HZJZ: 12 osoba oboljelo je od ospica, a očekuje se da će ih biti još
Od polovice svibnja do utorka 13. lipnja, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je potvrđeno dvanaest oboljelih od ospica te je nekoliko oboljelih sa sumnjom na ospice još u obradi
Desetero oboljelih su epidemiološki povezani s prvim bolesnikom koji se najvjerojatnije zarazio na Kosovu, a jedan se bolesnik najvjerojatnije zarazio u Francuskoj.
S obzirom na kretanje prvooboljeloga u vrijeme zaraznosti i prirodi kontakata, svi osim jednog bolesnika su, za sada, odrasle osobe, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Provode se intenzivne protuepidemijske mjere koje obuhvaćaju, između ostaloga, liječenje i izolaciju oboljelih, traženje kontakata, postekspozicijsku zaštitu prepoznatih osjetljivih kontakata i po potrebi karantenu kontakata, nadoknadu propuštenih cijepljenja kod djece koja još nisu izložena te cijepljenje zdravstvenih djelatnika koji nemaju dokaz o cijepljenju. Unatoč intenzivnoj provedbi spomenutih protuepidemijskih mjera, očekuje se još oboljelih u narednim tjednima, međutim, znatno manje nego što bi ih bilo da se mjere ne provide.
Najveći rizik od širenja ospica je u dječjim vrtićima
S obzirom na višegodišnje niske cijepne obuhvate predškolske djece, trenutno je najveći rizik od širenja ospica u dječjim vrtićima, što bi rezultiralo velikom epidemijom ospica kod male djece, brojnim hospitalizacijama i komplikacijama bolesti. U svrhu smanjenja mogućnosti „prelijevanja“ infekcije iz populacije odraslih u dječje vrtiće s posljedičnim velikim brojem oboljele djece, dječji vrtići su upućeni da djecu koja nisu cijepljena protiv ospica do daljnjega izdvoje iz kolektiva, a djelatnici dječjih vrtića koji nemaju dokaz imuniteta (dokumentirani primitak dvije doze cjepiva ili laboratorijsku potvrdu preboljenja ospica) se moraju cijepiti protiv ospica.
Osim dvanaest oboljelih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ove je godine u Hrvatskoj bilo dvoje oboljelih koji su se zarazili u inozemstvu (dijete zaraženo u Austriji a oboljelo u Krapinsko-zagorskoj županiji te odrasla osoba najvjerojatnije zaražena izvan Hrvatske a oboljela u Sisačko-moslavačkoj županiji), ali nije došlo do prijenosa bolesti na njihove kontakte.
HZJZ poziva da cijepite djecu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo poziva sve roditelje čija djeca nisu cijepljenja protiv ospica, rubele i parotitisa prema kalendaru cijepljenja da se jave svojim izabranim liječnicima i nadoknade propuštena cijepljenja. U slučaju dolaska bolesnika s povišenom temperaturom, respiratornim simptomima i osipom, podsjećamo sve liječnike da diferencijalno dijagnostički u obzir uzmu i ospice te uzorke bolesnika upute na laboratorijsku analizu. Pri tome je posebno važno uzeti detaljnu anamnezu o kretanju bolesnika i eventualnom putovanju. Bolesnika treba staviti u izolaciju i odmah obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa. Ospice su jedna od najzaraznijih infektivnih bolesti koju uzrokuje virus ospica (Morbillivirus, MV) iz porodice Paramyxoviridae. Virus ospica prenosi se kapljičnim putem, u izravnom kontaktu s respiratornim izlučevinama zaražene osobe, a rjeđe neizravno svježe kontaminiranim predmetima.
Čovjek je jedini prirodni domaćin i rezervoar virusa ospica
Inkubacija tipično traje 10 do 12 dana od izlaganja virusu do pojave prvih simptoma bolesti, ali može varirati od 7 do 21 dan. Prosječno prođe 14 dana od izloženosti virusu do pojave osipa. Zaražena osoba postaje zarazna za okolinu 1-2 dana prije pojave prodromalnih simptoma odnosno 4 dana prije pojave osipa i ostaje zarazna 4 dana nakon pojave osipa. Ospice započinju visokom temperaturom uz popratni kašalj, curenje nosa (koriza) i konjunktivitis, a dan-dva nakon toga obično je prisutan i karakterističan osip na sluznici usne šupljine (Koplikove pjege). Tri do pet dana nakon početka bolesti javlja se makulopapulozni osip, najprije na licu i iza ušiju, koji se potom širi i traje 4 do 7 dana, te ponekad završava ljuštenjem kože.
Komplikacije se, kao posljedica umnožavanja samog virusa ili sekundarne bakterijske infekcije, mogu javiti i do 4 tjedna nakon osipa, a uključuju upalu srednjeg uha, upalu pluća, laringotraheobronhitis (krup), proljev, febrilne konvulzije i encefalitis. Smrtni ishod se bilježi u manje od 1 % oboljelih u razvijenim zemljama, dok u zemljama u razvoju iznosi 3 do 5 %, a u nekim područjima doseže 10 do 30 %. Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) je vrlo rijetka i teška komplikacija ospica koja se javlja nekoliko godina nakon zaraze ospicama. Veći rizik razvoja SSPE je u djece koja se zaraze virusom ospica u dojenačkoj dobi.