Infekcije bakterijom Hib: još jedan neprijatelj kojeg cjepivo uspješno pobjeđuje

Haemophilus influenzae (čita se hemofilus influence) tip b ili kraće Hib je bakterija koja uzrokuje razne vrste infekcija, ali i one po život opasne. Živi u ljudskom nosu i grlu te obično ne uzrokuje bolest, no ako se proširi po organizmu, može dovesti do ozbiljnih stanja. Dojenčad i mala djeca do pet godina su u najvećem riziku za teži oblik bolesti.

Na sreću, imamo cjepivo koje to može spriječiti. Postoji šest serotipova H. influenzae, no tip b je najopasniji i do pojave cjepiva najčešće je uzrokovao ozbiljne bolesti.

Što Hib uzrokuje?

Hib uzrokuje infekcije poput upale uha, upale sinusa ili bronhitisa. Ali ako postane invazivan i prodre u tekućine koje su primarno sterilne i ne sadrže mikroorganizme (npr. krv, cerebrospinalni likvor, pleuralna tekućina) može izazvati i po život opasne bolesti kao što su:

• meningitis – više od polovice svih slučajeva,
• upala pluća,
• sepsa,
• epiglotitis – oticanje u grlu,
• celulitis – upala potkožnog tkiva i
• infektivni artritis – upala zglobova.

Čak i uz pravilno liječenje, mogu ostati trajne posljedice kao što su gubitak sluha, sljepoća, epileptički napadaji, gubitak udova, poteškoće u učenju, ali i smrt.

Simptomi Hib infekcije

Pretpostavlja se da je inkubacija bolesti od jednog do četiri dana. Simptomi Hib infekcije ovise o tome koji je dio tijela zahvaćen, a mogu uključivati:

• visoku temperaturu,
• otežano disanje – dojenčad mogu ispuštati zvukove krkljanja, biti pospanija nego inače ili ih je teško probuditi,
• plavu, sivu, blijedu ili mrljastu kožu, usne ili jezik,

• osip koji izgleda poput malih modrica ili krvarenja ispod kože i ne nestaje kada ga pritisnete čašom,
• glavobolju,
• grlobolju,
• otečene ili bolne zglobove.

Širenje zaraze kapljičnim putem

Hib se prenosi kapljicama respiratornog sustava inficirane osobe, odnosno kihanjem i kašljanjem, kao što se šire prehlada i gripa.

Hib bakterije mogu živjeti u nosu i grlu mnogih zdravih ljudi i do šest mjeseci, a da ne uzrokuju nikakve probleme (kliconoše). Međutim, kliconoše ga ipak mogu prenijeti i uzrokovati da se drugi razbole, što je najčešći način inficiranja.

Neki ljudi su izloženiji riziku ozbiljnije Hib infekcije, uključujući dojenčad i malu djecu, osobe s oslabljenim imunosnim sustavom te starije osobe.

Postavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnoza se najčešće postavlja mikrobiološkim pretragama iz primarno sterilnih materijala (krv, cerebrospinalni likvor, sinovijalna, pleuralna i perikardijalna tekućina), no infekcija se može dokazati i u sputumu (iskašljaju), brisu spojnice oka, uha, uretre i rodnice. Bris nazofarinksa (nosa) nema dijagnostičko značenje zbog zastupljenosti kliconoštva među zdravom populacijom.

Najvažniji lijekovi u liječenju Hib infekcije su antibiotici. Obično je potrebno bolničko liječenje, no ako se radi o lakšoj upali, onda se antibiotici mogu uzeti i kod kuće. Ovisno o simptomima, može se dati kisik, kortikosteroidi i drugi lijekovi, a ponekad je potreban i operativni zahvat.

Uspješnost borbe protiv Hib-a i brojevi

U siječnju 2002. godine cjepivo protiv Hib-a uvršteno je u Program obavezne imunizacije u Hrvatskoj. Već sljedeće godine se je broj oboljelih prepolovio, dok je u razdoblju od 2012. do 2017. prijavljeno svega 8 oboljelih. Danas je Hib meningitis izuzetno rijetka bolest.

Prema podacima ECDC-a za 2018. g. za EU/EEA područje, utvrđeno je 3982 potvrđena slučaja invazivne bolesti uzrokovane bakterijom Haemophilus influenzae (svim tipovima), od čega je samo 7% bilo tipa b (Hib). Prema dobi, najčešće se javlja u dojenčadi (djeca do jedne godine) s incidencijom od 4 na 100 000 te u osoba s 65 i više godina s incidencijom od 2,4 na 100 000. Tijekom 2018. g. 169 osoba je umrlo od hemofilusne bolesti, dok su svega dvije osobe umrle od Hib bolesti. Ova bolest se većom učestalošću javlja u zimskim mjesecima.

Prevencija: cijepljenje i zdrave navike

Najbolji način prevencije Hib infekcije jest cijepljenje dojenčadi i male djece. Također, osobe u riziku bi trebale usvojiti zdrave navike, poput pravilne prehrane i pranja ruku te izbjegavati bliski kontakt s oboljelim osobama.

U određenim slučajevima, a prema odluci epidemiologa, osobama u bliskom kontaktu s oboljelim može se dati profilaktična doza antibiotika.

Cijepljenje je najbolji način sprječavanja nastanka opasnih Hib infekcija. Prije razvoja cjepiva, Hib je bio vodeći uzročnik bakterijskog meningitisa u djece mlađe od 5 godina. Pojavom polisaharidnog i konjugiranog Hib cjepiva, u svijetu je drastično smanjena stopa Hib pobola i smrtnosti. U Hrvatskoj se protiv Hib bolesti cijepe kombiniranim cjepivom („5 u 1“ ili „6 u 1“) djeca s navršena dva mjeseca života (tri puta, u razmaku po dva mjeseca) te još jednom 6 do 12 mjeseci nakon treće doze. Cjepiva protiv Hib bolesti su učinkovita i sigurna. Kalendar cijepljenja potražite na ovom linku.

Izvor: ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije