako je poznato preko 200 nutritivnih alergena, većinu alergijskih reakcija (preko 90 %) izaziva sljedećih osam namirnica:

• kravlje mlijeko,
• jaja,
• kikiriki,
• pšenično brašno,
• soja,
• orašasti plodovi,
• riba i
• školjke.

Pri tome je kravlje mlijeko najčešći alergen i odgovorno je za većinu alergija u dojenačkoj dobi. Do dobi od pet godina više od 90 % ovih alergija se izgubi. Glavni alergen u odraslih su školjke, tj. plodovi mora, zatim kikiriki, orašasto voće i riba.

Glavni alergen u odraslih su školjke, tj. plodovi mora, zatim kikiriki, orašasto voće i riba.

Kako se očituje alergija na hranu?

Manifestacije alergije na hranu mogu biti raznolike i zahvaćati različite organske sustave. Tako imamo sistemne reakcije, kožne te reakcije probavnog i dišnog sustava. Prema brzini nastanka, razlikujemo rane i kasne. Rane nastaju nakon nekoliko minuta do dva sata od unosa alergena. Kasne nastaju više sati pa do nekoliko dana nakon konzumiranja alergena, pa je teško odrediti uzročno-posljedičnu povezanost namirnice i reakcije. Uz to, imamo i reakcije miješanog tipa.

Reakcije ranog tipa

• Najžešća reakcija ranog tipa je anafilaktična reakcija u kojoj dolazi do kolapsa cijelog organizma (otoka tkiva, otežanog disanja, pada krvnog tlaka, obilne sekrecije…), a može imati i ishod opasan po život.
• Poznajemo i takozvanu „gastrointestinalnu anafilaksiju” koja ima samo simptome u probavnom sustavu; bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje (unutar 1 – 2 sata nakon unosa hrane), a slijedi ih proljev.
• Blagi oblik ranog alergijskog reagiranja je oralni alergijski sindrom koji se očituje peckanjem, svrbežom, žarenjem u ustima, ponekad otokom usne i nepca, ali bez drugih težih simptoma. Nastaje zbog križnog reagiranja alergena iz biljne hrane s nekim dijelovima peludi (stabala, korova i sl). Primjerice, alergični na ambroziju mogu reagirati na lubenicu i bananu, alergični na brezu reagiraju na jabuku, celer, mrkvu…
• Koprivnjača s otokom tkiva te osipi s crvenilom primjer su kožnih reakcija ranog tipa.
• Otežano disanje te alergijska upala nosa i oka, s obilnom sekrecijom i svrbežom, tipične su reakcije dišnog sustava.

Reakcije kasnog i miješanog tipa

• Probavna reakcija kasnog tipa obično je kronični proljev, uglavnom u djece. U tom slučaju, crijevo zbog alergije postaje pojačano propusno pa se gubi tekućina, proteini i krvne stanice. To onda rezultira nadutošću, slabim napretkom u tjelesnoj masi, anemijom.
• Kožna reakcija kasnog ili miješanog tipa je atopijski dermatitis. Riječ je o pojavi suhe kože s crvenilom i promjenama koje ponekad svrbe. Može početi u bilo kojoj dobi, a većinom između drugog mjeseca i druge godine života.
• Također i astma otporna na klasičnu terapiju može biti posljedica nutritivne alergije.

Alergije, toksične reakcije i intolerancije

Nerijetko se alergijske reakcije zamjenjuju s drugim reakcijama na hranu (toksičnim ili intolerancijom) pa, iako klinička slika može biti slična, važno ih je razlikovati.

• Toksične reakcije su one koje uzrokuje mikrobiološki neispravna hrana, tj. pokvarene namirnice, i tada se javljaju povraćanje, proljev i povišena temperatura.
• Reakcije intolerancije predstavljaju nemogućnost probave nekog sastojka hrane zbog nedostatka enzima ili nekog drugog razloga.

