Velika moć beta blokatora: lijekovi koji adrenalin drže pod kontrolom

Mnoge važne i za život presudne reakcije u ljudskom organizmu, odvijaju se preko receptora smještenih na staničnim membranama određenih organa. Na njih se vežu određene supstance izlučene drugdje u organizmu te ih stimuliraju na za to predviđene aktivnosti ili ih pak blokiraju i smanjuju njihovu aktivnost.

Uloga adrenalina i adrenalinskih receptora

Adrenalin, kojeg izlučuju završetci živaca simpatičkog živčanog sustava i srž nadbubrežne žlijezde,  djeluje na određene tjelesne strukture i regulira važne životne funkcije. Adrenalin pokreće određene aktivnosti nakon vezanja za sebi predviđene receptore. Tako adrenalinski receptori postoje u luku aorte (najveće arterije u tijelu) i u stijenci unutrašnjih karotidnih arterija koje se od zajedničkih karotidnih arterija (u prednjoj strani vrata s lijeve i s desne strane) odvajaju na bazi lubanje, ulaze u lubanju i arterijskom krvlju snabdijevaju mozak. Receptori, manje ili više stimulirani adrenalinom, reguliraju krvni tlak.

Isto tako, postoje adrenalinski receptori i u srcu. Preko njih se reguliraju srčana frekvencija i snaga srčane kontrakcije, a time i volumen izbačene krvi. Vezanjem adrenalina na njegove receptore u srcu, može se podići srčana frekvencija. To adrenalin čini djelujući na sinus atrijski čvor u desnoj pretklijetki. Adrenalin djeluje i na srčani mišić te pojačava snagu srčane kontrakcije. Ubrzana frekvencija srca i pojačana snaga srčane kontrakcije, dat će povećan srčani minutni volumen (količinu krvi izbačenu iz srca u minuti). To je osobito važno pri jakom tjelesnom opterećenju i kod potrebe obrane organizma. Normalna srčana frekvencija u mirovanju je između 60 i 100 otkucaja u minuti. Broj otkucaja iznad 100/min nazivamo tahikardija, a ispod 60/min bradikardija. Važno je naglasiti da mlade, zdrave te osobito dobro trenirane osobe, redovito imaju bradikardiju. U njih ne govorimo o bolesti, već o ogledalu dobrog zdravlja.

Adrenalin podiže osjetljivost srca

Adrenalin podiže osjetljivost srca te može uzrokovati i poremećaje srčanog ritma. Može izazivati supraventrikularne (porijeklom iz pretklijetki) ili ventrikularne (porijeklom iz klijetki) ekstrasistole. Ekstrasistole su preuranjene kontrakcije srčanog mišića koje bolesnici osjećaju i opisuju kao „preskakanje srca“. Pojačana osjetljivost srca može uzrokovati i kraća ili duža ponavljajuća ubrzanja srčanog ritma, čiji centar može biti u pretklijetkama ili u klijetkama. U EKG-u prepoznajemo porijeklo poremećaja ritma. Zbog kratkoće EKG snimka, aritmije se pouzdanije dijagnosticiraju kontinuiranim 24 ili 48 satnim snimanjem EKG-a (Holterom EKG-a). Bolesnici s hipertireozom (pojačanom funkcijom štitnjače), zbog veće količine adrenalina u krvi imaju ubrzan puls, česte poremećaje ritma, uključujući i kaotično nepravilan i često ubrzan ritam (fibrilaciju atrija). Dobro je spomenuti i da konzumiranje velike količine kave može izazivati poremećaje srčane aktivnosti. To ne znači da se trebamo i tog užitka odreći, već ga trebamo koristiti „cum grano salis“, doslovno prevedeno „sa zrnom soli“ ili s mjerom.

Kako beta blokatori djeluju na adrenalin?

U situacijama gdje je srce „preosjetljivo“ na adrenalin, bilo da se radi o inače zdravim osobama ili o bolesnicima s hipertireozom, u liječenju se koristimo beta blokatorima. To su lijekovi koji smanjuju osjetljivost srca na adrenalin. Kako to postižu?

Vežu se na adrenalinske receptore i zauzmu mjesta koja pripadaju adrenalinu. Blokirajući adrenalinske receptore ne dozvoljavaju da se adrenalin veže na njih i tako mu onemogućuju djelovanje.

Beta blokatori su se prvenstveno pokušali koristiti u regulaciji povišenog krvnog tlaka, no s vremenom se vidjelo da je njihov učinak na tom polju skroman, a da snažnije djeluju na srce. Uz to, sintetizirani su daleko moćniji lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, pa beta blokatori danas nisu prvi izbor u liječenju hipertenzije.

Indikacije za uzimanje beta blokatora

Ovi lijekovi se prvenstveno koriste za:

• normalizaciju ubrzane srčane frekvencije,
• poremećaje srčanog ritma i
• pri popuštanju srca kao pumpe.

