Psorijaza: Saznajte sve o jednoj od najčešćih kožnih bolesti

U zapisima starih Egipćana postoje dokazi o nekim kožnim promjenama, ali opis psorijaze iz tog razdoblja nije pronađen. U dokumentima iz Hipokratove škole (460.-377. g. pr. Kr.) Galen je prvi uveo naziv psora, što na grčkom znači svrbež.

Vulgarna psorijaza je bolest kože od koje u Europi boluje 1-2% stanovništva i na čiju učestalost utječu klimatski, društveni i gospodarski čimbenici. Najčešća je u drugom i trećem desetljeću života, a zahvaćeni su i muškarci i žene.

Karakteriziraju je upalna crvenkasta, oštro ograničena žarišta različite veličine, prekrivena srebrnkasto-bjelkastim ljuskama, a gotovo redovito zahvaćeni su i nokti. Ponekad može zahvatiti i teško oštetiti zglobove, uzrokujući invaliditet.

Čimbenici koji utječu na psorijazu

Uzrok je nepoznat, ali u 60-70% oboljelih netko u obitelji ima psorijazu, pa se ona dovodi u vezu s nasljeđem. No, ne nasljeđuje se psorijatička morfa nego sklonost pojavi takvih morfi. Znalo se da se češće pojavljuje u određenim obiteljima, no s razvojem molekularne biologije otkrilo se koji geni imaju ulogu u određivanju sklonosti psorijazi.

No, ne treba optužiti samo nasljeđe već i neke druge čimbenike. Od vanjskih su to kemijski, upalni (virusne i bakterijske bolesti kože), kao i fizikalni učinci (npr. izloženost dugotrajnom pritisku). Od traume do pojave lezije na koži obično prođe 2-6 tjedana.

Od unutarnjih čimbenika navode se primjena nekih lijekova, infektivne bolesti (streptokoki), trudnoća i porođaj, hipokalcemija i provođenje različitih dijeta, ali i upala sinusa i dišnog sustava te stanja u probavnom i genitourinarnom sustavu. Kod osoba oboljelih od AIDS-a koje su bolovale od psorijaze klinička slika je pogoršana.

Pogoršanje je zabilježeno i u slučaju hipokalcemije, dok trudnoća u 50% oboljelih smiruje kliničku sliku. Od lijekova navode se litij, beta blokatori, antimalarici i interferon. I konzumacija alkohola te sklonost pušenju cigareta pogoršavaju kliničku sliku.

Psorijaza se može javiti u svakoj životnoj dobi

Psorijaza se javlja u svakoj životnoj dobi, iako je češća između 20. i 30. te od 50. i 60. godine. U žena se javlja ranije, a tijek bolesti je isti, s fazama prolaznog smirenja. Najčešći oblik kod djece je kapljični tip (psoriasis guttata), a javlja se sa streptokoknom infekcijom grla.

Dvije trećine oboljelih pati od blagog, a samo trećina od težeg oblika. U ispitivanju grupe bolesnika (1728) 79,2% imalo je promjene na noktima, a 30% je patilo od psorijatičnog artritisa.

Patogeneza je mnogo bolje objašnjena. Bitna je promjena pojačana mitotska aktivnost (dijeljenje) stanica u sloju epidermisa. Uz povećano dijeljenje stanica, ubrzan je i put stanica kroz epidermis, tj. pomicanje od baze prema površini, pa rožnate stanice ne stignu sazreti i sklone su ljuštenju. Zato epidermis sadrži više slojeva nesazrelih stanica, što izgleda kao zadebljali rožnati sloj sklon ljuštenju. U podlozi promjena je i jaka upalna komponenta.

Kliničke manifestacije

Različite su kliničke slike psorijaze: folikularna psorijaza vezana je uz folikul dlake, promjene veličine kapljice (psoriasis gutatta), promjene veličine kovanog novca (psoriasis nummularis) ili u obliku velikih plakova (psoriasisi in placibus).

Redovito se javlja na laktovima i koljenima, u vlasištu i predjelu križa. Rjeđe su promjene u pregibnim regijama pazuha, prepona i brazda u predjelu stražnjice (psoriasisi inversa) ili na dlanovima i tabanima (psoriasisi palmoplantaris). Promjene su česte i na noktima – izgledaju kao da su nabodeni iglom, uz žućkaste mrlje i zadebljanja u predjelu ležišta.

Bolest je kronična, uz poboljšanje i pogoršanje kliničke slike. Ljeti se promjene povuku, a zimi slijedi pogoršanje. Dijagnoza se potvrđuje na temelju kliničke, a prema potrebi i histološke slike.

Odabir terapije

Treba trajno pratiti bolesnika te odrediti terapiju i njegu kože specifičnim proizvodima u skladu s kliničkom slikom.

U liječenju je na raspolaganju široki spektar lokalnih pripravaka. Lokalni keratolitici imaju funkciju skidanja ljusaka. Kortikosteroidi su uvijek u prvoj terapijskoj liniji psorijatičnih morfi, osobito u pregibima kože i genitalija gdje ostali pripravci mogu izazvati jaku iritaciju. Primjenjuju se u obliku masti ili kreme, pa čak i losiona, gela ili pjene, ovisno o regiji, ali i pod okluzivnim zavojem.

Primjenu kortikosteroida određuje dermatolog, ovisno o kliničkoj slici. Naravno, bitna je briga o dužini primjene kortikosteroida jer se kao nuspojava može razviti atrofija, perioralni dermatitis ili steroidna arozacija, ali i kontaktni alergijski dermatitis.

I katranskim se preparatima upala može ublažiti, oni smanjuju diobu stanica. Primjenjuju se dva tjedna, a dobri su i pripravci u obliku kupelji i šampona.

Analoge D3 vitamina propisuju specijalisti dermatolozi, a u terapiji se koriste posljednjih 15 godina. Jedan od njih je pripravak kalcipotriol u kombinaciji s kortikosteroidima. I derivati A vitaminske kiseline primjenjuju se pod kontrolom dermatologa.

Sredstva za opću primjenu

Terapija se provodi i fototerapijom, tj. određenim valnim duljinama UV-zraka. Cilj je kočenje sinteze DNA u epidermisu i usporavanje stvaranja novih keratinocita.

Od oralnih lijekova najviše se primjenjuju retinodi (derivati A vitaminske kiseline), i to kod teških oblika psorijaze.

Za opću primjenu tu su citostatik metotreksat i imunosupresiv ciklosporin. Citostatska terapija zaustavlja mitotsku aktivnost epidermisa (diobu stanica), a određuje je jedino specijalist.

Nema idealnog lijeka i gotovo svaka terapija ima popratne pojave. Zato liječnik liječenje planira u ciklusima izmjenom pojedinih lijekova, jer se tako smanjuje mogućnost popratnih pojava dugotrajnom primjenom. Treba izbjegavati respiratorne infekte i stresne situacije, a preporučuje se godišnji odmor u povoljnijoj klimi (u području mora s puno sunca) da se iskoriste sve pogodnosti balneohelioterapije.

Iako je potrebno trajno liječenje, prognoza je kod većine oboljelih dobra. Postoji niz suvremenih pristupa u liječenju, a kombinirano je i rotacijsko, tj. primjena jednog ili više načina liječenja u određenim ciklusima, pod strogom kontrolom dermatologa.