Fizioterapeut savjetuje: vježbe za oporavak plućne funkcije nakon COVID-a

Osobe koje su preboljele COVID-19 razlikuju se u svjedočenjima o intenzitetu, simptomima, trajanju te osjećajima koji ovu bolest prate.

Nakon ozdravljenja od COVID-19 bolesti, kad testiranja pokažu tri negativna nalaza, započinje post-COVID vrijeme oporavka. Ono može trajati nekoliko dana, pa do nekoliko mjeseci.

Oporavak je nužno limitiran posljedicama bolesti koje se mogu očitovati u pogoršanju funkcije pluća, srca, bubrega, perifernih živaca ili u području glave. Svako od tih područja ima svoj niz simptoma koji remete svakodnevnu funkciju. Na primjer, čine osobu umornom, bezvoljnom ili pak s bolovima na pojedinim mjestima.

Problemi plućne funkcije

Upalni proces koji se odvija u intersticijalnom dijelu pluća onemogućava kvalitetnu izmjenu plinova, pa se osoba osjeća „gladna“ zraka, konkretno kisika. U bolničkim uvjetima nadoknada kisika je udisanjem preko nosnih cjevčica ili maske. One transportiraju kisik koji jako nedostaje cijelom tijelu i tako onemogućava kretanje stvarajući umor.

Kod kuće je, nakon hospitalizacije, u post-COVID razdoblju vrlo važno slijediti niz savjeta koji su jednostavni i učinkoviti. Boravak u prirodi s ograničenim opterećenjem kretanja, sjedenje na suncu ili u prikladnoj sjeni okruženi zelenilom, dat će najvažniji poticaj kvalitetnom disanju.

Provjerite širi li se udah samo u gornji dio prsnog koša ili se slobodno spušta u donji dio i širi trbušnu šupljinu kod udaha. Osluhnite je li disanje ubrzano (kao u panici) ili je ugodno i sporo s poticajem da duboko udahnete kao kod ugodnog odmora. Zadatak je – ako do sada niste naučili aktivno trbušno disanje – da u miru naučite kako osloboditi donji dio prsnog koša, ali i kako ispuhati iz pluća čim više zaostalih plinova koji često potiču na kašljucanje. Slobodno iskašljite nakon dubokog udaha i još dubljeg izdaha, potiskujući donji dio rebara kako bi se izbacio sav zagađeni zrak. Ne pokušavajte to raditi na silu ili puno puta. Moglo bi vam se dogoditi da vam se zavrti u glavi i da se osjećate umorno, a ne opušteno.

Vježba br. 1: Vježba disanja uz korekciju pozicije tijela

Naslonite se na okomitu površinu cijelim leđima. Potisnite lopatice unatrag da se pokušaju spojiti, okrenite šake otvorenim dlanovima van tijela što više prema natrag. Tako ćete otvoriti prsni koš i postaviti kralježnicu u bolju poziciju jer nastojite i glavu nasloniti zatiljkom. Ne podižite bradu uvis da biste se oslonili tjemenom, već bradu gurnite (kao ladicu) prema natrag. Time ćete osloboditi cirkulaciju stražnje strane glave i omogućiti dobru poziciju – i dušniku i plućima. U toj poziciji najprije nastojte nekoliko puta udahnuti u trbuh tako da se pupak izboči naprijed, a kod izdaha koji duže traje, pupak se pogurne prema kralježnici.

Tako naslonjeni pokušajte podignuti ispružene ruke ispred tijela u zrak sve dok ne dodirnete podlogu na koju ste naslonjeni. Taj put treba biti udah, a kada spuštate ruke polagano, izdah treba trajati dulje od udaha. Cilj je da se otvori prsni koš, potaknu plućni parenhim, ali i okolno tkivo na pokretanje te da na taj način oslobodite cijeli sustav za samostalno ugodno disanje.

Vježba br. 2: Vježba disanja preko zubne prepreke

Druga vježba je još lakša i ugodnija jer završava grljenjem koje nam u ovom vremenu tako jako nedostaje. Podignite ispružene ruke u visini ramena. Kod udaha ih povucite što više unatrag, također u visini ramena, i jako udahnite čisti zrak. Kod izdaha, koji mora biti polagan i dugačak, možete izdisati preko zubne prepreke izgovarajući tiho sss.. ili zzz.. te vraćajte ruke prema naprijed tako da zagrlite svoja ramena.

Vježba br. 3: Vježba mobilizacije

Treća vježba mobilizira jednu stranu pluća, pa je odlična kad se osjećate zategnuti na toj strani prsnog koša. Zovemo je „gurni-povuci“. Ugodno naslonjeni cijelim leđima na okomitoj površini, desnom rukom koja je savinuta u laktu uz tijelo, krenete u pokret guranja prema naprijed čime ćete istisnuti preostali zrak iz pluća. Zatim polako udišete povlačeći šaku savinutog lakta prema natrag, kao da povlačite uže, tako da šaka završi u visini ispod desne pazušne jame. S nekoliko takvih udaha i izdaha mobilizirat ćete dobro desnu stranu, a zatim slijedi istovjetni pokušaj pokreta lijevom rukom „gurni- povuci“ i disanja.

Ako vam se vrti, zastanite ne zatvarajući oči, pogledajte u jednu zanimljivu točku ispred sebe te nastavite polagano spontano disati. Tako ćete spriječiti paniku tijela koja se javlja zbog promjena u količini kisika.

Važna napomena za sve osobe u post-COVID fazi

Vaše tijelo se je borilo koristeći sve svoje sustave i umorno je. Trebaju mu mir, oporavak kroz uvođenje postupnih opterećenja, kao i kontinuirani tretmani koji mogu potaknuti oporavak poput specijalnih manualnih tehnika osteopatije ili miofascijalne relaksacije. Često osobe nisu svjesne da je proces upale zahvatio i periferne živce te perifernu cirkulaciju pa su okrajine hladnije; osjet dodira je smanjen, a tijelu treba više energije da obavi jednostavne svakodnevne radnje s obzirom na to da srce ima veće opterećenje transporta kisika kroz tijelo.

Smušenost, glavobolje, bolnost područja sinusa i nesiguran sluh ne moraju biti samo posljedica virusne upale tog područja, već i narušene posture. Pozicija tijela sa zatvorenim prsnim košem, obavijenim ramenim obručem, gura glavu dolje i naprijed te stvara loše tenzije svih sustava, posebice ATM-a, odnosno čeljusnog zgloba. To može utjecati i na svu cirkulaciju glave, potaknuti bolove prednje strane lica – čela (sinusitis), a posebno na napetost zatiljnog područja i blokade cirkulacije glave kao cjeline. Moguće i u pojedinim područjima lijeve ili desne strane glave ili samo lica.

Ako se javi gubitak funkcije pojedinih dijelova lica, kao što je otežano zatvaranje oka ili spuštanje usnog kuta, pa je otežano piti tekućinu, odmah se javite obiteljskom liječniku ili na hitnu službu kako bi vas mogli uputiti specijalistu te započeti kvalitetno liječenje i brzu rehabilitaciju.

Pročitajte i drugi dio iz serije tekstova o fizikalnoj terapiji nakon COVID-a na stranicama bloga Jadranke Brozd.