Umjetnost tretiranja bola: kada koristiti toplu, a kada hladnu terapiju

Od artritisa, preko upale mišića, pa do bolnog zuba, za različite vrste bolova koristimo već generacijama bilo hladne ili tople obloge. Liječenje bola toplinom ili hladnoćom, odnosno termoterapija, može biti iznimno učinkovita kod brojnih različitih stanja i ozljeda, a svima je dostupna. No nije uvijek lako zaključiti koja stanja reagiraju bolje na toplo, a koja na hladno. Ponekad jedan tretman uključuje i oboje.

Općenito pravilo glasi da se led/hladnoća koristi za akutne ozljede ili bol te za upale i otekline. Toplina se pak primjenjuje za bol u mišićima ili ukočenost.

Terapija toplinom

Terapija toplinom djeluje tako što poboljšava cirkulaciju i protok krvi u određenom području zahvaljujući povišenju temperature. Čak i neznatno povećanje temperature zahvaćenog područja može ublažiti nelagodu te povećati fleksibilnost mišića. Terapija toplinom može opustiti i umiriti mišiće te izliječiti oštećeno tkivo.

Vrste terapije toplinom

Postoje dvije različite vrste terapije toplinom: suha i vlažna terapija. Obje bi trebale koristiti „toplu“, a ne „vruću“ temperaturu.

• suha toplinska terapija uključuje razne električne deke i podloge za grijanje, termofore i obloge za grijanje, pa čak i saune.
• vlažna toplinska terapija koristi vlažne vruće ručnike (eng. steamed towels), vlažne tople obloge ili tople kupke. Vlažna toplinska terapija može biti nešto učinkovitija te je za isti rezultat potrebno manje primjena od suhe.

Primijeniti se mogu i profesionalni toplinski tretmani. Tako se, primjerice za upalu tetive može koristiti terapijski ultrazvuk.

Kod primjene toplinske terapije možete tretirati određeno manje ili veće područje ili pak cijelo tijelo. Lokalna terapija je najbolja za manje bolne površine poput jednog ukočenog mišića. Možete koristiti male zagrijane paketiće gela ili, primjerice, bocu s toplom vodom. Ako je bolno područje veće, mogu pomoći vrući ručnici ili veći topli oblozi. Tretman cijelog tijela uključuje opcije poput saune ili vruće kupke.

Toplina koja se primjenjuje izravno na lokalno područje, kao kod toplih obloga, ne smije se koristiti duže od 20 minuta odjednom.

Kada se toplinska terapija ne koristi

Postoje određeni slučajevi u kojima se toplinska terapija ne smije koristiti. Ako su na bolnom području modrice ili je natečeno (ili oboje), možda je bolje koristiti hladnu terapiju. Terapija toplinom također se ne smije primjenjivati na otvorene rane.

Osobe s određenim bolestima i tegobama ne bi smjele koristiti toplinsku terapiju zbog većeg rizika od opeklina ili komplikacija uslijed primjene topline. Te bolesti i stanja uključuju:

• dijabetes
• dermatitis
• vaskularne bolesti
• duboku vensku trombozu
• multiplu sklerozu (MS)

Ako imate srčanu bolest ili hipertenziju, obratite se svom liječniku prije korištenja toplinske terapije. Ako ste trudni, također provjerite s ginekologom smijete li koristiti saunu ili vruću kupku.

Kako se primjenjuje toplinska terapija

Terapija toplinom često je najkorisnija ako se koristi dulje vrijeme, za razliku od hladnoće koju treba ograničiti.

Manja ukočenost ili napetost često se mogu ublažiti sa samo 15 do 20 minuta toplinske terapije. Za umjerenu do jaku bol mogu biti korisni duži tretmani poput vrućih kupki koje traju između 30 minuta, pa i dva sata.

Potencijalni rizici toplinske terapije

• Kao što smo već naveli, toplinska terapija treba koristiti „toplo“, a ne „vruće“. Ako primjenjujete vruće obloge, može doći do nastanka opeklina.
• Ako imate infekciju i koristite toplinsku terapiju, postoji šansa da bi toplina mogla povećati rizik od širenja infekcije.
• Ako osjetite pojačano oticanje, odmah prekinite tretman.
• Ako toplinska terapija nije pomogla smanjiti bol ili nelagodu nakon tjedan dana ili se je bol pojačala u roku od nekoliko dana, javite se liječniku.

Terapija hladnoćom/krioterapija

Terapija hladnoćom poznata je i kao krioterapija. Djeluje tako što usporava cirkulaciju krvi u određenom području što može značajno smanjiti upalu i otečenost koji uzrokuju bol, posebice oko zgloba ili tetive. Privremeno može smiriti i aktivnost živaca što također dovodi do ublažavanja bola.

Vrste krioterapije

Postoji niz različitih načina primjene hladnoće na zahvaćeno područje. Opcije uključuju:

• pakete leda (uključujući, primjerice, zamrznuto povrće) ili zamrznute paketiće gela,
• hladne sprejeve,
• masažu ledom,
• ledene kupke.

Druge vrste hladne terapije koje se ponekad koriste uključuju:

• krioistezanje koje koristi hladnoću za ublažavanje mišićnih grčeva tijekom istezanja,
• kriokinetiku koja kombinira liječenje hladnoćom i aktivno vježbanje te može biti korisna kod uganuća ligamenata i
• krio saune ili komore za krioterapiju cijelog tijela.

Kada se krioterapija ne koristi

Osobe s poremećajima osjeta ne bi smjele koristiti samostalno (kod kuće) hladnu terapiju jer možda ne mogu osjetiti je li nastalo oštećenje od primjene leda/hladnoće. To uključuje dijabetes kod kojeg su moguća oštećenja živaca, a time i manja osjetljivost.

Krioterapiju ne bi trebalo koristiti niti kod ukočenih mišića ili zglobova kao ni u slučaju oslabljenje cirkulacije.

Kako se primjenjuje krioterapija

Za kućno liječenje na zahvaćeno područje nanesite paket leda umotan u ručnik ili ledenu kupku. Nikada ne smijete stavljati smrznuti predmet izravno na kožu jer može doći do oštećenja kože i tkiva. Primijenite krioterapiju što je prije moguće nakon ozljede. Za primjenu ledenih kupki svakako tražite savjet vašeg liječnika.

Tretmani hladnoćom trebaju biti kratki, a provode se nekoliko puta dnevno. U redu je ako tretman traje 10 do 15 minuta, no ne smije trajati dulje od 20 minuta kako bi se spriječilo oštećenje živaca, tkiva i kože. Za najbolje rezultate možete tretirati veću površinu oko bolnog područja.

Potencijalni rizici krioterapije

• Terapija hladnoćom koja traje predugo ili ako ste primijenili led izravno na bolno područje, može dovesti do oštećenja kože, tkiva ili živaca.
• Ako imate kardiovaskularne ili srčane bolesti, posavjetujte se sa svojim liječnikom prije primjene krioterapije.
• Ako terapija hladnoćom nije pomogla kod ozljede ili otekline unutar 48 sati, također nazovite svog liječnika.

Izvor: Healthline.com