Logopedija: daleko više od ispravljanja izgovora glasova

Upitate li prolaznika na ulici čime se logoped bavi, odgovor je često sažet i jednoznačan, poput: „Ispravlja izgovor glasa R“. Ako je pak, igrom slučaja, taj prolaznik roditelj djeteta koje polazi logopedsku terapiju, odgovor će biti potpuno drugačiji.

Svaki roditelj čije dijete je uključeno u logopedsku terapiju će s pravom tvrditi da je logopedija puno više od samog ispravljanja artikulacije.

Tko su logopedi i čime se bave?

Logopedi su stručnjaci koji se bave prevencijom, otkrivanjem, dijagnostikom i rehabilitacijom poremećaja komunikacije, jezika (govornog i pisanog), govora i glasa kod djece i odraslih.

Dakle, osim terapije artikulacijskih poremećaja, logopedski rad obuhvaća i terapiju:

• jezičnih i govornih poremećaja,
• poremećaja glasa,
• tečnosti govora,
• poremećaja pisanog jezika (disleksija, disgrafija, diskalkulija),
• neuroloških poremećaja jezika,
• poremećaja hranjenja i gutanja,
• učenje govora i jezičnu terapiju osoba oštećenog sluha te podržavanje komunikacije osoba starije životne dobi uslijed oštećenja mozga.

Velik broj navedenih poremećaja pokazuje nam koliko je uistinu širok opseg rada jednog logopeda.

Slava zbog ispravljanja pogrešnog izgovora glasova

Zašto se logopede najčešće povezuje s pogrešnim izgovorom glasova, posebice glasa „R“?

Većina djece uglavnom do pete godine života, bez većih poteškoća, usvoji pravilan izgovor glasova. No, dio njih se ipak susreće s problemima u izgovoru. Prema novijim domaćim i stranim istraživanjima, postotak poremećaja izgovora kod djece predškolske dobi kreće se od 20 do 30%, no statistički podaci variraju, a obzirom na dob ispitanika te istovremeno prisustvo drugih poremećaja.

Izgovor jednog ili više glasova može biti nepravilan, a jedan od češćih artikulacijskih poremećaja je pogrešan izgovor glasa „R“ koji nazivamo rotacizam. Glas „R“ je vrlo čujan, kažemo auditivan poput samoglasnika, što je i razlog zašto je u određenim riječima hrvatskog jezika u službi samoglasnika (kao slogotvorno r). Stoga se svako odstupanje u njegovu izgovoru jasnije čuje i zamjećuje od pogrešne artikulacije drugih glasova. Također, za izgovor glasa „R“ potrebna je određena razina motoričke zrelosti govornog aparata te usklađena koordinacija pokreta usta, jezika i nepca. Zašto?

Glas „R“ jedini je glas u našem glasovnom sustavu koji se tvori vibracijama prednjeg dijela jezika. Zbog svih obilježja koja ga čine upravo onakvim kakav se zahtijeva u našem izgovornom sustavu, svaki poremećaj u izgovoru ovog glasa bit će vrlo lako zamjetan svim govornicima hrvatskog jezika. Zbog toga, veliki broj ljudi često povezuje rad logopeda s rotacizmom te artikulacijskim poremećajima u cjelini.

Važnost ranog otkrivanja i rane intervencije

Na sreću, artikulacijski poremećaji se vrlo rano zamjećuju te logopedska terapija najčešće započinje pravovremeno, zbog čega se vrlo brzo postižu zadovoljavajući rezultati. Nažalost, obilježja drugih teškoća, poput obilježja komunikacijskih teškoća te teškoća ekspresivnog i receptivnog jezika manje su primjetna pa djeca s tim teškoćama vrlo lako „prolaze ispod radara“. Prema tome, vrlo je važno pratiti jezično-govorni razvoj djeteta prema razvojnim komunikacijskim miljokazima.

Na temelju istraživanja ranog jezičnog razvoja djece izrađene su preporuke o tome do kada bi se trebalo „čekati“ s pojavom pojedinog razvojnog miljokaza, odnosno u kojoj dobi se preporučuje potražiti stručnu pomoć i obaviti razvojnu procjenu djeteta.

Kada je potrebno javiti se logopedu

Prema preporukama, razvojna procjena djeteta u ranoj dobi preporučuje se ako:

• u dobi od 12 mjeseci u djeteta još nije uočena pojava brbljanja,
• u dobi od 12 mjeseci dijete spontano ne koristi geste (primjerice, gesta pokazivanja, gesta   „pa-pa“ i sl.),
• u dobi od 16 mjeseci dijete ne govori, odnosno ne proizvodi riječi sa značenjem,
• u dobi od 24 mjeseca dijete spontano ne kombinira riječi,
• ako se, u bilo kojoj dobi, u djeteta uoči regresija, odnosno gubitak ranije stečenih komunikacijskih ili jezičnih sposobnosti.

Važno je naglasiti da ovo nisu jedini znakovi koji mogu ukazivati na odstupanja u ranom komunikacijskom razvoju, ali su relativno jednostavni za praćenje i prepoznavanje.

Potrebno se je obratiti logopedu kada dijete već u ranijoj dobi:

• teško uspostavlja i održava kontakt očima,
• smanjeno reagira i odgovara na vaše pokušaje komunikacije,
• ne trudi se privući pažnju drugih osoba,

• smanjeno je ili nije uopće usmjereno na socijalnu okolinu,
• rijetko se odaziva na ime,
• ne imitira,
• nema socijalni osmijeh.

Danas, 6. ožujka, obilježava se još jedan Europski dan logopedije. Na ovaj način želimo podići svjesnost o komunikacijskim, jezičnim i govornim teškoćama, osvijestiti roditeljima važnost pravilnog razvoja jezično-govorno-glasovne komunikacije djece te ranog prepoznavanja teškoća.

Više stručnih savjeta o logopediji potražite na portalu Logoped.hr.