Potvrđeno: Pacijent u Dubrovniku boluje od ospica
HZJZ poziva roditelje čija djeca nisu cijepljenja protiv ospica, rubele i parotitisa da se jave svojim liječnicima i nadoknade propuštena cijepljenja
U Nacionalnom referentnom laboratoriju za morbile i rubelu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo provedene su laboratorijske analize uzoraka oboljele osobe hospitalizirane u Općoj bolnici Dubrovnik u kojeg je postavljena sumnja da boluje od ospica.
Rezultati analiza potvrđuju da se radi o ospicama. Protuepidemijske mjere se provode od početka postavljanja sumnje na ospice i provodit će se i dalje, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
HZJZ poziva sve roditelje čija djeca nisu cijepljenja protiv ospica, rubele i parotitisa prema kalendaru cijepljenja da se jave svojim izabranim liječnicima i nadoknade propuštena cijepljenja. U slučaju dolaska bolesnika s povišenom temperaturom, respiratornim simptomima i osipom, podsjećamo sve liječnike da diferencijalno dijagnostički u obzir uzmu i ospice te uzorke bolesnika upute na laboratorijsku analizu. Pri tome je posebno važno uzeti detaljnu anamnezu o kretanju bolesnika i eventualnom putovanju. Bolesnika treba staviti u izolaciju i odmah obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa.
Inkubacija tipično traje 10 do 12 dana od izlaganja virusu do pojave prvih simptoma bolesti
Ospice su jedna od najzaraznijih infektivnih bolesti koju uzrokuje virus ospica (Morbillivirus, MV) iz porodice Paramyxoviridae. Virus ospica prenosi se kapljičnim putem, u izravnom kontaktu s respiratornim izlučevinama zaražene osobe, a rjeđe neizravno svježe kontaminiranim predmetima.
Čovjek je jedini prirodni domaćin i rezervoar virusa ospica
Inkubacija tipično traje 10 do 12 dana od izlaganja virusu do pojave prvih simptoma bolesti, ali može varirati od 7 do 21 dan. Prosječno prođe 14 dana od izloženosti virusu do pojave osipa. Zaražena osoba postaje zarazna za okolinu 1-2 dana prije pojave prodromalnih simptoma odnosno 4 dana prije pojave osipa i ostaje zarazna 4 dana nakon pojave osipa.
Ospice započinju visokom temperaturom uz popratni kašalj, curenje nosa (koriza) i konjunktivitis, a dan-dva nakon toga obično je prisutan i karakterističan osip na sluznici usne šupljine (Koplikove pjege). Tri do pet dana nakon početka bolesti javlja se makulopapulozni osip, najprije na licu i iza ušiju, koji se potom širi i traje 4 do 7 dana, te ponekad završava ljuštenjem kože.
Komplikacije se, kao posljedica umnožavanja samog virusa ili sekundarne bakterijske infekcije, mogu javiti i do 4 tjedna nakon osipa, a uključuju upalu srednjeg uha, upalu pluća, laringotraheobronhitis (krup), proljev, febrilne konvulzije i encefalitis. Smrtni ishod se bilježi u manje od 1 % oboljelih u razvijenim zemljama, dok u zemljama u razvoju iznosi 3 do 5 %, a u nekim područjima doseže 10 do 30 %. Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) je vrlo rijetka i teška komplikacija ospica koja se javlja nekoliko godina nakon zaraze ospicama. Veći rizik razvoja SSPE je u djece koja se zaraze virusom ospica u dojenačkoj dobi.