Postoje li razlike u djelovanju lijeka između žene i muškarca?

Kada govorimo o djelovanju lijekova moramo znati da se farmakologija sastoji iz dva široka područja:

• farmakodinamike, koja tumači kako lijekovi djeluju na organizam i
• farmakokinetike koja obuhvaća apsorpciju, metabolizam i izlučivanje lijeka, dakle ono što se u organizmu događa s lijekovima. 

Poznato je da pojedinci različito reagiraju na lijekove, zbog cijelog niza različitih čimbenika kao što su životna dob, rasa, genetski čimbenici, spol, trudnoća, laktacija, samo prisustvo bolesti, prehrana, stres, uzimanje alkohola, pušenje, funkcioniranje kardiovaskularnog, gastrointestinalnog, imunološkog sustava, stanje jetre i bubrega. Poznato je da se žene i muškarci razlikuju u gotovo svakom organu (mozak, srce, crijeva, koža…), a i svaki je organizam drugačiji.

Razlike među spolovima samo su jedan od mogućih razloga kojim bi se moglo objasniti kako to da isti lijek ne djeluje jednako na dvije osobe.

Što znamo o razlikama?

Organizam žene i muškarca u mnoštvu stvari reagira drugačije; tako se, primjerice, smatra da muškarci lakše podnose bol, a žene imaju jači imunološki sustav, pa stoga, vjerojatno, i duži životni vijek.

Znanstvenici su ustanovili da se žensko tijelo brže oslobađa lijekova, pogotovo u vrijeme mjesečnice kada su ubrzani hormonalni ciklusi. Baš zbog te činjenice do prije tridesetak godina farmaceutske kompanije nisu testirale lijekove na ženama. Razlog je i mogućnost da je ispitanica trudna, što isključuje bilo kakvu uporabu lijeka (osim neophodnih), a osobito u svrhu ispitivanja. U novije vrijeme u istraživanjima lijekova sudjeluju ispitanici oba spola, no činjenicu da više sudjeluju muškarci, a da se veći udio prijava nuspojava bilježi kod ženske populacije, vjerojatno je moguće objasniti više socioekonomskim, nego znanstveno-medicinskim razlozima.

Biološke razlike među spolovima utječu i na apsorpciju lijeka, primjerice, zbog razlike u enzimima i hormonima. I tjelesna masa prosječnog muškarca veća je u odnosu na ženu, kao i količina vode u organizmu (kod muškaraca iznosi oko 42%, a kod žena 29%). U uputi lijekova uobičajeno je navoditi dozu prema dobi (djeca, odrasli i djeca starija od 12 godina), a vrlo rijetko prema tjelesnoj masi.

Neka su istraživanja pokušala pokazati razlike u djelovanju acetilsalicilne kiseline (ASK) na redukciju rizika od srčanih bolesti, pa je ustanovljeno da ASK smanjuje smrtnost kod žena, a nema utjecaja na muškarce. Jasno je da postoji biološka različitost između spolova, no rezultati takvih istraživanja pažljivo se moraju razmotriti prije nego što se uporaba aspirina počne preporučivati ovisno o spolu.

Propisivanje lijekova (još) ne ovisi o spolu

Iako se može govoriti o različitom djelovanju određenog lijeka u istoj dozi i istom načinu primjene kod  ženskog i muškog spola, znanstvena istraživanja o učinkovitosti određenog lijeka ovisno o spolu nisu ni jednostavna ni jeftina, pa se čini se da smo još dosta daleko od toga da na odabir i propisivanje lijeka utječe i činjenica kojeg je spola pacijent. Naravno, žene moraju podatak o eventualnoj trudnoći ili uzimanju hormonalne kontracepcije obavezno naglasiti liječniku kada im propisuje lijek ili ljekarniku prilikom nabavljanja bezreceptnog lijeka u ljekarni .

Po pitanju doziranja lijekova, ono se za sada određuje stanjem bolesti, životnom dobi , tjelesnom težinom te stanjem bubrega i jetre.