Što su „blokade“ i jesu li uvijek najbolji izbor?

U svakodnevnom radu s pacijentima često se susrećemo s pitanjima o „blokadama“, i to najčešće kod osteoartritisa koljena: što je to, kada, koliko često, zašto ne još jedna, i slično.

Što kažu smjernice

U „Smjernicama za liječenje bolesnika s osteoartritisom kuka i/ili koljena“ te u „Algoritmu liječenja bolesnika s osteoartritisom kuka i/ili koljena“ detaljno je objašnjeno na više od 50 stranica kako se liječi osteoartritis kuka ili koljena s obzirom na stupanj oštećenja zgloba.

Na početku se kreće s uputama za sve bolesnike kao što su edukacija, regulacija tjelesne težine i vježbe. Zatim se koriste razni lijekovi i razne nefarmakološke mjere, ovisno o stupnju spomenutog oštećenja, a kao posljednji stupanj navedeno je kirurško rješavanje tegoba tj. ugradnja umjetnog zgloba ili korištenje jačih lijekova. Liječenje, naravno, treba prilagoditi svakom pacijentu ponaosob nakon detaljnog kliničkog pregleda te uvidom u anamnezu, dostupne nalaze i dijagnostičku obradu.

Ali s obzirom na to da ovdje govorimo o intraartikularnoj primjeni kortikosteroida, važno je naglasiti da je ona samo jedan od modaliteta liječenja, a svakako ne jedini kao što to pacijenti ponekad misle. Također treba znati da mu prethode drugi načini liječenja koji će kod određenog broja pacijenata također imati zadovoljavajući učinak.

Kontraindikacije i nuspojave

Kontraindikacije za lokalnu primjenu glukokortikoida su:

• infekcija,
• uznapredovala destrukcija zgloba,
• osteoporoza i
• intraartikularni prijelom.

Nuspojave su kod pridržavanja načela asepse vrlo rijetke, a uključuju:

• postinjekcijsko pogoršanje boli,
• sinovijske reakcije,
• hemartrozu,
• unošenje infekcije i
• oštećenje hrskavice.

Iako nema općeprihvaćenog stanovišta, većina stručnjaka preporučuje oprez od prečeste intraartikularne primjene glukokortikoida, pa se sugerira ne primjenjivati ih više od tri puta godišnje.

Zaključno je preporuka iz navedenih smjernica da u bolesnika u kojih simptomi bolesti perzistiraju u jednom ili dva zgloba, unatoč primjeni ostalih nefarmakoloških i farmakoloških opcija, a izražena je upalna sastavnica, indicirana je intraartikularna primjena glukokortikoida.

Što je zapravo blokada?

A sad malo više o famoznim „blokadama“ i kako ih ja vidim. Što, ustvari, u svakodnevnom radu u ambulanti znači riječ ”blokada” i kada ju možemo primjenjivati?

„Blokada” je termin koji u svakodnevnom životu koristimo za intraartikularnu aplikaciju nekog lijeka (npr. kombinacija DepoMedrola i Lidokaina). Koristimo ju kao pomoć u liječenju pri određenim upalnim/traumatskim/degenerativnim stanjima lokomotornog sustava (sustava za kretanje).

Kome možemo dati „blokadu” i koliko puta?

Gledajući znanstvene radove svakako postoji određen utjecaj „blokade“ na ukupno zdravlje i tijelo čovjeka, pa se treba ponuditi pacijentu isključivo u određenim slučajevima, odnosno kao privremena pripomoć u liječenju te kada smo iscrpili druge metode liječenja.

Poznato je da kortikosteroidi imaju brz učinak na smanjenje boli i upale pri određenim stanjima lokomotornog sustava, ali bolesnicima je možda manje poznato da se protuupalna komponenta kortikosteroida zadržava u mekim tkivima te uzrokuje smanjenje tonusa i elastičnosti. Također treba naglasiti da može negativno djelovati na zglobnu hrskavicu u slučaju aplikacije prevelike količine.

Kandidati za ovakvu vrstu liječenja su:

• starije osobe s uznapredovalim osteoartritisom zgloba koljena/kuka u maksimalno dvije do tri aplikacije godišnje dok, primjerice, čekamo na definitivni oblik liječenja (ugradnja umjetnog zgloba kuka/koljena).
• sportaši/mlađe osobe s kroničnim ozljedama na koje druge metode liječenja ne djeluju, ali preporučuje se samo u obliku jedne primjene.

U svakom slučaju je najbolje javiti se na pregled liječniku ortopedu ili fizijatru koji će, uvidom u anamnezu, klinički status i nalaze, zajedno s pacijentom odlučiti o najboljem nastavku liječenja za svakog pojedinog pacijenta.

Literatura:

S. GRAZIO, et al., “Smjernice za liječenje bolesnika s osteoartritisom kuka i/ili koljena”, Fizikalna i rehabilitacijska medicina, vol.27, br. 3-4, str. 330-381, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/163314. [Citirano: 15.06.2022.]