Svjetski dan osteoporoze: Što učiniti i kako se zaštititi od “tihe epidemije”

Svjetski dan osteoporoze obilježava se svake godine 20. listopada s ciljem podizanja svijesti o ugroženosti zdravlja kostiju uz poticanje na smanjenje rizika od osteoporoze provedbom aktivnosti senzibilizacije javnosti o sprečavanju, otkrivanju i liječenju ove bolesti.

Osteoporoza je napredujuće smanjenje gustoće kosti koje kosti čini slabima i podložne prijelomima. Kosti sadrže minerale kao što su kalcij i fosfor, koji ih čine čvrstim i gustim. Da bi se održavala gustoća kostiju tijelu treba odgovarajuća opskrba kalcijem i drugim mineralima, a samo tijelo mora proizvesti nekoliko hormona, kao što je paratiroidni hormon (parathormon), hormon rasta, kalcitonin, estrogen u žena i testosteron u muškaraca.

Unatoč adekvatnom liječenju prijeloma, u čak 80% slučajeva ne prepoznaje se osteoporoza niti se liječi, iako sadašnje učinkovito liječenje osteoporoze smanjuje rizik nastanka nove frakture za 30 do 70%

Osteoporoza pogađa oko 200 milijuna žena

Odgovarajuća opskrba vitaminom D nužna je za apsorpciju kalcija iz hrane i ugradnju u kosti. Kosti postupno povećavaju gustoću do maksimalne gustoće koja se postiže oko 30. godine života, nakon čega se postupno smanjuje. Ako tijelo nije sposobno regulirati sadržaj minerala u kostima, gustoća kosti se smanjuje, a kosti postaju lomljivije, što dovodi do osteoporoze.

“Diljem svijeta osteoporoza uzrokuje više od 8.9 milijuna prijeloma godišnje što rezultira jednim prijelomom svake tri sekunde. Zbog velike učestalosti i slabo uočljivih simptoma naziva se i “tiha epidemija””, piše dr. med. Katarina–Josipa Siroglavić, specijalizantica javnozdravstvene medicine, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar (Stampar.hr)

Procjenjuje se da osteoporoza pogađa oko 200 milijuna žena diljem svijeta pri čemu će jedna od tri žene u dobi preko 50 godina iskusiti prijelom kosti uzrokovan osteoporozom. Smatra se da će i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina također iskusiti prijelom kosti uzrokovan osteoporozom. Najčešće se otkrije kad se prijelom kosti već dogodi, spontano ili nakon blage traume, a najčešći su prijelom kuka, kralježaka i podlaktice.

Prema posljednjim procjenama, do 2050. godine će incidencija prijeloma kuka zbog osteoporoze porasti za 310 % kod muškaraca i 240 % kod žena u usporedbi s brojkama iz 1990. godine. Unatoč adekvatnom liječenju prijeloma, u čak 80% slučajeva ne prepoznaje se osteoporoza niti se liječi, iako sadašnje učinkovito liječenje osteoporoze smanjuje rizik nastanka nove frakture za 30 do 70%.

Osteoporoza je veliki osobni i ekonomski teret. U Europi, invalidnost uzrokovana osteoporozom je veća od one uzrokovane rakom (uz iznimku raka pluća), a gubici su usporedivi ili veći od onih uzrokovanih kroničnim masovnim nezaraznim bolestima kao što su reumatoidni artritis, astma, hipertenzija i slično. U 2010. godini, troškovi zbog osteoporoze u EU su iznosili 39 milijardi eura, od čega je 66 % otpalo na liječenje prijeloma, a jako malo se ulaže u prevenciju.

>>Osteoporoza je tiha, ali progresivna bolest u kojoj bez prevencije dolazi do potpunog smanjenja koštane mase i propadanja tkiva. S vremenom dolazi do značajnog smanjenja koštane mase i kostiju, a kako osoba stari slika je sve lošija, pogoršana prirodnim odljevom kalcija.<<

Rizični čimbenici za razvoj osteoporoze su:

• nasljeđe (ako je netko od roditelja imao osteoporozu);
• pušenje;
• prekomjerna konzumacija alkohola;
• dugotrajna upotreba kortikosteroida;
• dugotrajna upotreba inhibitora protonske pumpe (omeprazol, lansoprazol i sl.);
• mala tjelesna težina i gubitak kilograma;
• prekomjerno vježbanje i loša prehrana dovode do gubitka menstruacije koja povećava rizik od osteoporoze i prijeloma kosti;
• nedostatna tjelesna aktivnost;
• neadekvatan unos kalcija (manje od 600 mg dnevno) i manjak vitamina D;
• prethodni prijelom kosti.

Prevencija osteoporoze

Uloga prevencije je nezamjenjiva, budući da je liječenje prijeloma zbog osteoporoze dugotrajno, nedovoljno uspješno i skupo. Za zdravije kosti bitni su:

1. redovita i pravilna tjelesna aktivnost
2. pravilna prehrana usmjerena zdravlju kostiju
3. izbjegavanje nezdravih navika
4. otkrivanje rizičnih čimbenika
5. redovito uzimanje propisanih lijekova za zdravlje kostiju i smanjenje rizika od prijeloma.

Redovita tjelesna aktivnost potiče stvaranje koštane mase i povećava gustoću kosti do 3 % godišnje. Aktivnosti uvijek treba uskladiti sa zdravstvenim stanjem. Korisni su razni oblici tjelesne aktivnosti kao što su šetnja, ples, treninzi snage, tenis, golf i sl. Ako imate osteoporozu izbjegavajte: vježbe velikog opterećenja (trčanje, skakanje), trzajne pokrete i vježbe savijanja i pregibanja prema naprijed (dodirivanje prstiju, sjedenje i dizanje, sprava za veslanje). Vježbajte 10 do 15 minuta najmanje tri puta tjedno, ponavljajući svaku vježbu dva do tri puta te postupno povećajte broj ponavljanja.

Što se tiče prehrane – povećajte unos hrane bogate kalcijem. Svaki dan jedite zeleno lisnato povrće i neki fermentirani mliječni proizvod (kefir, jogurt i sl.). Dobro je jesti više plave ribe, lososa, zelenog povrća, orašastih plodova i suhog voća. Boravite na suncu, ako je moguće, svaki dan od 10 do 15 minuta zbog opskrbljivanja organizma vitaminom D uz pridržavanje preporuka o zaštiti. Nemojte zanemariti ni unos magnezija budući da kalcij i magnezij si međusobno pospješuju apsorpciju. Pazite na tjelesnu težinu, izbjegavajte alkohol i nemojte pušiti.