Prva pomoć kod naglog skoka ili pada tlaka

Povišen arterijski tlak (hipertenzija) čimbenik je rizika za niz bolesti koje značajno utječu na kvalitetu i duljinu života. S obzirom na to da oštećuje krvne žile, pogotovo najmanje arterije, ostavlja trag na gotovo svim organima – najčešće uzrokuje oštećenje srca, mozga, bubrega, oka, perifernih krvnih žila i udova.

Osnovno o hipertenziji: visokom krvnom tlaku

Hipertenzija se definira kao trajno povišenje sistoličkog tlaka (140 mmHg i više), dijastoličkog (90 mmHg i više) ili obiju vrijednosti krvnog tlaka u mirovanju. Za hipertenziju se kaže da je „tihi ubojica“ jer obično nema simptoma, pa bolest može dugo biti neprepoznata. Stoga je dobro povremeno kontrolirati tlak kako bi se povišene vrijednosti otkrile u ranoj fazi, a liječenje počelo pravovremeno.

Hipertenziju se može dobro kontrolirati i time značajno smanjiti loše ishode. Prije svega, promjenom životnih navika – prehrambenih (prvenstveno smanjenjem unosa soli i pridržavanjem zdrave prehrane), uz smanjenje unosa alkohola, prestanak pušenja i, koliko god je moguće, smanjenje stresa. Osobe prekomjerne tjelesne mase trebaju pristupiti kontroliranom mršavljenju, uz redovitu tjelesnu aktivnost.

Liječenje hipertenzije

U liječenju hipertenzije koriste se primarno lijekovi koji djeluju na sniženje krvnog tlaka, antihipertenzivi, a ponekad i neki drugi lijekovi poput diuretika ili lijekova koji djeluju na srce.

Lijekovi za sniženje tlaka trebaju se uzimati redovito i trajno (čega se pacijenti ponekad ne pridržavaju), te je potrebno redovito provoditi mjerenje koje je važno u praćenju bolesti i učinkovitosti primijenjenih lijekova.

Nagli „skok“ tlaka i što učiniti?

Neuzimanjem lijekova tlak nije pod kontrolom, no kod redovite primjene antihipertenziva i ostalih nefarmakoloških mjera, rijetko će doći do naglog povišenja tlaka. Često se, primjerice, jaka glavobolja povezuje s porastom tlaka, pa se pogrešno uzima dodatna doza antihipertenziva (osoba će se zato osjećati loše jer će doći do prevelikog sniženja krvnog tlaka).

Na regulaciju tlaka utječu i naša emocionalna i psihička stanja, odnosno podražaj vegetativnog živčanog sustava. Taj odgovor potaknut je djelovanjem takozvanih „hormona stresa“ koji pobuđuju niz fizioloških reakcija kao što su ubrzano kucanje srca, ubrzano disanje, napetost mišića, širenje zjenica, povišenje šećera u krvi – i povišenje krvnog tlaka. U tim situacijama, za kratkotrajni porast tlaka ne treba odmah uzimati dodatnu tabletu za tlak, već se pokušati smiriti te onda izmjeriti tlak.

Pomoći će i relaksacija mišića te povećanje dotoka kisika u tijelo uz pomoć jednostavne tehnike dubokog dijafragmalnog (trbušnog) disanja. Polako udahnite kroz nos (trbuh će se blago zaobliti), u sebi brojite do 4, zatim zadržite dah (također polaganim brojanjem do 4) te izdahnite kroz usta (opet 1-4) pri čemu se trbuh uvlači prema kralježnici (nakon izdaha ponovno zadržati dah do 4). Vježbu disanja možemo raditi pet minuta, a dobro ju je ponoviti tri puta na dan kad se osjećamo anksiozno.

Preporučuje se i uzeti neko sredstvo za smirenje, pričekati neko vrijeme (sat ili dva) te onda izmjeriti krvni tlak. Ako je i dalje jako visok, treba potražiti liječničku pomoć, a ako su, uz visoke vrijednosti tlaka, prisutni i simptomi poput vrtoglavice, zamagljenog vida, bolova u prsima, kratkog daha ili glavobolje, potrebna je hitna medicinska intervencija.

Osnovno o hipotenziji: niskom krvnom tlaku

O povišenom krvnom tlaku, njegovim rizicima za zdravlje i liječenju, mnogo se govori. No i niski krvni tlak (hipotenzija), iako se smatra neopasnim, može imati neugodne simptome. Ako traje dugo i ne liječi se, također može postati opasan.

Granične vrijednosti za arterijsku hipotenziju nisu tako jasno definirane kao kod arterijske hipertenzije. Uglavnom se smatra da su to vrijednosti sistoličkog („gornjeg“ tlaka) niže od 90 mmHg (u nekim verzijama 100 ili 110 mmHg) te dijastoličkog („donjeg“) tlaka niže od 60 mmHg kod odraslih osoba. Zbog slabije prokrvljenosti mozga javljaju se neugodni simptomi – zamagljen vid, konfuznost i otežana koncentracija, vrtoglavica, nesvjestica te mučnina ili povraćanje, opća slabost, slab i ubrzan puls, brzo i plitko disanje i obilno znojenje.

Nagli „pad“ tlaka i što učiniti?

U slučaju naglog pada tlaka, za što brži oporavak je najbolje odmah pojesti malu količinu neke slane hrane (npr. neki tvrdi odležani sir, pršut, slanu grickalicu ili kreker ili čak rastopiti žličicu soli u vodi). Ako je pak niski tlak posljedica naglog pada razine šećera u krvi, za što brže uklanjanje simptoma kao što su umor i nesvjestica, dobro je unijeti u organizam jednostavne šećere koji se brzo apsorbiraju (npr. rastopiti žličicu šećera u vodi ili kockicu šećera rastopiti u ustima, žličicu ili dvije meda ili nekog zaslađenog suhog voća poput grožđica ili datulja).

Ne treba raditi nagle pokrete nego umiriti se (sjesti prekriženih nogu ili leći s podignutim nogama) i popiti veću količinu vode. Kako bi krv lakše cirkulirala, preporučuje se pumpanje šakama, s rukama podignutim iznad glave. U slučaju ekstremno niskog tlaka može doći do opasnog stanja šoka (brzo i plitko disanje, mokra i ljepljiva koža, zbunjenost, dezorijentiranost, brzi otkucaji i slab puls) koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.