Jesu li svi kozmetički proizvodi doista sigurni za zdravlje?

Jeste li se ikada zapitali koliko je opasna kozmetika i jesu li doista svi kozmetički proizvodi sigurni za vaše zdravlje? Kozmetički proizvodi su tvari ili smjese koje su namijenjene dodiru s vanjskim dijelovima ljudskog tijela (koža, kosa i vlasište, nokti, usnice i vanjski spolni organi) ili sa zubima i sluznicom usne šupljine isključivo u svrhu njihova čišćenja, parfimiranja, i/ili zaštite i održavanja u dobrom stanju, mijenjanja njihova izgleda i/ili korekcije tjelesnih mirisa.

Sigurnost kozmetičkih proizvoda regulirana je jedinstvenim zakonodavstvom za cijelo područje Europske unije (EU), a riječ je o Uredbi br. 1223/2009/EZ o kozmetičkim proizvodima. No jesu li svi kozmetički proizvodi doista sigurni za zdravlje?

Prirodni proizvodi

Današnje tržište obiluje širokom ponudom raznovrsnih komercijalnih kozmetičkih proizvoda iako su glavni trend posljednjih godina postali proizvodi s oznakom „prirodno“,  „bio“, „natural“, „organic“  ili „eco“. Pojedine europske institucije definirale su svoje standarde i zaštitile ih certificiranom oznakom pa proizvođače kozmetičkih proizvoda koji žele nositi takve oznake trebaju uskladiti proizvodnju s njihovim zahtjevima i kontrolama.

Koristiti prirodne sastojke u kozmetičkim proizvodima svakako je pohvalno i poticajno, ali istaknuta oznaka „prirodno“ (ili 100% prirodno), nažalost, često nije vjerodostojna s obzirom na sastav proizvoda te se koristi kao marketinški trik da bi se proizvod približio potrošaču. Ne postoji zakonski definiran pojam „prirodno“ kad je riječ o kozmetici te je važno napomenuti da je isticanje takve oznake nedopušteno. Za proizvod čija formulacija sadrži sastojke prirodnog i organskog podrijetla dopušteno je to navesti kao informaciju za potrošača tako da ih se posebno označi ili istakne.

Treba istaknuti da ni prirodno nije apsolutno sigurno i bez rizika. Ako su potrošači alergični na pojedine biljne sastojke koje kozmetički proizvod sadrži, onda je važno birati proizvode koji ih nemaju u svom sastavu. Proizvodi biljnog podrijetla mogu sadržavati i prirodne toksične tvari zastupljene u količinama koje mogu imati i toksični učinak na zdravlje.

S takvim prirodnim proizvodima potreban je poseban oprez, osobito kod djece jer pojedini aktivni sastojci (menthol, eucalyptol i dr.) mogu dovesti do ozbiljnih neurotoksičnih promjena.

Kozmetički proizvodi s medicinskom namjenom

U posljednje vrijeme tržište obiluje proizvodima koji se deklariraju kao „kozmetički“ nudeći rješenja za određena bolesna stanja, kao što su atopijski dermatitis, psorijaza, bolesti kostiju i zglobova, problemi s venama, hemoroidi i druge bolesti. Proizvodi koji imaju medicinsku namjenu ne mogu se kategorizirati kao kozmetika i kriteriji za njihovo ispitivanje prije stavljanja na tržište propisani su dokumentacijom za medicinske proizvode i lijekove.

Ljekoviti učinak takvih proizvoda najčešće se pripisuje posebnoj kombinaciji djelatnih biljnih tvari zastupljenih u proizvodu. S obzirom na to da većina djelatnih tvari biljnog podrijetla nije standardizirana, često je upitna njihova količina prisutna u proizvodu, kao i pozitivni učinak koji se ističe.

Stoga, da bi se učinak liječenja ubrzao ili potpomogla djelotvornost aktivnih biljnih supstancija, neki proizvođači koriste manje količine farmakoloških tvari (kortikosteroida) kako bi opravdali tvrdnje o proizvodu. Farmakološke tvari nalaze se na listi zabranjenih tvari za kozmetičke proizvode i njihova prisutnost u toj vrsti proizvoda nije dopuštena jer može znatno ugroziti zdravlje i sigurnost potrošača.

