Plivanje uz što manje rizika za ozljedu

Plivanje u moru ili na bazenima ima brojne zdravstvene i tjelesne dobrobiti. Mnogi stručnjaci smatraju plivanje najzdravijim sportom, a svakako zdravom rekreacijom. Osim što je svima lako dostupno, ima i brojne zdravstvene prednosti, ali i mogućnost utjecanja na oblikovanje našeg tijela. Aktivira svaki mišić, naročito mišićne skupine na rukama, ramenima, leđima, stražnjici, prsnom košu i nogama, a istovremeno se ne stvara prevelik pritisak na zglobove i kralježnicu.

Sve blagodati plivanja

Plivanjem se mišići jačaju, a tijelo postaje izdržljivo. To se događa zato što je otpor koji pruža voda čak 10 do 15 puta veći od onog kojeg nam pruža zrak, pa će samim time vježbanje biti mnogo učinkovitije. Osim toga, u vodi djeluje sila uzgona koje nema u zraku, pa se zato otpor našim mišićima pruža iz svih smjerova, a istodobno voda rasterećuje mišiće i zglobove. Oduzima težinu tijelu, što nije slučaj kada vježbamo izvan vode. Stoga se vježbe u vodi i plivanje preporučaju osobama koje se oporavljaju od bolesti, primjereno kliničkoj slici svakog pojedinca.

Važno je znati da plivanje pomaže u gubitku kilograma i održavanju tjelesne linije, ali ima i brojne ljekovite prednosti, ovisno i o mediju u kojem plivamo (more, rijeke, bazeni s ljekovitom vodom).

Kada govorimo o plivanju, možemo se osvrnuti na dvije vrste aktivnosti – rekreativno plivanje, koje se preporučuje gotovo svima, i sportsku aktivnost koja zahtijeva određene tjelesne predispozicije te svakako učenje i kontinuirane treninge.

Mjere opreza za rekreativce

Prema toj podjeli imamo i rizike i moguće ozljede.

Rekreativci plivaju u svako doba dana s preporukom da to ne čine nakon obilnog jela ili izravnim ulaskom u rijeku ili more nakon što su se pregrijali (primjerice, u autu). Važno je naglasiti da se mora izjednačiti tjelesna temperatura na približno istu temperaturu vode laganim ulaskom ili namakanjem, a zatim slijedi i veća aktivnost.

Kad govorimo u ulasku u vodu, mnogi su zamijetili da ne mogu odgovarajuće procijeniti dubinu vode  jer njihova procjena je manja od stvarne dubine koju „mijenja“ bistrina vode. Posljedično se mogu dogoditi oderotine ili pak, kod skakanja, jak udarac u dno. Najteže nesreće se događaju kod skoka na glavu u plitkoj vodi, ponekad, nažalost, s trajnim i teškim posljedicama.

Ozljede kod plivanja mogu se dogoditi rekreativcima, ali i sportašima te zahtijevaju odgovarajuću procjenu i terapijski pristup. Odmor od aktivnosti često nije dovoljan, već je nužno pronaći razlog pojave simptoma da se nakon odmora ne ponovi ozljeda s većim posljedicama. Simptome bi trebalo uočiti i ukloniti ih prilagodbom treninga ili aktivnosti.

Najučestalije ozljede kod plivanja

Najučestalije ozljede kod plivanja su sindromi preopterećenja mišićno tetivnog sustava velikim brojem ponavljajućih stereotipnih pokreta.

Karakteristični bolni sindromi u plivanju su:

• plivačko rame
• plivačko koljeno
• bolna prepona

Plivačko rame

Plivačko rame je karakteristično u tehnikama plivanja sa zaveslajima – slobodni stil, leđno, delfin. Kod velikog broja zaveslaja rukom dnevno, dolazi do nagomilavanja mehaničkog stresa i mikrotrauma u predjelu rotatorne mandžete ramena i sindroma sraza ramena (impingement sindrom) što je češće kod osoba starijih od 40 godina.

Ozljede rotatorne manđete obuhvaćaju istegnuća mekih tkiva (mišića, fascija, tetiva) i tendinitise, odnosno upale tetivnih dijelova nastalih trljanjem van koštanog kanala ili oštećenja zglobne čahure s razderotinama .

Burzitise (nakupljanje tekućine unutar ovojnice) pak manifestira bol u ramenu naročito kod podizanja iznad glave, a pojačava se kod odmicanja ili podizanja ruke u takozvanom bolnom luku od 80 do 120 stupnjeva.

Svakako treba učiniti specifične testove da se ustanovi mjesto lezije i preporuči odgovarajući fizioterapijski tretman. Kod pregleda svakako treba uključiti testove vratne kralježnice jer se bol iz područja C 5 kralješka i kao radikulopatija može širiti u rame.

Plivačko koljeno

Ova je ozljeda karakteristična kod plivača prsnim stilom. Zbog ponavljanih udara nogu u prsnom stilu nagomilava se mehanički stres na unutarnjim strukturama koljena. Neka istraživanja su pokazala da se oko 70% plivača koji plivaju prsnim stilom žale na tegobe u predjelu koljena, kao i oko 40% plivača koji plivaju drugim stilovima također navode slične probleme.

