Zašto je važno pravilno uzimati antibiotik

Otkriće antibiotika značajno je doprinijelo napretku moderne medicine i promijenilo sudbinu bolesnika oboljelih od nekih bakterijskih infekcija  koje su prije smatrane  smrtonosnima. No, pretjerana i neracionalna primjena antimikrobnih lijekova, osim što može biti štetna za pojedinog bolesnika, dovela je do pojave i širenja bakterija otpornih na dostupne antibiotike.

Ugrožena učinkovitost antibiotika

Antimikrobna rezistencija sve više predstavlja teškoću u liječenju bakterijskih infekcija, osobito u hospitaliziranih bolesnika, a u budućnosti bi mogla ugroziti mogućnost liječenja brojnih danas izlječivih infektivnih bolesti.

Antibiotici su među najčešće primjenjivanim lijekovima u kliničkoj praksi i kad se koriste  prema uputama i smjernicama, relativno su sigurni, s tek rijetkim nuspojavama. Samo manji broj antibiotika može uzrokovati klinički važne nuspojave koje mogu komplicirati liječenje i ishod bolesti.

Liječnike i pacijente kontinuirano se poziva na odgovorno i savjesno propisivanje i korištenje ove vrijedne skupine lijekova, kako bi bili uspješni u liječenju mnogih bakterijskih infekcija.

Antibiotici ne djeluju na viruse

Pacijenti su skloni koristiti antibiotik „za svaki slučaj“ kod prehlade i gripe, pa treba uvijek ponavljati da su oni namijenjeni liječenju bakterijske infekcije, ali ne i virusne. Antibioticima se ne liječe gripa i prehlada niti svaka grlobolja, oni neće djelovati na uzročnike viroze, neće skratiti trajanje bolesti niti ublažiti simptome (glavobolja, povišena tjelesna temperatura, kašalj…).

Za liječenje antibiotikom ponajprije je potrebno postaviti točnu dijagnozu, kad god je to moguće laboratorijski identificirati uzročnika iz biološkog uzorka (krv, mokraća, bris grla ili nosa…), napraviti antibiogram, tj. testirati osjetljivost uzročnika na pojedine antibiotike te ciljano liječiti infekciju. U praksi to nije uvijek moguće, pa kada je potrebno hitno započeti liječenje, za uobičajene infekcije  liječnik će preporučiti vrstu antibiotika na temelju kliničke dijagnoze, odnosno prema podacima koje dobije od bolesnika i kliničkoj slici, empirijski i prema farmakoterapijskim smjernicama.

Pridržavajte se uputa

Da bi učinak antibiotika bio potpun i bez neželjenih posljedica, potrebno je pridržavati se uputa o uporabi – uzimati u pravoj dozi, u jednakim vremenskim razmacima te dovoljno dugo. Iako će se pacijent možda osjećati bolje već nakon dan-dva, ne smije se prekinuti uzimanje antibiotika nego  provesti terapiju do kraja, tijekom cijelog propisanog vremena. 

Ne čuvajte antibiotike za kasniju uporabu, ne koristite višak antibiotika od prethodne terapije i ne dijelite višak antibiotika drugim osobama. Ako se propusti jedna doza, nikada ju ne treba nadomjestiti duplom sljedećom dozom. Djeci se antibiotik većinom propisuje u obliku suspenzije u bočici koju je potrebno prije upotrebe protresti.

Antibiotik se može uzimati prije jela, tijekom ili nakon jela. Ovisno o vrsti antibiotika, nekima hrana može povećati a nekima smanjiti učinak, pa treba  slijediti upute koje vam je dao vaš liječnik ili ljekarnik. Uputa „na tašte“ ili „na prazan želudac“ znači da se lijek treba uzeti barem sat vremena prije jela. Tabletu ili kapsulu antibiotika treba popiti s tekućinom, najbolje s vodom.

Oprezno s hranom

Tijekom liječenja određenim antibioticima potrebno je izbjegavati neke namirnice ili vitaminsko-mineralne dodatke. Primjerice, ne preporučuje se uzimati ih uz proizvode koji sadrže kalcij i magnezij. Također, treba izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode.

Ako se uzimaju, mora se napraviti razmak od barem dva sata prije ili nakon uzimanja antibiotika. Podaci o upotrebi pojedinačnog antibiotika navedeni su u priloženoj uputi u pakovanju lijeka, a o tome će vas upozoriti i u ljekarni.

Pomoć probiotika

Svaki lijek, pa tako i antibiotik, može uzrokovati nuspojave. Uglavnom su to želučano-crijevne tegobe (mučnina, proljev i slično) ili kožne promjene u vidu osipa, no većinom su blage i prolazne.

Antibiotici djeluju na bakterije, kako na one loše koje su uzrokovale infekciju, tako i na korisne, pa mogu narušiti crijevnu ravnotežu. Zato se za vrijeme terapije antibiotikom preporučuje uzimati probiotike (kao što su Saccharomyces boulardii i Lactobacillus rhamnosus GG) zbog očuvanja mikroflore probavnog sustava. Uzimaju se dva sata nakon primjene antibiotika, nikako istovremeno, jer bi ih antibiotik uništio.