Kako pomoći djetetu pri učenju i pisanju zadaća

Razgovarajte s djetetom o njegovim očekivanjima od škole, ali ne zaboravite da škola nije najvažniji dio života. Pokažite interes za sve što dijete zanima, a razgovor o školi će i djetetu i roditelju tada biti spontan.

Čest uzrok neslaganja i sukoba između roditelja i djece upravo je pisanje domaćih zadaća. Svaki se roditelj barem jednom zapitao treba li uopće pomagati djetetu u pisanju zadaće te zašto njegovo dijete ima tako puno ili tako malo zadaće.

Djetetu kojemu je to potrebno svakako treba pomoći u pisanju domaćih zadaća. To nikako ne znači da zadaću treba napisati umjesto njega jer će dijete to shvatiti kao vlastitu nesposobnost, a i teško će shvatiti da je to njegova obaveza koju mora redovito i kvalitetno izvršavati.

Tijekom učenja smanjite mogućnosti skretanja pozornosti. Ugasite televizor i radio, a djetetov stol neka bude uredan i čist

Osigurajte uvjete za učenje

Kod djeteta pokušajte razvijati odgovornost za izvršavanje obaveza. Vi mu trebate pomoći, a ne izvršavati ih umjesto njega. Objasnite ono što mu nije jasno, ukažite mu na pogreške koje čini te ga potaknite da ih samo ispravi. Ne trebate neprekidno sjediti uz dijete dok piše zadaću. Važno je da ono zna da ste mu na raspolaganju i da vam se može obratiti za pomoć pitajući vas sve što mu nije jasno.

Ponekad je djetetu potrebno samo pregledati zadaću kako bi bilo sigurno da je dobro izvršilo svoje obaveze. Nemojte mu se nametati u zadacima u kojima mu to nije potrebno.

Tijekom učenja smanjite mogućnosti skretanja pozornosti. Ugasite televizor i radio, a djetetov stol neka bude uredan i čist. Bilo bi dobro da dijete prije rada obavi sve druge poslove kako ne bi mislilo na njih.

Dobro je na početku školske godine dogovoriti s djetetom vrijeme kada će pisati domaću zadaću, primjerice prije igre, kako bi se kasnije izbjegli nesporazumi. Da bi kvalitetno napravilo domaću zadaću ili učilo, dijete se mora dobro osjećati i biti odmorno. Ako je došlo iz škole žalosno ili ljuto, prvo popričajte s njim i pomozite mu da se oslobodi neugodnih osjećaja pa nakon toga inzistirajte da se prihvati posla. Dopustite mu odmor.

>>Roditelji mogu poticati motivaciju za učenje kod djeteta. Započnu li s „pripremama“ još u vrtiću, budućim školarcima bit će lakše savladavati gradivo.<<

Savjeti za veću djelotvornost

Osim pitanja koja se roditeljima nameću u vezi s pomaganjem djeci pri pisanju domaćih zadaća, oni se sigurno pitaju kako da djeca u učenju budu djelotvorna, a da se pritom osjećaju dobro. Evo što možete pokušati:

• Kao i pri pisanju domaćih zadaća, poželjno je da djeca uvijek uče na istome mjestu. Samo sjedenje na mjestu, na kojem je dijete naviklo učiti, stvara psihološku spremnost za rad. Osim toga, poželjno je da dijete piše domaću zadaću uvijek u isto vrijeme u danu.
• Mjesto za zadaće i učenje neka bude dovoljno prostrano i osvijetljeno. Na tome mjestu dijete mora moći  držati svoje knjige, pisaći pribor te ostale potrepštine za školu.
• Ako je djetetu prostor za učenje i zadaće uređen u prostoriji koju dijele i ostali ukućani, potrebno mu je dok uči i radi osigurati mir i tišinu. Idealno bi bilo da se radni stol nalazi u sobi djeteta jer se tako počinje osamostaljivati.
• Na zid pokraj radnog stola možete djetetu staviti ploču na koju će lijepiti razne papiriće – podsjetnike.
• Jako je važno objasniti djetetu što se točno očekuje od njega kad je riječ o učenju. Neka vaša očekivanja budu dovoljno visoka, ali realna s obzirom na djetetove sposobnosti. Uputno bi bilo objasniti djetetu zašto je učenje važno i korisno za njega. Djeca, baš kao i odrasli, bolje i radije rade kada u tome vide smisao.
• Potaknite dijete da pita sve što mu nije jasno jer je najteže učiti bez razumijevanja. Zato je materijal poželjno učiniti što razumljivijim i smislenijim, primjerice povezati ga sa starim znanjem, smisliti neke asocijacije uz gradivo i slično.

Djeca uče imitiranjem važnih ljudi. Ako roditelji čitaju, igraju edukativne igre, vrednuju znanje, vjerojatno će i djeca učiniti isto

• Važno je naučiti dijete da procijeni što je bitno kako bi moglo kratko ponoviti sažetak pročitanog. Takvi sažeci su važni jer predstavljaju smisleni kostur oko kojeg se kasnije s lakoćom nadograđuju detalji.
• Nikada nemojte umjesto djeteta pročitati lekciju, zapisati sažetak i dati mu da nauči. Najdragocjeniji dio procesa učenja upravo je rad na razumijevanju gradiva te odvajanju bitnog od nebitnog. Ako dijete uči prema vašim sažecima, učit će mehanički, gradivo će brzo zaboravljati, a kada mu učitelj postavi pitanje drugačije nego vi, neće znati odgovoriti.
• Pomozite djetetu pri otkrivanju načina na koji najbolje uči. Za predmete poput geografije, povijesti i sličnih u kojima treba upamtiti brojne informacije objasnite djetetu kako naučeno u početku treba dosta ponavljati. Za to se mogu iskoristiti i trenuci slobodnog vremena poput šetnje do škole, čekanja autobusa i slično. Imajte na umu da ne postoji univerzalna strategija učenja koja odgovara svakome te omogućite svom djetetu da isproba više njih (prepričavanje svojim riječima, kreiranje pitanja za koja pretpostavlja da bi mogla biti u testu, učenje u paru ili grupi, crtanje vizualno privlačnih grafičkih prikaza onoga što treba naučiti, pisanje kratkih bilješki ili podsjetnika, izmišljanje priča, hodanje po sobi tijekom učenja itd.) kako bi otkrilo koja mu najbolje odgovara.
• Omogućite djetetu da uči i izvan kuće i škole. Uputite ga u knjižnicu, na slobodne aktivnosti i slično. Pohvalite svaki uspjeh, pogotovo trud i napredak. Važnije je da je dijete spremno uložiti napor kako bi riješilo zadatak i da je napredovalo od toga kakvu je ocjenu dobilo.

I za kraj, ne zaboravite da djeca uče imitiranjem važnih ljudi, najčešće roditelja. Promatrajući vas, dijete uči što cijeniti i što raditi. Zato, ako roditelji čitaju, igraju edukativne igre, vrednuju znanje, vjerojatno će i djeca učiniti isto.

Razgovarajte s djetetom o njegovim očekivanjima od škole, ali ne zaboravite da škola nije najvažniji dio života. Pokažite interes za sve što dijete zanima, a razgovor o školi će i djetetu i roditelju tada biti spontan.