Nerijetko nastaje zbrka kada je riječ o intoleranciji i alergiji na kravlje mlijeko. Intolerancija je nepodnošenje mliječnog šećera (laktoze) zbog manjka enzima laktaze, što se javlja većinom kod odraslih, a alergija se odnosi na reakciju na protein mlijeka i javlja se pretežno kod djece. Napominjemo da alergija na gluten i celijakija nisu isto, a dijagnostički testovi usmjeravaju o čemu je riječ.

Napominjemo da alergija na gluten i celijakija nisu isto, a dijagnostički testovi usmjeravaju o čemu je riječ

Postavljanje dijagnoze

Kao i uvijek, u dijagnostici je važno povezivanje simptoma s unosom hrane (alergena), što kod reakcija koje nastupaju s odgodom nije jednostavno prepoznati. Stoga se savjetuje vođenje dnevnika prehrane, a uz to se kombiniraju i alergološki testovi. No, nijedan test nema 100-postotnu osjetljivost, tako da i u slučaju kada je test negativan, nije isključena alergija.

Nekada nam pomaže jedino eliminacija namirnice pa nakon nekog vremena opet pokušaj vraćanja u prehranu ( tzv. opterećenje namirnicom) kako bi bili sigurni. Naglašavamo da to ne smije biti proizvoljno, već preme odluci i pod kontrolom liječnika.

>>Opstipacija predstavlja vrlo neugodno, često i bolno iskustvo koje teško podnose odrasli, a posebno mališani, a često se traži rješenje i za poboljšanje apetita.<<

Terapija

U terapiji alergije na hranu najvažnija mjera je eliminacija hrane koja uzrokuje alergiju. No, ako je riječ o dojenčetu i alergiji na kravlje mlijeko, važno je djetetu dati adekvatnu zamjenu jer je mlijeko osnovna namirnica u toj dobi. U tom slučaju prehrana se treba bazirati na takozvanim specijalnim dojenačkim formulama koje preporučuje liječnik gastroenterolog (ekstenzivni hidrolozati) u kojima su proteini razgrađeni na male peptidne jedinice koje ne izazivaju alergeni učinak.

Ako je riječ o dojenčetu i alergiji na kravlje mlijeko, važno je djetetu dati adekvatnu zamjenu jer je mlijeko osnovna namirnica u toj dobi

Negativna strana ovih formula je lošiji okus, a i skupi su. Dojenačke formule koje imaju oznaku HA (hipoalergene) obično nisu dovoljno učinkovite kod razvijene alergije jer je u njima proteinski dio nedovoljno usitnjen. One se preporučuju djeci koja imaju obiteljski rizik za nastanak alergije. Sojino i kozje mlijeko te biljna mlijeka nisu dobra zamjena u dojenačkoj dobi i ne treba ih koristiti. Nakon dojenačke dobi mogu se koristiti, ali treba imati na umu da je u 30 % slučajeva moguća križna reakcija na sojino i kozje mlijeko.

Ako majka doji, a postoji alergija na kravlje mlijeko, tada se i majci preporučuje izbjegavanje konzumiranja mlijeka te supstitucija kalcija. Liječnik treba odlučiti o tome kada će se dijetetu ponovo pokušati vratiti u prehranu namirnica koja je izazivala alergiju.

Možemo li prevenirati alergije?

Nema dokaza da hipoalergena prehrana u vrijeme trudnoće sprečava razvoj alergije na hranu. S druge strane, pokazalo se da dojenje ima povoljan učinak u prevenciji alergije. Djeca koja su isključivo dojena u prvih 4 – 6 mjeseci rjeđe razvijaju atopijski dermatitis i imaju manje epizoda otežanog disanja. Kad je riječ o uvođenju dohrane (nemliječnih namirnica) u jelovnik djeteta koje ima rizik za alergiju, preporučuje se uvođenje namirnica po kalendaru dohrane jednako kao i ostalima, uvijek izolirano, jednu po jednu novu namirnicu i postupno u rastućim količinama.