Važno je istaknuti da se upravo takva vrsta proizvoda često koristi za njegu i liječenje djece koja sve više pate od kožnih poremećaja, a roditelji u želji da izbjegnu primjenu kortikosteroida posežu za „prirodnim“ proizvodima i tako ugrožavaju zdravlje i sigurnost djece.

Rok trajanja i proizvodnje

Kod kozmetičkih proizvoda posebno je potrebno voditi brigu o roku valjanosti ili uporabe proizvoda. Pravila za isticanje roka uporabe također su navedena u zahtjevima Uredbe o kozmetici.

Kod proizvoda koji zbog sastava i načina pakiranja (pumpice i aerosoli koji onemogućuju proces oksidacije) imaju rok uporabe dulji od 30 mjeseci, imaju obavezu istaknuti valjanost u razdoblju nakon otvaranja (PAO – Period After Opening). Taj zahtjev se najčeće iskazuje uporabom simbola otvorene teglice sa brojem mjeseci za koje se proizvod smatra sigurnim, primjerice:

Međutim, ono što najviše brine potrošače je da takvi proizvodi često nemaju istaknurt datum proizvodnje pa nemaju uvida u starost proizvoda. Datum proizvodnje kod takvih proizvoda moguće je provjeriti preko broja serije ili lota koji je istaknut na proizvodu. To se može postići preko određenih web stranica kozmetičkim kalkulatorima koji pronalaze tražene podatke (http://www.checkfresh.com).

Problemi za ovakav način istraživanja datuma proizvodnje nastaju u praksi gdje većina djelatnika u trgovinama nije upoznata s tim postupkom i kupac ne može dobiti potrebnu informaciju. Važno je napomenuti da se u mnogim slučajevima rok uporabe može i zloupotrijebiti, odnosno može se staviti „otprilike“  i neutemeljeno bez valjanih dokaza i  provedenih testova na stabilnost proizvoda. Inspekcijskim nadzorima takve podatke svakako je potrebno provjeravati.

S vremenom stajanja kozmetički proizvod može mjenjati svoju konzistentnost pa tako, npr., kupci najčešće primjete da su maskare za oči suhe i to povezuju sa starošću proizvoda. Također, može doći i do smanjenja učinkovitosti aktivnih sastojaka u nekim proizvodima (primjerice smanjenja učinkovitosti SPF faktora u kremama za sunčanje koji u tom slučaju neće pružiti odgovarajuću zaštitu). Najčešći problem su mikrobiološke nečistoće do kojih dolazi razgradnjom određenih molekula, što može izazvati određene iritacije (iritacija oka) i dovesti do upalnih reakcija, crvenila i osipa (kontaktni dermatitis) te oticanja kože. Ako vam se neka od navedenih reakcija dogodi, najbolje je prestati koristiti taj proizvod.

Neželjene učinke prijavite Ministarstvu zdravstva

Sve vrste ozbiljnih neželjenih učinaka nastalih uporabom kozmetičkih proizvoda prijavljuju se Ministarstvu zdravstva na kontakt: e-mail: kozmetovigilancija@miz.hr; telefon: +385 1 460 7622; mob: +385 98 9821 913. Odgovorna osoba (proizvođač ili uvoznik) i distributer su bez odgode dužni obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj je došlo do pojave ozbiljnog neželjenog učinka (Ministartvo zdravstva RH) koji prosljeđuje podatke nadležnim tijelima ostalih država članica. Ozbiljne neželjene učinke mogu prijaviti i zdravstveni djelatnici.

Neke od smjernica za sigurno korištenje kozmetičkih proizvoda:

• čitajte deklaraciju proizvoda! Ne koristite kozmetičke proizvode bez istaknutih sastojaka pogotovo ako imate problema s alergijama. Obratite pozornost na istaknuta upozorenja za uporabu
• čvrsto zatvorite poklopce proizvoda kada se ne koriste
• nanosite proizvode čistim rukama ili aplikatorima koje je također potrebno higijenski održavati (oprati i potpuno osušiti prije uporabe)
• koristite proizvode unutar roka uporabe
• izbjegavajte držanje proizvoda na izravnom sunčevom svjetlu ili u blizini izvora topline
• nikada ne razrjeđujte proizvode
• ne koristite kozmetičke proizvode gdje je došlo do promjene organoleptičkih svojstava (boja, miris, konzistencija)