Najčešća pitanja i odgovori o cijepljenju – informirajte se i educirajte

U Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s vremenom se prikupilo mnogo pitanja roditelja o cijepljenju općenito, mogućim nuspojavama, sastavu cjepiva, nadoknadi cijepljenja… Ovom prilikom nastojat ćemo odgovoriti na ona najčešća.

Koje nuspojave cjepiva mogu izazvati?

Pregledom svih sažetaka opisa lijeka (javno dostupni na web stranici HALMED-a) vidljivo je da se neke nuspojave javljaju vrlo često (kod više od 10% cijepljene djece), a to su blage nuspojave kratkog trajanja koje prolaze spontano bez posljedica (npr. lokalna reakcija na mjestu primjene). Druge se nuspojave javljaju u rasponu od često do rijetko i za njih je karakteristično da prolaze bez posljedica (npr. osip, povišena tjelesna temperatura, gastrointestinalni poremećaji, bolovi u mišićima i kostima, razdražljivost, nesanica, neutješni plač, hipotono-hiporesponzivne epizode, febrilne konvulzije).

O bolestima protiv kojih cijepimo djecu, doznajte više u ovom članku

Vrlo rijetke nuspojave mogu ostaviti trajne nuspojave (npr. brahijalni neuritis, postvakcinalni poliomijelitis, Guillain-Barre sindrom) i ugroziti život (anafilaktička reakcija). Učestalost ovih ozbiljnih nuspojava je vrlo niska, za neke toliko niska da se ne može sa sigurnošću utvrditi povećava li uopće cijepljenje rizik javljanja tih stanja, odnosno jesu li doista posljedica cijepljenja (npr. Guillain-Barre sindrom) ili im je učestalost poznata i vrlo niska (npr. postvakcinalni poliomijelitis koji se javlja s učestalošću od jedan na milijun doza oralnog polio cjepiva koje se više ne koristi u Hrvatskoj).

Cjepiva za koja se kliničkim ispitivanjima pokaže da je njihov rizik veći od koristi nikada i ne dođu na tržište jer im se uskrati registracija

Mogućnost izazivanja nuspojava te težina i njihova učestalost trebaju se pri odluci o cijepljenju usporediti s koristima od cijepljenja u smislu sprečavanja i komplikacije bolesti, koje mogu biti trajne i ugroziti život djeteta. Za sva cjepiva koja su u upotrebi u Hrvatskoj (a i šire) korist od primjene uvelike nadmašuje potencijalni rizik od nuspojava. Cjepiva za koja se kliničkim ispitivanjima pokaže da je rizik veći od koristi, nikada i ne dođu na tržište jer im se uskrati registracija.

Uzrokuju li cjepiva autizam?

Tvrdnja da je pojava autizma izravno povezna s cijepljenjem odavno je odbačena zahvaljujući brojnim istraživanjima na velikom broju cijepljene i necijepljene djece, a u kojima se uspoređivala učestalost pojave autizma u te dvije skupine. Rezultati svih tih istraživanja provedenih posljednjih dvadesetak godina pokazuju da se autizam podjednako često javlja kod cijepljene i necijepljene djece. Da je cijepljenje uistinu uzrok autizma, tada bi on bio znatno češći kod cijepljene djece, a to nije tako.

Postoji li povezanost između cijepljenja i autoimunih bolesti?

Znanstvena je činjenica da nema nikakva dokaza da cijepljenje povećava rizik od nastanka autoimunih bolesti. Postoje anegdotalni opisi pojave autoimunih bolesti nakon cijepljenja u svijetu na temelju kojih se postavljaju hipoteze o mogućoj uzročno-posljedičnoj povezanosti nekih cijepljenja s određenim autoimunim bolestima. Na uzročno-posljedično vezu s cijepljenjem ukazivalo bi vremensko ili prostorno grupiranje nuspojava među cijepljenim osobama, odnosno povećan broj takvih događaja kod cijepljene populacije u odnosu na necijepljenu.

