Sunčanica: koji su simptomi ovog stanja i kako se liječi?

Medicinska stanja povezana s izlaganjem visokim temperaturama okoliša uključuju toplinske grčeve, toplinsku iscrpljenost, sunčanicu i toplinski udar. Toplinska iscrpljenost i toplinski grčevi, blaža su, relativno česta stanja, koja se mogu lako prepoznati i liječiti.

Kada je vanjska temperatura visoka dolazi do znojenja, koje ima funkciju hlađenja organizma. Međutim, pritom se iz tijela gube tekućina i elektroliti, a zbog pojačanog znojenja može doći do pojave toplinskih grčeva i toplinske iscrpljenosti. Iako su neugodne, ove pojave u pravilu ne zahtijevaju liječničku pomoć. Očituju se grčevima u mišićima, mučninom, nagonom na povraćanje, osjećajem malaksalosti, razdražljivošću, ubrzanim pulsom, ubrzanim disanjem, a može doći i do nesvjestice.

Toplinski grčevi, glavobolja, osjećaj iscrpljenosti

U slučaju pojave nekih od simptoma koji prate izloženost velikim vrućinama, potrebno je skloniti se sa sunca u hladovinu te uzeti veće količine tekućine kako bismo je nadoknadili. Najbolje je uzeti obične hladne vode, a u slučaju izraženijeg gubitka tekućine i elektrolita znojenjem i pijenjem zasoljene vode ili izotoničnih napitaka.

Pomoći će i tuširanje mlakom vodom, a u slučaju pojave toplinskih grčeva i lagana masaža zahvaćenih mišića. Iako su često neugodni, ovi simptomi u pravilu ne ostavljaju dugotrajne posljedice na organizam. No ponekad glavobolja i osjećaj iscrpljenosti mogu potrajati i nekoliko dana.

Za vrijeme ljeta česta je i pojava sunčanice, do koje dolazi kada se osoba kreće nepokrivene glave po jakom suncu. Tada dolazi do širenja krvnih žila oko mozga te pregrijavanja samog moždanog tkiva. Uz već navedene simptome izlaganja visokim temperaturama, sunčanica se može manifestirati i ozbiljnijim poremećajima svijesti.

Pozor: sunčanica je vrlo ozbiljno stanje

Sunčanica nastaje kombinacijom pregrijavanja tijela i duljeg izlaganja nezaštićene glave, posebno potiljka, suncu. Vrlo je ozbiljno stanje koje u pojedinim slučajevima karakterizira koma s mogućim smrtnih ishodom. Sunčanica je izravna posljedica djelovanja topline na mozak i krvne žile u mozgu koje postaju propusne za tekućinu te uzrokuju oticanje moždanog tkiva i krvarenja unutar njega. Simptomi sunčanice najčešće uključuju suhu kožu uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost te crvenilo lica.

Ako se osoba ne skloni sa sunca, ubrzo će osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost. U teškim slučajevima nastupit će omamljenost, širenje zjenica i gubitak svijesti uz ubrzani puls i plitko, ubrzano disanje.

Osobu za koju se sumnja da ima sunčanicu treba odmah smjestiti u hlad, u poluležeći položaj i pomoći joj da se rashladi i to skidanjem odjeće, laganim polijevanjem vodom (voda nikako ne smije biti hladna, već sobne temperature) ili stavljanjem hladnih obloga na potiljak. U slučaju nesvjestice osobu treba poleći na bok, ali je neophodno potražiti i liječničku pomoć. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, a s hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura snizi ispod 38°C.

Razdoblje nakon sunčanice

Unesrećenoj osobi treba davati hladne napitke (ako je pri svijesti) te joj zabraniti konzumiranje pića koja utječu na tlak i krvotok, ponajprije kavu i alkohol. Nakon sunčanice obično se može očekivati glavobolja koja može potrajati i danima, osjetljivost na zvukove i vizualne podražaje, šum u ušima te razdražljivost. Unesrećeni se mora odmarati u zamračenoj i prohladnoj prostoriji, u mirnoj okolini.