Kod hiperkinetičke srčane aktivnosti u osoba kod kojih prevladava simpatička aktivnost (simpatikotoničari) bez ikakve bolesti srca, dakle u zdravih ljudi, također možemo naći tahikardiju i tu je indicirana primjena beta blokatora. Lijek će srce „primiriti“ i spustiti frekvenciju ispod 100/min.

U osoba u kojih pak prevladava djelovanje parasimpatikusa (vagotoničari), puls je često sporiji od 60/min. Kod njih je primjena beta blokatora nepotrebna ili kontraindicirana.

U slučaju supraventrikularnog ili ventrikularnog ektopičnog ritma, (supraventrikularnih ili ventrikularnih ekstrasistola) i raznih drugih oblika poremećaja srčanog ritma, koriste se beta blokatori.

U slučaju tahikardije u hipertireozi, beta blokatorima uspješno snižavamo srčanu frekvenciju. Koriste se i za koronarnu bolest, primjerice, za anginu pektoris, jer smanjuju potrebe srca za kisikom.

Isto tako se koriste za neke prirođene anomalije srčanih zalistaka (primjerice kod voluminoznog listića mitralne valvule, zaliska između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke).

Kao što je već spomenuto, koriste se i u liječenju popuštanja srca kao pumpe jer smanjuju potrebu za hospitalizacijama i produžuju život tih bolesnika. Beta blokatori su važni lijekovi u kardiologiji i s njima je dobiven moćan lijek u produžavanju života i popravljanju njegove kvalitete.

Kontraindikacije i nuspojave

U slučaju bradikardije beta blokatori se ne koriste, a kontraindicirani su u slučaju smetnji provođenja električnog impulsa iz pretklijetki u klijetke (atrioventrikularni blokovi).

Stariji beta blokatori su imali više nuspojava nego današnji. Bili su kontraindicirani kod bronhalne astme jer su pojačavali spazam bronha. Djelovali su snažno na arterije nogu te su, u slučaju njihova aterosklerotskog suženja, dodatno smanjivali protok krvi u nogama, čineći ih hladnijima i smanjujući hodnu prugu.

Poznato je da mogu pojačavati erektilnu disfunkciju, osobito onu „načetu“ kod starijih bolesnika. Te su osobe sklonije za tu pojavu okriviti lijek nego svoje godine, a krivnja je i na jednom i na drugom. Beta blokatori novije generacije imaju gotovo zanemarive nabrojene nuspojave. No mi smo u tim situacijama oprezni i s novijim beta blokatorima.

Ruke i noge hladne zbog adrenalina, a ne zbog cirkulacije

I za kraj, zanimljivost vezana uz adrenalin.

Mlade osobe, osobito žene, često navode kako imaju lošu cirkulaciju i da su im zbog toga hladne i ruke i noge. Pregledavajući ih primijetio sam da im se puls na rukama i na nogama može jako dobro osjetiti. To bih potvrdio i Dopplerom na kojem bih uključio zvuk kako bi i pacijentice mogle čuti protok.

Nakon toga bih objasnio da prije najsitnijih krvnih žila u koži (kapilara), sitne arterije (arteriole) imaju mišićne stanice koje na podražaj adrenalina mogu gotovo potpuno zaustaviti protok krvi kroz njih i tako jako smanjiti protok krvi kroz kožu, a krv centralizirati i podići krvni tlak. Kada nas potjera susjedov pas, nije nam važno koliko krvi imamo u koži, već koliko je ima u mišićima te možemo li pobjeći. Adrenalin, dakle, centralizira krv, podiže frekvenciju srca i snagu srčane kontrakcije.

Nakon toga ih podsjetim da jutarnje obaveze – ustajanje, higijena, doručak, djeca koju treba probuditi a ona ne žele iz kreveta, oblačenje i hranjenje djece, a treba urediti i sebe za posao, djecu treba odvesti u vrtić, što sve skupa osobu čini napetom… K tome je i promet gust, a već se kasni na posao. Sve to diže razinu adrenalina, zatvaraju se arteriole u koži, a ruke i noge postaju hladne.

Moć beta blokatora

Kažem im da cirkulacija nije loša, već je to stvar napetosti i visoke razine adrenalina u krvi. Savjetujem im da vikendom ujutro, kada se lijepo naspavaju i tek se probude, popipaju svoje noge i vidjet će da su tople. Obično mi odgovaraju da su tople jer su noću bile pokrivene, a ja kažem da pokriju ciglu i neka je ujutro popipaju i vidjet će da je hladna. Pokrivač nas ne grije, već čuva našu toplinu, a cigla je bila i ostala hladna.

Moć adrenalina je velika, a i beta blokatora koji, dakle, i sam adrenalin stavljaju pod kontrolu.