Kako možemo prepoznati rak kože

Maligni melanom spada u zloćudne tumore koji nastaju iz melanocita. Gotovo uvijek se pojavljuje na koži, no može nastati i na ostalim dijelovima tijela u kojima se nalaze melanociti.

Može se razviti na prethodno normalnoj koži ili malignom promjenom postojećih madeža. Incidencija posljednjih nekoliko desetljeća pokazuje značajan porast u Hrvatskoj, ali i u ostalim zemljama svijeta.

Kada se hitno javiti dermatologu?

Primijetite li madež koji izgleda kao nepravilno tamno pigmentirana kožna promjena koja je narasla ili se počela mijenjati u nekom proteklom periodu, a osim promjene u veličini i izgledu možda i svrbi, ne odgađajte javljanje dermatologu. Prilikom pregleda služimo se ABCDE pravilom (asimetrija, borders- rubovi, color – promjena boje, diameter – promjer veći od 6mm, elevacija/evolucija – uzdignutost iznad razine ostale kože, promjena veličine, krvarenje i svrbež).

Također koristimo dermatoskopiju gdje se na povećanju mogu pratiti najsitnije promjene na madežu te se slike mogu arhivirati radi buduće usporedbe.

Rizični čimbenici i prognoza bolesti

Boja kože, svijetla put, plave oči, izloženost UV zrakama te česte opekline od sunca u mladosti su rizični faktori za razvoj melanoma. Također spomenimo i neka druga stanja kao što su veliki urođeni madeži ili pak sindrom displastičnih madeža.
Prognoza bolesti ovisi o debljini primarnog tumora, prisutnosti površinske ulceracije, zahvaćenosti regionalnih limfnih čvorova, broju mitoza na 1mm2 (patohistološki pokazatelj), prisutnosti satelitskih te in-tranzitnih čvorova (kožne ili potkožne metastaze u blizini primarne promjene) te prisutnosti udaljenih metastaza.

Osnovni tipovi melanoma

Razlikujemo pet  osnovnih tipova melanoma:

1) Lentigo maligna (LM) – Riječ je o in situ melanomu koji je smješten u epidermisu te nije probio bazalnu membranu. Ovaj oblik melanoma najčešće se susreće kod osoba u šestom i sedmom desetljeću života, posebno na području lica.

2) Lentigo maligna melanoma (LMM) – Karakterizira ga polagan rast i u pravilu se javlja na dijelovima kože izloženima suncu.

3) Površinsko šireći melanom (SSM-Superficial spreading melanoma) – To je najčešći klinički oblik melanoma  i nalazimo ga u oko 70% svih melanoma. Nastaje u mlađoj životnoj dobi, najčešće između 30. i 50. godine. U velikom postotku se može povezati nastanak iz melanocitnih ili displastičnih madeža.

4) Nodularni melanom (NM) – Zastupljen je u oko 15 i 30% svih melanoma. Najčešće nastaje u srednjoj životnoj dobi, i to najčešće na trupu, glavi i vratu. Obično vrlo rano uđe u vertikalnu fazu rasta što mu omogućava prodiranje u dublje slojeve kože i rano metastaziranje.

5) Akrolentiginozni melanom (ALM) – Najčešće se susreće u trećoj životnoj dobi, češće u muškaraca.

Subungvalni melanom koji najčešće zahvaća nožni palac te melanom koji može zahvatiti sluznicu nosne i usne šupljine, vulve i anorektalno područje su rijetki tipovi melanoma.

Kako se rak kože liječi?

Kad je u pitanju liječenje malignog melanoma, najbitnije ga je otkriti na vrijeme i potom kirurški odstraniti tumor zajedno s odgovarajućom zonom zdravog tkiva oko tumora.
Svaka druga terapija ove bolesti daje slabije rezultate, iako se u posljednje vrijeme pojavljuje sve više lijekova različitog i potencijalno učinkovitog djelovanja.

Kemoterapija

Kemoterapija je način liječenja raka pri kojem se koriste različiti kemijski lijekovi za ubijanje ili sprječavanje rasta tumorskih stanica.

U terapiji malignog melanoma ovaj oblik liječenja već dugo je prisutan, ali je nedostatne učinkovitosti, osobito kad se primjenjuje na klasičan način.  S obzirom na tu činjenicu razvili su se neki drugačiji načini primjene tih lijekova u situacijama kad  je to moguće.

Zračenje

Radijacijska terapija koristi visokoenergetske x-zrake ili drugu vrstu zraka za ubijanje tumorskih stanica ili sprječavanje njihovog rasta.

Kod malignog melanoma zračenje se kao metoda prvog izbora primjenjuje samo u situacijama kad nije moguće kirurško liječenje. Također se primjenjuje  kao nadopuna terapije nakon uklanjanja tzv. dezmoplastičnog melanoma te u slučaju širenja melanoma u regionalne limfne čvorove.

Biološka terapija

Biološka terapija je oblik liječenja koji koristi pacijentov imunološki sustav za ubijanje stanica raka. Tvari stvorene u tijelu ili u laboratorijima koriste se za direktno ili indirektno jačanje imunološkog sustava oboljele osobe. Ovaj oblik terapije zove se i bioterapija ili imunoterapija.

Ciljana terapija

Ciljana terapija je oblik liječenja koji koristi lijekove ili supstance za identifikaciju ili napad specifičnih stanica raka bez ugrožavanja normalnih, zdravih stanica. Tipovi ciljane terapije koji se koriste ili su u fazi istraživanja učinkovitosti u terapiji melanoma su terapija monoklonskim protutijelima, inhibitori prijenosa signala, onkolitička virusna terapija te inhibitori angiogeneze.

Više informacija o liječenju melanoma pročitajte na stranicama Hrvatske lige protiv raka.