Bezzz panike: Kako tretirati ubode insekata?

Od brojnih insekata samo manji broj njih uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi, a pritom su najbrojniji insekti iz roda opnokrilaca: pčele, bumbari, stršljeni, ose i mravi. Nakon uboda pčela ostavlja žalac u ubodnome mjestu i ugiba. Ose i stršljeni ne ostavljaju žalac te mogu ubosti i više puta. Komarci su insekti iz porodice dvokrilaca.

Pauci ne spadaju u skupinu insekata, a ugriz većine vrsta koje obitavaju kod nas uglavnom su bezopasni i rijetko izazivaju ozbiljnije posljedice ili smrt. Najopasnija je crna udovica, koja obitava i u Hrvatskoj. Nakon njezina ugriza može se pojaviti jak bol, ukočenost i grčevi popraćeni teškoćama.

Ubodi otrovnih insekata

Ubodi otrovnih insekata često su vrlo bolni i izazivaju lokalnu reakciju, odnosno crvenilo i oticanje kože oko mjesta uboda. Reakcija je najčešće posljedica djelovanja otrova koji insekt ubodom ubacuje pa govorimo o toksičnoj reakciji. Kod senzibiliziranih osoba javljaju se alergijske reakcije koje mogu biti lokalno ograničene ili sistemske.

Opseg reakcije ovisi o vrsti kukca (ose i stršljeni često uzrokuju jače reakcije), stanju imunosnog sustava ubodene osobe (dijete ili odrasla osoba, postoji li od prije senzibilizacija na tu vrstu otrova) te mjestu uboda (ubodi u području lica i vrata češće vode ozbiljnim alergijskim reakcijama).

Kako se očituju alergijske reakcije na ubod insekata?

Blaža reakcija obično je popraćena koprivnjačom (urtikarijom). U drugom stupnju već govorimo o sistemskoj reakciji koja se očituje otokom usana, kapaka, jezika, područja oko genitalija, mučninom, proljevom i povraćanjem. Daljnjim napredovanjem alergijske reakcije može doći do poteškoća u disanju u obliku teškog, čujnog disanja, manjka zraka, kašlja ili gušenja. Zadnji i najteži oblik alergijske reakcije naziva se anafilaktički šok te se očituje padom krvnog tlaka, prestankom disanja, gubitkom svijesti i smrću.

Što učiniti nakon uboda?

Nakon uboda pčele preporučuje se što prije izvaditi žalac s obzirom na to da se otrov oslobađa još neko vrijeme nakon uboda. Za blaže lokalizirane reakcije, bez obzira na to o kojem insektu je riječ, preporučuje se staviti hladni oblog te lokalno nanijeti antihistaminsku ili kortikosteroidnu kremu koja će ublažiti bol i crvenilo. Uz to se može uzeti antihistaminik u tableti, koji osobe koje su alergičari obično imaju od prije.

Ako alergijska reakcija i dalje napreduje, treba potražiti liječničku pomoć kako bi se na vrijeme uočili simptomi koji mogu biti opasni po život (oticanje jezika ili mekih česti u području dišnih puteva, poteškoće s disanjem, smušenost).

Alergijske reakcije na ubod pčele obično se javljaju nakon višestrukih prijašnjih uboda pčela, iako to ne mora biti pravilo. Ubod ose ili stršljena prvi put može rezultirati teškom reakcijom. Posebno su opasni ubodi u području lica i vrata ili unutar usne šupljine. To se često zna dogoditi ako se nepažnjom popije insekt koji je ušao u čašu soka ili u bobicu nekog voća.

Važno je napomenuti da je svaka sljedeća alergijska reakcija teža pa osobe koje su već imale težu alergijsku reakciju moraju biti posebno oprezne. U slučaju preboljelog anafilaktičkog šoka bilo bi pametno opskrbiti se injektorom koji sadrži adrenalin i namijenjen je brzom davanju prije liječničke pomoći.

Bolje spriječiti nego liječiti

I za kraj, i kod uboda insekata vrijedi krilatica „bolje spriječiti nego liječiti”. U tu svrhu preporučuje se razumno ponašanje u prirodi, pogotovo kad je riječ o djeci i osobama sklonim alergijskim reakcijama.

U vrtu i okućnici treba paziti na to da se gnijezda insekata unište na siguran način, ne hodati bos po travi, zrele plodove koji su otpali treba pažljivo ukloniti, izbjegavati jake parfeme, a svu hranu tijekom boravka u prirodi treba čuvati zatvorenu. Ako su insekti u blizini, treba izbjegavati nagle pokrete i panično mahanje rukama jer ih to potiče na napad.