Sindrom „labavih“ ligamenata ne smije se zanemariti

Ligamenti povezuju i stabiliziraju kosti. U dovoljnoj su mjeri fleksibilni tako da dozvoljavaju određeni pokret u tjelesnim strukturama koje stabiliziraju, ali opet dovoljno čvrsti da onemoguće bilo kakav patološki pokret. Bez ligamenata u zglobovima kao što je, primjerice, koljeno, ljudsko tijelo ne bi bilo u stanju izdržati ni jednostavne radnje poput hodanja ili sjedenja.

Labavi zglobovi

Većina ljudi ima zdrave, prirodno čvrste ligamente. Labavost ligamenta je stanje u kojem oni, zbog različitih čimbenika o kojima će biti više govora u nastavku teksta, postaju „opušteni“. Drugim riječima, u zglobovima koje bi ligamenti trebali učvršćivati i stabilizirati nastaju različiti patološki pokreti koji zatim opterećuju navedene koštane strukture na način na koji to priroda i evolucija nisu zamislili, time uzrokujući različite tipove i stupnjeve oštećenja kosti. Ponekad se za sindrom labavih ligamenata upotrebljava i kolokvijalni naziv „labavi zglobovi“.

Sindrom labavih ligamenata može utjecati na zglobove po cijelom tijelu, kao što su vrat, ramena, gležnjevi ili koljena.

Simptomi

Znakovi i simptomi labavosti ligamenta obično se javljaju u zahvaćenim zglobovima ili oko njih. Mogući simptomi lokalizirani u neposrednoj blizini zahvaćenih zglobova uključuju:

• bol, utrnulost ili trnce,
• grčeve mišića,
• česte ozljede ili iščašenja zgloba,
• povećan raspon pokreta (hipermobilnost),
• pucketanje ili „škljocanje“ u zglobovima.

Uzroci labavosti ligamenata

Imati jedan ili više labavih zglobova nije neuobičajeno, osobito među djecom. U nekim slučajevima, labavost ligamenta nema jasan uzrok. Međutim, obično je to sekundarna pojava uslijed nekog drugog, primarnog zdravstvenog stanja ili ozljede.

Postoji nekoliko genetskih bolesti ili stanja koja utječu na vezivno tkivo, pa mogu uzrokovati labavost ligamenata. Neka od njih su:

• sindrom hipermobilnosti,
• Ehlers-Danlosov sindrom,
• Marfanov sindrom,
• osteogenesis imperfecta,
• Downov sindrom.

Nadalje, postoje i neka primarna stanja koja nisu posljedica genetskih predispozicija, a također mogu biti uzrokom sindroma labavih ligamenata, kao što su koštana displazija i osteoartritis.

Ozljede također mogu uzrokovati labavost ligamenta, posebno naprezanje mišića i ozljede koje nastaju uslijed ponavljajućih pokreta specifičnih za neka zanimanja. Nerijetko nalaz labavog ligamenta prethodi nastanku stres frakture.

Međutim, ono što je važno spomenuti jest da ljudi s labavim ligamentima također imaju veći rizik od ozljeda, što često onemogućuje odgovarajuću dijagnostiku i utvrđivanje je li neka ozljeda uzrokovana labavim ligamentima ili je pak obrnuto.

Čimbenici rizika

Neke populacijske skupine imaju veću predispoziciju za labave zglobove, bez obzira na to imaju li dijagnosticirano neko drugo, primarno stanje. Primjerice, labavost ligamenata češća je kod djece nego kod odraslih. Također, češće pogađa žene nego muškarce.

Osim toga, sindrom labavih ligamenata češći je među sportašima kao što su gimnastičari, plivači ili igrači golfa jer su, zbog specifičnih zahtjeva sporta, podložniji mišićnim ozljedama poput istegnuća, parcijalnih ili totalnih ruptura i sličnog. Zanimanje koje zahtijeva puno ponavljajućih pokreta također povećava rizik od ozljeda koje mogu dovesti do razvoja labavih ligamenata.

Postavljanje dijagnoze

Beightonova skala uobičajeno je sredstvo provjere postojanja i stupnja hipermobilnosti zglobova. Između ostalog, uključuje „dovršavanje“ niza različitih pokreta poput povlačenja prstiju unatrag ili saginjanja i postavljanja ruku na tlo. Liječnici koriste ovaj test kako bi procijenili pojavljuje li se labavost ligamenta u više od jedne lokalizacije na tijelu te u skladu s tim nalazom postavljaju dijagnozu.

U rijetkim slučajevima, labavost ligamenata znak je ozbiljnijeg stanja, poput Ehlers-Danlosovog ili Marfanovog sindroma. 

Mogućnosti liječenja

Labavost ligamenata ne zahtijeva uvijek liječenje, pogotovo ako ne uzrokuje bol. Međutim, ako uzrokuje bol, fizikalna terapija pokazala se odličnom metodom po pitanju jačanja mišića koji su u neposrednoj blizini pogođenih zglobova. U teškim ali, srećom, iznimno rijetkim slučajevima, potreban je i operativni postupak u svrhu popravka oštećenog ligamenta.

Sve u svemu, riječ je o stanju koje može imati simptomatologiju različitog tipa i stupnja, sa zglobovima koji se savijaju više nego inače. Iako ne uzrokuje uvijek probleme, labavost ligamenta ponekad uzrokuje bol i može povećati rizik od ozljeda, poput iščašenja zglobova. Zato je od najveće važnosti djelovati preventivno jačanjem mišića te izvođenjem složenih pokreta na ispravan način.

Za više informacija obratite se s povjerenjem stručnjacima Poliklinike Ribnjak.