Statini: što sve treba znati o uzimanju ovih lijekova?

Statini su najčešće upotrebljavani lijekovi za snižavanje koncentracije kolesterola zbog primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti. Mehanizam djelovanja ove skupine lijekova jest inhibicija enzima 3-hidroksi-3-metil-glutaril koenzim A reduktaze (HMG-CoA). Riječ je o enzimu koji sudjeluje u ranom koraku sinteze kolesterola, pa statini dovode do smanjene sinteze kolesterola u jetri i posljedičnog smanjenja cirkulirajućeg kolesterola. To je važno jer glavnina kolesterola u krvi dolazi iz endogene sinteze, a tek manji dio prehranom.

Učinak statina jest i povišenje koncentracije LDL receptora (engl. low-density lipoprotein) na staničnoj membrani hepatocita (stanice koje čine jetreno tkivo), što pridonosi većem klirensu, odnosno boljem uklanjanju masnih čestica iz cirkulacije. Endogena sinteza kolesterola uglavnom se zbiva noću, pa se statini s kratkim poluvijekom eliminacije, poput simvastatina, uzimaju navečer, dok za one s dužim poluvijekom (npr. atorvastatin i rosuvastatin) nije dokazano da njihov učinak ovisi o vremenu uzimanja lijeka.

Nuspojave vezane uz skeletne mišiće

Statini su općenito sigurni i učinkoviti lijekovi, a najvažnije nuspojave vezane su za skeletne mišiće.

Mišićne nuspojave statina:

• Miopatija – bilo koja bolest mišića
• Mialgija – bolnost ili slabost mišića bez povećanja vrijednosti kreatin kinaze (CK)
• Miozitis – mišićni simptomi praćeni povećanjem kreatin kinaze (CK)
• Rabdomioliza – mišićni simptomi praćeni značajnim povećanjem kreatin kinaze (CK) (najčešće više od 10 puta u odnosu na gornju granicu normalnih vrijednosti) i kompromitiranjem funkcije bubrega (porast vrijednosti serumskog kreatinina, pojava smeđeg urina i mioglobinurija)

Mehanizmi kojima statini dovode do toksičnog učinka na skeletne mišiće nisu do kraja razjašnjeni. Prema rezultatima nekih istraživanja, statini dovode do smanjene sinteze koenzima Q10 koji je važan u energetskom metabolizmu mišićnih stanica te navedeno može pridonijeti miotoksičnosti.

Miopatija uzrokovana statinima

Načelno vrijedi pravilo da rizik od miopatije raste s dozom statina. Stoga treba uvijek primjenjivati najnižu učinkovitu dozu.

Za određene karakteristike bolesnika poznato je da povećavaju rizik od miopatije uz primjenu statina. One uključuju:

• stariju životnu dob,
• kroničnu bolest bubrega i
• opstruktivnu bolest jetre.

Miopatija se može javiti i nakon uvođenja statina u terapiju bolesnika s hipotireozom.

Kliničku sliku miopatije uzrokovane statinima karakteriziraju bol i/ili slabost proksimalnih skeletnih mišića. Zahvaćenost mišića je simetrična, a može doći i do osjetljivosti mišića na dodir. Bolesnici mogu imati teškoće u aktivnostima poput ustajanja iz sjedećeg položaja, penjanja uza stube i rada s rukama iznad glave. Uz navedene simptome kod nekih je bolesnika prisutan porast kreatin kinaze (CK).

Do razvoja kliničke slike može doći bilo kada tijekom terapije statinima, ali najkarakterističnija je pojava simptoma nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci nakon početka liječenja. Osobe koje se liječe statinima moraju obratiti pozornost na simptome boli i/ili slabosti mišića.

Dijagnoza miopatije uzrokovane statinima temelji se stoga na dobro uzetoj anamnezi u smislu pojave navedenih simptoma/znakova nakon uvođenja terapije statinom. Dijagnozu potvrđuje porast CK u odnosu prema razini prije uvođenja terapije. Oporavak bolesnika nakon prekidanja uzimanja statina također potvrđuje dijagnozu. Treba naglasiti da normalna razina CK ne isključuje mogućnost toksičnog učinka statina na skeletne mišiće. Zbog mogućnosti usporedbe u svakog bolesnika prije uvođenja statina u terapiju preporučuje se odrediti CK, a rutinsko se praćenje u asimptomatskih bolesnika ne preporučuje.

Teška oštećenja mišića poput rabdomiolize javljaju se vrlo rijetko, a najčešće zbog usporene eliminacije statina uzrokovane interakcijom s drugim lijekovima. Kako bi se smanjio rizik od miopatije, treba odabrati najsigurniji statin (u kontekstu ostale terapije koju bolesnik prima) i primjenjivati ga u najnižoj učinkovitoj dozi. Također je potrebno odrediti CK prije početka terapije i biti upoznat s navedenom nuspojavom.

Nuspojave vezane uz jetru

Nerijetko se govori i o nuspojavama vezanima za jetru. Iako se u mnogim Sažecima opisa svojstava lijeka preporučuje rutinsko određivanje transaminaza prije započinjanja terapije i zatim tri mjeseca nakon početka terapije, u preporukama stručnih društava se navodi da ono nije potrebno kod bolesnika koji primaju statine. Savjetuje se određivanje transaminaza samo prije početka primjene statina, a nakon toga ih ne treba rutinski pratiti, već samo u slučaju kliničke indikacije. Kao obrazloženje se navodi činjenica da je klinički bitno oštećenje jetre uzrokovano statinima izrazito rijetko i nepredvidivo te da praksa rutinskog određivanja transaminaza ne dovodi do prepoznavanja i/ili prevencije klinički važnog oštećenja jetre.

Pozitivni učinci statina značajno su veći od potencijalnih nuspojava

Dislipidemija je jedan od najvažnijih čimbenika kardiovaskularnog rizika. Primjena statina dokazano smanjuje kardiovaskularni rizik pretežno smanjenjem ukupnog i LDL-kolesterola. Pozitivni učinci statina značajno nadilaze njihove potencijalne nuspojave stoga ih je bitno primjenjivati u dozama primjerenim primarnoj i sekundarnoj prevenciji aterosklerotske bolesti, usklađenim s individualnim karakteristikama bolesnika.