Bolna prepona

Bolna prepona se javlja kada osoba uspije kompenzirati problem u području koljena i donjeg dijela kralježnice, pa tenzije prenese na hvatišta preponskih mišića. Intenzivan bol i nemogućnost pokreta se specifičnim testovima dijagnosticira, ali je najvažnije utvrditi razlog nastanka ozljede.

Važno je naglasiti da postoje tri faze upale preponskih mišića. Kod akutne faze s jakim bolovima ponekad je mirovanje dovoljno da se smire simptomi. Druga subakutna faza se produži iz akutne faze i javlja se, ovisno o opterećenju, s manjim intenzitetom boli kroz nekoliko mjeseci.

Treća i najupornija je kronična faza. U toj fazi nema upalnog procesa (stoga terapija, lijekovi, vježbe istezanja i slično ne djeluju), već je riječ o degeneraciji, odnosno „propadanju” jednog dijela tetive. Ova je faza i najkompliciranija za potpuno izlječenje jer je nužno djelovati i na uzrok i na „staru“ posljedicu te educirati osobu novom obrascu pokreta.

Stanja kod kojih je potreban poseban oprez

Rekreativci i osobe koje boluju od kroničnih bolesti često smatraju plivanje idealnom aktivnosti za podizanje funkcije tijela. Ipak kod nekih je dijagnoza potrebno posebno pripaziti.

Križobolja i išijas

Naravno, kod akutnih bolova i kod za­kočenja nije uputno plivati, ali kada su bolovi kronični, dakle, manje jaki, ali traju dugo vremena, plivanje vam može sma­njiti, a nerijetko vas i posve os­loboditi bolova.

Preporučuje se leđni stil kao najbolji. Pokreti ruku, kao i kompleksni pokreti trupa, ja­čaju i istežu gotovo cijelu kra­lježnicu. Prsno plivanje i slobod­ni stil nisu loši, ali tek povremeno. Hodanje kroz plićak, ka­da je nivo vode u visini struka, također će pomoći jačanju mi­šića zdjelice i nogu, čija je snaga vrlo važna kod rasterećenja do­njeg dijela leđa.

Spondiloza vratne kraljež­nice

Naglašavam – ako ne možete plivati nikako drugačije osim pr­sno, tada nemojte plivati uopće. Pri prsnom plivanju glava za­država, položaj „zabačaj unatrag“, što je vrlo nezgodno za vratni segment. Uz to se ponavljaju i kružni pokreti ruku uz glavu nepokretnu u opisanom položaju. Sve zajedno rezultira još većim pritiskom koštanih izbočina i mekih tkiva na izlazišta živaca te, posljedično, novom nape­toš­ću i bolovima u vratnom segmentu. Posljedica su trnci i bolovi u rukama, glavobolje, a moguće su i vrtoglavice. Tako kod spondi­loze vratnog segmenta treba plivati leđno, brčkati se u plićaku te mnogo vježbati na kopnu.

Kod prijeloma ruku ili nogu

Plivanje je odlična nadopuna ostalim tretmanima ako nije voda bazena previše topla. Temperature iznad 24 stupnja se ne preporučuju jer se potiče upalni proces koji usporava cijeljenje prijeloma. Isti savjet dajemo i kod otečenih zglobova bilo kojeg uzroka upale jer toplina aktivira dodatnu upalu, dok hladnija voda s manje opterećenja pomaže smirivanju upale i povećanju opsega pokreta.

Individualan pristup u fizioterapiji

Nakon kvalitetne fizioterapijske procjene ili postavljene dijagnoze od strane specijalista, pojašnjavamo osobi uzrok i moguće posljedice neodgovarajućeg liječenja simptoma. Dogovaramo terapijske postupke koje želimo provesti s ciljem smanjenja simptoma, ali i eliminacije uzroka nastanka.

Koristimo se nizom fizioterapijskih tehnika kao što su manualni tretmani masažama, mobilizacija zglobova te specijalne manualne tehnike osteopatije ili miofascijlane relaksacije za oslobađanje miofascijlaih blokada, elektroterapijske procedure kao što mogu biti ciljana radio frekvencija, magneteoterapija, ultrazvuk, BEMER tretmani mikrocirkulacije.

Vrlo važan segment rehabilitacije su edukacije korisnika ciljanim vježbama povećanja opsega pokreta, a zatim i ciljanog snaženja muskulature kako bi se popravila funkcija, ne samo tijekom terapijskog procesa, već i dugi niz vremena pune aktivnosti.

Stoga bi svatko tko pati od nekih kroničnih bolnih stanja ili akutnih ozljeda trebao potražiti savjet fizioterapeuta ili liječnika kako bi doznao je li plivanje odgovarajuća aktivnost za njega. Tako će spriječiti nove ozljede i povećati šanse za liječenje postojećih.