Zašto je potreban oprez kod uzimanja biljnih lijekova

Brojna istraživanja su pokazala da unošenje dodataka prehrani ima povoljne učinke na zdravlje, no često se zanemaruje činjenica da i ovi pripravci, iako nisu lijekovi u užem smislu, ponekad mogu izazivati nuspojave i  interakcije, primjerice s lijekovima koji su pacijentu propisani na recept. Ovi proizvodi imaju sve više redovitih korisnika, potrošačima je sve lako dostupno i prevladava mišljenje da sve što je prirodno, posebice ono što je biljnog podrijetla, ne može biti štetno.

Nakon što je otkriveno da sok od grejpfruta znatno utječe na metabolizam raznih lijekova, opravdano je upitati se za kvalitetu, znanstveno dokazanu učinkovitost i sigurno korištenje preparata u kategoriji takozvanih dodataka prehrani. Međutim, kontrolirana ispitivanja za većinu biljnih proizvoda nisu dostupna, a ne zahtijevaju ih ni regulatorne agencije.

Blaža regulativa

Kategorija proizvoda koji nisu lijek u užem smislu, nego su tzv. „dodaci prehrani“, sadrže prirodne sastojke za koje je poznato da imaju povoljno djelovanje na neke zdravstvene probleme i već se dugo koriste tradicionalno u ljekovite svrhe.

Ne potpadaju pod Zakon o lijekovima, nego pod Zakon o hrani i regulirani su Pravilnikom o dodacima prehrani. Njihova regulativa nije tako sveobuhvatna i stroga kao kod lijekova; obuhvaća zdravstvenu ispravnosti (mikrobiološka čistoća, prisutnost teških metala), ali ne i potpunu kontrolu kvalitete koju definiraju propisi o lijekovima. Ljekovite biljke imaju mnogo različitih sastojaka pa takva ispitivanja ne bi bila nimalo jednostavna ni jeftina.

Iako dodaci prehrani sadrže biljne i druge prirodne sastojke, ne znači da su apsolutno neškodljivi. No, poznavanjem kemijskog sastava i načina djelovanja pojedinih preparata može se pretpostaviti kakav bi mogao biti učinak u kombinaciji s lijekovima.

Tko posebno treba paziti

Najznačajnije i najopasnije su interakcije kod osoba koje uzimaju lijekove s uskim terapijskim indeksom, to jest one lijekove kod kojih je mala razlika između terapijske i toksične doze.

Posebna skupina potencijalnih korisnika su trudnice i dojilje te mala djeca. Zbog nedovoljno istražene učinkovitosti i sigurnosti, većina dodataka se ovim skupinama ne preporučuje.

Zbog loših prehrambenih navika i, posljedično, nedovoljnog unosa vitamina i minerala, često se uzimaju  multivitaminski i multimineralni pripravci, a preporučuju ih i nutricionisti. No, ne treba podcijeniti važnost prehrane, niti precijeniti moć dodataka jer je poznato da se u organizmu najbolje apsorbiraju nutrijenti iz hrane.

Pojedini vitamini i minerali mogu uzrokovati interakcije s nekim lijekovima, primjerice kod osoba koje koriste lijekove za „razrjeđivanje krvi“ (antikoagulansi poput varfarina). Antikoagulansi smanjuju rizik nastanka krvnih ugrušaka, a ako se konzumiraju previsoke doze vitamina K (pa i one koje se uzimaju putem hrane poput zelenog lisnatog povrća) može doći do poništavanja njihovog djelovanja.  Međusobne interakcije postoje i među vitaminima i mineralima, npr. vitamin C povećava apsorpciju željeza, a vitamin D kalcija.

Ginko, gospina trava i ginseng

Ginko, jedan od najprodavanijih preparata koji se koristi pri kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima, stresu, demenciji i sličnom ne preporučuje se uzimati istovremeno s lijekovima koji smanjuju zgrušavanje krvi jer dodatno povećava rizik od krvarenja.

Gospina trava, biljni antidepresiv i sedativ utječe na metabolizam mnogih lijekova što dovodi do smanjene bioraspoloživosti i njihovog učinka. Ne smije se uzimati s ostalim antidepresivima jer dolazi do pojačanog sedativnog učinka.

Posebno je potreban oprez pri uporabi ginsenga koji se koristi za jačanje imuniteta, seksualne moći te za prevenciju dijabetesa, iako ne postoje dokazi koji bi to podržali, a prekomjerna uporaba dovodi do hipertenzije, dijareje i promjena ponašanja.

Mjere opreza

Kod odabira dodataka prehrani treba obratiti pažnju na tekst upute. Na nekim preparatima su navedene poznate nuspojave, ali ne bi trebalo imati povjerenja u proizvod koji se reklamira da ih uopće nema. 

Poželjno je i da bude od nekog poznatog proizvođača te ga svakako nabaviti legalnim putem (kroz ljekarne ili, takozvane specijalizirane prodavaonice), a ne iz nepoznatih izvora putem interneta.

Proizvodi iz kategorije dodataka prehrani mogu se reklamirati u medijima, pa ponekad ima i neetičnog reklamiranja u kojem se navodi nedokazana učinkovitost i sigurnost preparata, čak uz lažnu tvrdnju da su preporučeni od strane liječnika.

Uzimanje dodataka prehrani svakako ima opravdanja u samoliječenju lakših tegoba poput prehlade, kašlja, prolaznih probavnih smetnji. No nije opravdano njihovo uzimanje za liječenje, primjerice, hipertenzije, dijabetesa, bolesti srca, psihijatrijskih problema, problema sa štitnjačom i drugih ozbiljnijih bolesti kada se treba pridržavati terapije koju je propisao liječnik.

Upozorite liječnika i ljekarnika o dodacima prehrani koje uzimate uz svoje lijekove.