Zbrinjavanje starih lijekova: što učiniti s lijekovima kojima je istekao rok valjanosti?

Gotovo svako kućanstvo ima nekoga tko koristi lijekove – one za trajnu terapiju koju je propisao liječnik, kao i male kućne ljekarne sa zalihom osnovnih bezreceptnih lijekova, a koji bi nam mogli zatrebati kod lakših zdravstvenih tegoba za samoliječenje. Često se dogodi da tim lijekovima isteknu rokovi za upotrebu i da onda ne znamo što bismo s njima.

Javnozdravstveni problem i opasnost po zdravlje

Neiskorišteni lijekovi kojima je protekao rok valjanosti predstavljaju višestruki javnozdravstveni problem. Ukazuju na nedovoljnu ustrajnost pacijenata u primjeni terapije, što nepovoljno djeluje na njihovo zdravstveno stanje, a tu su i troškovi nabave neupotrijebljenih lijekova te zbrinjavanja i posebnog načina uništavanja takvog otpada. Prema globalnim stručnim procjenama, trećina lijekova završi u otpadu; u Republici Hrvatskoj to je u 2020. godini bio trošak od cca. 3 milijarde kuna i oko 6 milijuna kuna za zbrinjavanje tih lijekova.

Farmaceutski otpad predstavlja opasnost po zdravlje i zahtijeva poseban tretman i obradu. Na svakom pakiranju lijeka stoji upozorenje da ih se ne baca u komunalni otpad – jedini siguran način zbrinjavanja je termička obrada u specijalnim spalionicama.

Lijekovi i njihovi razgradni produkti koji završe u okolišu tj. prisutnost raznih farmaceutika u vodama, mogu uzrokovati negativne učinke na zdravlje ljudi i životinja. S obzirom na porast potrošnje lijekova, potrebna je edukacija ljudi o važnosti pravilnog odlaganja lijekova.

Programi zbrinjavanja starih lijekova

Kako bi se smanjila mogućnost ulaska neiskorištenih lijekova u okoliš, mnoge zemlje su osmislile programe zbrinjavanja starih lijekova.

U Republici Hrvatskoj, Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (Narodne novine, br. 50/15., 56/19., 84/21.) propisuje da su neupotrebljive lijekove od građana dužne preuzimati ljekarne. U ljekarnama se obično nalazi poseban spremnik u koji pacijenti mogu odložiti stare lijekove.

Osim ljekarne, medicinski otpad iz kućanstva dužna su također uzimati reciklažna dvorišta. Prikupljeni medicinski otpad predaje se ovlaštenim kompanijama koje ih uništavaju posebnim propisanim postupkom spaljivanja.

Što ljekarne preuzimaju, a što ne?

• Ljekarne preuzimaju pripravke neovisno o ljekovitom obliku (tablete, sirupi, kapi, masti…), s primarnom ambalažom, tj. tablete i kapsule u blisteru ili u bočici. Vanjska ambalaža (kartonska kutija i uputa) odlaže se u papirnati otpad.
• Ljekarne su dužne od građana preuzimati samo neopasan farmaceutski otpad, a to je većina lijekova (u njihovoj primarnoj ambalaži), a ne preuzimaju infektivni otpad, odnosno iskorištene lancete, trakice, igle i sl.
• Također, ne uzima se opasan farmaceutski otpad (citotoksični i antiinfektivni lijekovi) te kontrolirani lijekovi (narkotici).

Provjerite datume

Racionalna primjena lijekova svakako je važna za uspješnu terapiju, no i za smanjenje količine farmaceutskog otpada.

Potrebno je redovito pregledavati kućnu ljekarnu i voditi računa o roku valjanosti lijekova.

Svaki lijek na svojoj ambalaži ima otisnut datum roka uporabe u kojem je garantirano da (uz pravilno čuvanje) proizvod zadržava svoja ljekovita svojstva.

Rok trajanja mora biti jasno naznačen na ambalaži, obično je označen kao EXP mjesec/godina, tj. lijek je valjan do kraja mjeseca naznačenog na ambalaži. Rjeđe je naveden datum (mjesec) proizvodnje, uz prateću uputu koliko mjeseci ili godina od navedenog datuma proizvodnje je proizvod valjan.