Sadašnjost i budućnost liječenja Parkinsonove bolesti
Za liječenje Parkinsonove bolesti već se desetljećima koristi poznata levodopa, no istraživanja novih lijekova danas su usmjerena na gensku terapiju
Parkinsonova bolest je jedna od najčešćih neuroloških bolesti. Zahvaća otprilike jedan posto starijih od šezdeset godina, no nije neobično ni da se javi u mlađoj dobi, nakon dvadesete godine. Dokazuje se temeljem prisutnosti simptoma: finog tremora, ukočenosti i usporenosti u obavljanju radnji te nekih specifičnih neuroloških pretraga, no, nažalost, u početku se često pogrešno dijagnosticira.
Svjetski dan Parkinsonove bolesti: zbog čega nastaje i kako se liječi
Procjenjuje se da u svijetu boluje od Parkinsonove bolesti oko šest i pol milijuna ljudi, a za Hrvatsku se smatra da ih je između deset i petnaest tisuća. Češće obolijevaju muškarci nego žene.
Simptomi i potraga za uzrocima
Jedan od prvih simptoma bolesti je tremor (drhtavica) ruku i gubitak spretnosti u vidu finih pokreta ruku. Česta je ukočenost tijela, posebno lica, što otežava mimiku. Razvojem bolesti dolazi do usporavanja pokreta i izvođenja radnji te karakterističnog pogrbljenog položaja tijela. Kako bolest napreduje, javljaju se problemi s ravnotežom, poremećaj spavanja, konstipacija, gubitak osjeta mirisa, seboreja, opći osjećaj slabosti, umora i iscrpljenosti, depresija, tjeskoba i slabljenje intelektualnih sposobnosti.
Sve su to simptomi koji nastaju kao posljedica gubitka dopaminskih neurona i nedostatka neurotransmitora dopamina te pojave Lewyjevih tjelešaca.
Uzrok nastanka bolesti nije do kraja poznat. Može nastati zbog dugotrajne izloženosti pesticidima i herbicidima, iako se oni koji su izrazito toksični više i ne koriste. Postoje određene genetske predispozicije, odnosno mutacija jednog gena nazvanog LRRK2. Trauma glave jedan je od rizičnih čimbenika Parkinsonove bolesti što je dokazano studijom o pojavi bolesti u mlađih osoba koje su se bavile američkim nogometom i doživjele brojne udarce u glavu.
Učinkovitost levodope
Kako se zna da su simptomi posljedica nedostatka dopamina, još krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća u terapiju je uveden lijek levodopa. Levodopa se u mozgu metabolizira u dopamin, a da bi uopće mogla stići do mozga, potrebna je karbidopa koja sprječava njenu razgradnju prije dolaska u mozak te ujedno umanjuje značajne nuspojave lijeka.
Levodopa ublažava tremor i ostale simptome, no ne može izliječiti bolest; kako ona napreduje, potrebno je povećanje doze levodope, a često se u terapiju dodaju i agonisti dopamina (potpomažu učinak dopamina), antikonvulzivi i lijekovi za psihijatrijske bolesti, najčešće antidepresivi.
Budućnost u genskoj terapiji
Istraživanja novih lijekova danas su usmjerena na gensku terapiju kojom bi se možda moglo utjecati na jedan protein, nazvan alfa-sinuklein, za kojeg je ustanovljeno da se, iz nepoznatog razloga, nakuplja u mozgu oboljelih.
Naime, geni su odgovorni za stvaranje proteina te se pretpostavlja da bi se njima moglo djelovati na prestanak ili usporavanje nakupljanja ovog proteina. Jedan od smjerova istraživanja jest i izučavanje bakterijske mikroflore u crijevima, jer je i ovdje pronađen alfa-sinuklein protein. Ustanovljeno je da oboljeli od Parkinsonove bolesti imaju izmijenjenu mikrofloru crijeva, a posljedično se javlja i jedan od prvih simptoma bolesti, konstipacija (zatvor crijeva).
Što možemo učiniti
Redovita tjelesna aktivnost i fizikalna terapija omogućavaju ublažavanje ukočenosti i dulje održavanje funkcije finih pokreta, a također djeluju povoljno na psihičke simptome.
Prepoznajte rane znakove Parkinsonove bolesti
Liječenje teške i ozbiljne Parkinsonove bolesti uspješnije je ako se bolest otkrije u najranijoj fazi. Prepoznajte rane znakove ove...
SAZNAJTE VIŠEU prehranu treba uključiti dovoljan unos vlakana i tekućine kako bi se ublažila konstipacija. Mogu se koristiti i dodaci prehrani koji sadrže kalcij kako bi se što dulje održalo zdravlje kostiju. Znanstvene studije su dokazale da antioksidansi usporavaju propadanje živčanih stanica, no istraživanja učinka koenzima Q-10, vitamina C i E na Parkinsonovu bolest nažalost nisu dala značajne rezultate.
Za pacijente je izuzetno važno prihvaćanje bolesti, kako bi se ublažila ili čak spriječila pojava depresije i tjeskobe što je veliki problem jer većina oboljelih su starije osobe koje često žive same. Presudan je utjecaj obitelji jer je Parkinsonova bolest jedna od onih koje utječu i na bolesnika i na njegovu okolinu, odnosno obitelj.