Purpura: kožna bolest koja zahtjeva našu pažnju

Purpura nastaje kada male krvne žile propuštaju krv ispod kože. Purpura je promjera između 4 i 10 mm (milimetara). Kada su pjege purpure manje od četiri milimetra u promjeru, nazivaju se petehije. Purpurne mrlje veće od jednog centimetra nazivaju se ekhimoze.

Purpura može biti jednostavna bolest koja prolazi sama po sebi, ali i postoje vrste purpure koje dovode do smrtnog ishoda ako se ne liječe i to vrlo intenzivnim i sofisticiranim mjerama. Dobra je vijest da je purpura relativno rijetka, a ove po život opasne purpure viđaju se još rjeđe. Primjer relativno bezopasne purpure je nastanak petehija oko usana i očiju kod dugotrajnog i jakog kašlja. Tada dolazi do mehaničkog oštećenja krvnih žila uslijed napora.

Kada se svakako javiti liječniku?

Vratimo se onim purpurama koje zahtijevaju pozornost liječnika i oboljelog. Purpura se javlja zbog:

• Bolesti trombocita uslijed koje dolazi do raspada trombocita. Može biti primarna, kada se ne zna uzrok (uglavnom se smatra da je podloga autoimuna bolest) ili sekundarna, izazvana lijekovima, uzročnicima infektivnih bolesti (posebice virusima) ili drugim bolestima.
• Poremećaja koagulacije (zgrušavanja) – vrlo opasna diseminirana intravaskularna koagulacija koja zahtijeva tretman liječnika intenzivista i/ili hematologa, te purpura izazvana dvama lijekovima protiv stvaranja krvnih ugrušaka: heparin i varfarin.
• Poremećaj krvnih žila. Ovdje govorimo o netrombocitopeničnoj purpuri (curenje krvi kroz stijenku krvne žile), oštećenju malih krvnih žila, povećanju intraluminalnog tlaka (tlaka unutar krvne žile) te nedostatnoj vaskularnoj potpori, kao kod ostarjele kože ili kože oštećene suncem (senilna purpura)

Postavljanje dijagnoze i liječenje

Kako se dijagnosticira purpura? Prije svega potreban je razgovor s pacijentom pri kojem se postavlja nekoliko vrlo važnih pitanja:

• Imate li još neke simptome?
• Ima li još netko od ukućana iste simptome?
• Koliko dugo imate osip?
• Jeste li već imali ovaj osip?
• Uzimate li neke lijekove?
• Postoje li neki drugi medicinski problemi?

Nakon toga se pregledavaju promjene na koži, gleda se smještaj, veličina, boja. Izuzetno je bitna laboratorijska obrada, odnosno analiziraju se kompletna krvna slika, čimbenici koagulacije te pretrage koje bi mogle ukazati na oštećenje nekog od organa (jetra, bubrezi).

Ponekad je potrebna vrlo sofisticirana laboratorijska pretraga vezano uz zgrušavanje kojima se uglavnom bave hematolozi. Ponekad je potrebna i biopsija kože.

Liječenje ovisi o vrsti purpure te se kreće od promatranja promjena do uporabe kortikosteroida, antibiotika, imunosupresiva, imunoglobulina, drugih sofisticiranih lijekova te transfuzije krvi.

Senilna purpura: utjecaj godina i sunca

U ovom članku ćemo se posvetiti senilnoj purpuri, relativno čestoj i relativno bezazlenoj purpuri u odnosu na druge purpure.

Senilna purpura je benigno stanje karakterizirano ponovnim stvaranjem ljubičastih ekhimoza (modrica) na površinama podlaktica nakon manje traume. Također je poznata kao Batemanova purpura, prema britanskom pioniru dermatologije Thomasu Batemanu, koji ju je prvi opisao 1818. godine. Netko ju naziva i aktinična purpura, zbog povezanosti s oštećenjem od sunca.

Senilna purpura se javlja u dobi iznad 50 godina te može zahvatiti više od 10% populacije. Rizični čimbenici su izlaganje suncu tijekom života, uporaba lokalnih ili sistemskih kortikosteroida, kao i lijekova protiv zgrušavanja krvi.

S godinama i fotooštećenjem, koža postaje sve tanja ali se povećava krhkost krvnih žila. Kao rezultat toga, površinske žile se trgaju i pucaju čak i uz neznatnu traumu. Izlaskom krvi iz tako oštećenih krvnih žila dolazi to pojave tamnoljubičastih modrica. Trajna smeđa pigmentacija nakon nestanka modrica rezultat je taloženja hemosiderina, komponente crvenih krvnih stanica.

Liječenje i prevencija senilne purpure su vrlo jednostavni: korištenje krema za zaštitu od sunca, a kad smo u zatvorenom prostoru „hranjenje“ kože mlijekom za tijelo. Druga mjera je nošenje dugih rukava za vrijeme izlaganja suncu.

Senilna purpura sama po sebi nije štetna. Osobe koje imaju senilnu purpuru trebale bi se javiti svom liječniku da bi se utvrdio uzrok, ali isključio i ozbiljan oblik purpure. Modrice mogu biti ružne i mnogi ih odlučuju prekriti dok zacjeljuju tijekom nekoliko tjedana. Ipak, mogu ostaviti trajne tragove na koži. Modrice se obično vraćaju tijekom života, a ne postoji lijek za senilnu purpuru.

Osobe koje se ne osjećaju ugodno zbog pojave senilne purpure, mogu kontaktirati dermatologa za preporuke za izlječenje i obnavljanje oštećene kože.