Obratite pozornost: Znaci upozorenja na zloćudne bolesti

Simptomi koji se javljaju kod većeg broja različitih sijela raka uključuju umor, povišenu tjelesnu temperaturu i nagli, neobjašnjivi gubitak težine. No oni nisu specifični samo za zloćudne bolesti te se pojavljuju i u drugim bolestima i stanjima. Najčešće zloćudne bolesti u Hrvatskoj su rak debelog crijeva,  karcinom pluća, rak dojke te rak prostate. Simptomi koji ukazuju na te bolesti međusobno su vrlo različiti.

Debelo crijevo

Kod raka debelog crijeva često se spominje krv u stolici kao početni simptom. No važno je naglasiti da je najčešće riječ o takozvanom okultnom (skrivenom) krvarenju. To znači da ono nije vidljivo golim okom zbog čega je važno odazvati se na pozive preventivnih programa u sklopu kojih se stolica testira na okultno krvarenje.

Drugi česti simptomi raka debelog crijeva su promjene u navikama pražnjenja crijeva koje traju dulje od mjesec dana (česti zatvori ili proljev). Tu je zatim osjećaj nelagode u trbuhu, grčevi ili česta nadutost, osjećaj nedovoljnog pražnjenja, tanke stolice te neobjašnjena anemija.

Svi ti simptomi često se pripisuju promjeni prehrane ili načina života. No važno je redovito se odazivati na preventivne preglede kojima je moguće otkriti promjene na debelom crijevu u ranoj fazi, kada su šanse za izlječenje mnogo veće.

Pluća

Rak pluća u ranoj fazi, osim kod manjeg broja oboljelih, ne izaziva simptome. Najčešće se otkriva kad već uznapreduje te je zbog toga smrtnost od ove vrste raka još visoka. Kod nekih osoba može se javiti dugotrajan kašalj, zaduha, teško disanje, promuklost ili bol u prsima.

Od raka pluća najčešće obolijevaju pušači kod kojih se neki od ovih simptoma javljaju i inače. Stoga je važno obratiti pozornost na simptome koji ne prolaze ili su po nekom obilježju drugačiji od onih koje inače doživljavate.

Dojke

Kao najčešći simptom raka dojke spominje se kvržica na dojci, no kod velikog broja žena dolazi i do drugih promjena, kao što su iscjedak iz bradavice, uvlačenje bradavica, pojava narančine kože na dojci, udubljenja, otekline, crvenilo te zadebljana koža.

U trenutku u kojem se kvržica može napipati ili je došlo do navedenih promjena na dojci, rak je često već uznapredovao. Stoga je važno redovito obavljati preventivne preglede (mamografiju, odnosno ultrazvuk), kojima se rak dojke može otkriti u fazi u kojoj se još ne može napipati.

Prostata

Rak prostate najčešći je rak kod muškaraca u razvijenom svijetu. No nisko je na listi zloćudnih uzroka smrti muškaraca s obzirom na povoljniju prognozu u odnosu na rak pluća i debelog crijeva, druge najčešće zloćudne bolesti u muškaraca.

Najčešći simptomi raka prostate su poteškoće s mokrenjem (otežano mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja, krv u mokraći ili ejakulatu) te erektilna disfunkcija. Ti simptomi mnogo češće upućuju na benigno povećanje prostate. No u starijoj dobi te ako je u obitelji netko bolovao od raka prostate, važno je pri pojavi simptoma posjetiti liječnika.

Koža

Vrsta raka kod kojeg su samopregledi te redoviti preventivni pregledi kod liječnika od velike pomoći je maligni melanom kože. Postoji nekoliko vrsta tumora kože, no, osim melanoma, većinom je riječ o relativno benignim i sporo rastućim tumorima.

Jednostavno pravilo – ABCDE, pomaže da prepoznamo madeže i promjene na koži na koje treba obratiti pozornost. Ako je promjena asimetrična (A), neravnih granica (B – borders, granice), madež mijenja boju (C – color, boja), promjer je veći od 6 mm (D – diameter, promjer) ili promjena s vremenom mijenja veličinu, boju, debljinu (E – evolution, promjena), može se raditi o malignom melanomu te je potrebno konzultirati se s liječnikom.

Svi simptomi koje smo opisali mogu se javiti i kod niza drugih bolesti i stanja. Dapače, ako se pojavi neki od simptoma, najčešće nije riječ o raku nego o nečem mnogo bezazlenijem. Većina glavobolja, probavnih problema, madeža i poteškoća mokrenja benigni su simptomi koji će proći sami od sebe.

Važno je obratiti pozornost na to koliko se često simptomi javljaju, koliko dugo traju, prolaze li nakon uzimanja lijekova. Ali i to jesu li novi, nagli i neuobičajeni za osobu te se savjetovati s obiteljskim liječnikom koji može pomoći u razjašnjavanju dvojbi.

Ovisno o dobi, rizičnim faktorima te obiteljskoj anamnezi, potrebno je na vrijeme započeti preventivne preglede. Samo oni omogućuju rano otkrivanje, a samim time i pružaju veće šanse za izlječenje nekih oblika zloćudnih bolesti.