Može li terapija bakteriofagima pobijediti bakterije otporne na antibiotike?

Terapija bakteriofagima je metoda koja koristi viruse koji selektivno uništavaju bakterije u našem organizmu, posebice one bakterije rezistentne na antibiotike. Rezistencija na antibiotike danas predstavlja jedan od većih problema u zdravstvu. Unatoč zvučnoj kontradikciji liječenja bakterija virusima, ovaj pristup ima visok potencijal te se trenutno odvijaju brojna istraživanja ove potencijalne terapije. Ipak, postoji određen broj čimbenika koji limitiraju njenu primjenu kao što su kompatibilnost pacijenta, dugoročan i kompliciran pripravak bakteriofaga za terapiju te nedostatak znanstvenih dokaza o djelotvornosti.

Princip

Sam naziv „bakteriofag“, kojeg je predložio francuski znanstvenik Félix d’Hérelle zaslužan za otkriće ove metode liječenja, dolazi od dvije grčke riječi koje znače „proždirati“ i „bakterija“, a što objašnjava i princip terapijske metode. Naime, bakteriofagi prianjaju na bakterijsku stijenku, ubrizgavaju svoj genetički materijal te dolazi do umnožavanja virusa što uzrokuje lizu (razgradnju) bakterijske stanice.

Istraživanja su pokazala da se različiti fagi različito repliciraju, ovisno o genski uvjetovanim faktorima, a zasigurno postoje i drugi neidentificirani mehanizmi razmnožavanja. Navedene činjenice su samo jedna od brojnih poteškoća u standardiziranju faga u medicini.

Kratka šetnja kroz povijest

Zaštitno lice ove teme je spomenuti francuski znanstvenik Félix d’Hérelle koji je ovom tematikom pobudio brojne kontroverze te je zaslužan za uvođenje faga u metode liječenja. Njegov je rad započeo 1896. godine u Indiji kada je utvrđeno da voda iz rijeke Gangam uništava bakterijski uzrokovanu koleru. Brojnim filtracijama je dokazano da ta voda sadrži viruse.

Dvije godine kasnije, d’Hérelle je proveo zasebno istraživanje. Izolirao je stolicu pacijenata koji su se oporavljali od bacilarne dizenterije ili „šigeloze“ te je izolirani uzorak stavio u reakciju s emulzijom uzročnika bolesti, pri čemu je došlo do lize bakterija. Na Pasteurovom institutu u Bruxellesu je dobivao razne kritike vezano uz otkriće i njegove važnosti, no to ga nije omelo. Zemlje istočne Europe kao što su Poljska i nekadašnji Sovjetski Savez su iskazale interes prema ovoj metodi.

Pozitivni učinci

Sve dobre stvari u životu imaju kraj, pa se tako i antibiotici bliže kraju svoje učinkovitosti. Porast stvaranja rezistentnih sojeva bakterija i ograničena proizvodnja novih antibiotika, prisiljavaju biomedicinu na pronalazak alternativnih načina suzbijanja bakterija. Tretiranje fagima jedna je od opcija koja dolazi u obzir te se je pokazala djelotvornom na sljedeće bakterije: Pseudomonas aeruginosa, Acinetobacter baumannii i Klebsiella spp..

Brojna istraživanja iz Poljske i bivšeg Sovjetskog Saveza su dokazala da bakteriofagi minimalno oštećuju stanice koje nisu ciljane, da postoji visoka djelotvornost u uništavanju bakterijskog biofilma te da su u kombinaciji s antibioticima vrlo djelotvorni.

Nedostaci

Jedan od većih nedostataka ove terapije je potreba za brzim identificiranjem patogenog mikroorganizma u našem tijelu što nije uvijek niti jednostavan, a niti brz proces.  Drugi problem je nastanak novih rezistentnih bakterija prilikom transdukcije (proces DNK transfera iz jedne bakterije u drugu putem virusa) ako bakteriofag sadrži gene zaslužne za otpornost na antibiotike, sintezu toksina i ostalih čimbenika virulencije. Konačno, kako su bakterije postale otporne na mnoge antibiotike, postoji mogućnost da s vremenom razviju i mehanizme otpornosti prema bakteriofagima.

Zaključno

Terapija bakteriofagima je relativno nova, još nedovoljno istražena metoda koja nosi optimizam u liječenju bakterijskih infekcija. Unatoč brojnim nedostacima, daljnjim ulaganjem u znanost i razvojem otvaraju se nove mogućnosti za alternativno liječenje patogenih bakterija u našem organizmu.

Izvor: Recipe