Znanstvena je činjenica da nema nikakva dokaza da cijepljenje povećava rizik od nastanka autoimunih bolesti

Za utvrđivanje uzročno-posljedične veze i učestalosti takvih događaja nakon cijepljenja provode se ciljane studije. Kvalitetna epidemiološka istraživanja u kojima su uspoređivani bolesnici sa zdravim osobama opovrgnula su postojanje povezanosti između cijepljenja i nastanka autoimunih bolesti (multiple skleroze, dijabetesa, alergijskih bolesti – prije svega astme).

Zašto su podaci o sastavu cjepiva tajni?

Često se u upitima roditelja spominje nedostupnost, odnosno tajnost podataka o sastavu cjepiva. Sastav cjepiva je javno dostupan podatak koji se nalazi u uputi o lijeku i sažetku opisa svojstava lijeka koje svako cjepivo ima, a u kojem su navedeni svi sastojci koje određeno cjepivo sadrži. Svako cjepivo sadrži djelatne tvari odgovorne za djelotvornost cjepiva i pomoćne tvari koje se koriste kako bi se moglo formulirati gotovo cjepivo.

Ponekad cjepivo može sadržavati i iznimno male količine tzv. ostatnih tvari koje su u tragovima zaostale iz postupka proizvodnje cjepiva nakon pročišćavanja. Ako neka od tih tvari ima moguće neželjeno djelovanje poput, primjerice, potencijalnog izazivanja alergijske reakcije kod preosjetljivih osoba, ona se obavezno navodi u dijelu posebnih mjera opreza i upozorenja.

Na koji način necijepljeno dijete ugrožava cijepljeno?

Necijepljeno dijete ima mnogo veću šansu postati izvor infekcije te može ugroziti cijepljeno dijete. To su vrlo rijetke situacije, npr. necijepljeno dijete dođe iz inozemstva s ospicama i zarazi cijepljeno dijete koje je na kemoterapiji (pa zbog toga ima oslabljen imunosni sustav ili zarazi cijepljeno dijete u vrtiću koje iz nepoznatog razloga nije stvorilo zaštitu – naime, nijedno cjepivo neće zaštititi 100% cijepljene djece).

Pročitajte članak o tome zašto djecu moramo cijepiti. Mjesta strahu nema.

Zašto u Hrvatskoj nije moguće obaviti obveznu provjeru (testiranje) preosjetljivosti na komponente cjepiva prije cijepljenja?

Tvrdnja da je obvezno testiranje preosjetljivosti na komponente cjepiva potpuno je pogrešna. Kontraindikacija za primjenu cjepiva je preosjetljivost na sastojke cjepiva, a ne nedostatak dokaza o nepostojanju preosjetljivosti na sastojke cjepiva. Nigdje na svijetu se djeca ne testiraju na sastojke cjepiva prije njegove primjene, osim ako nema razloga posumnjati na preosjetljivost.

Postojanje preosjetljivosti na sastojke cjepiva kao kontraindikacija za cijepljenje znači da je već otprije poznato, ili postoji visoka sumnja na temelju anamneze ili medicinske dokumentacije, da je dijete preosjetljivo na neki od sastojaka cjepiva te ga zbog toga ne može primiti ili ga, ako je njegova primjena nužna, treba primiti u kontroliranim bolničkim uvjetima uz prethodnu obradu alergologa.

Registar nuspojava

Cjepiva koja su u upotrebi u Hrvatskoj kontinuirano se evaluiraju praćenjem epidemiološke situacije i evaluacijom provedbe Programa cijepljenja (koje uključuje i praćenje nuspojava). Javno je dostupan Registar nuspojava koji vodi Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Više pitanja i odgovora o cijepljenju potražite na stranici HZJZ, a što je kalendar cijepljenja doznajte ovdje.