Provjerite imate li povišen rizik od osteoporoze

U svijetu će svaka treća žena i svaki peti muškarac u dobi od 50 i više godina doživjeti osteoporotični prijelom, odnosno prijelom uzrokovan osteoporozom. Naime, ova najčešća metabolička bolest dovodi do smanjenja koštane mase i poremećene mikroarhitektonike koštanog tkiva, zbog kojih kosti postaju krhke i lomljive. Tako čak i manji pad, udarac, nagli pokret, pa i kihanje mogu dovesti do prijeloma.

Prijelomi uzrokovani osteoporozom mogu biti opasni po život te glavni uzrok boli i dugotrajne invalidnosti, upozorava se svake godine 20. listopada, na dan kada obilježavamo Svjetski dan osteoporoze. No lako je ne biti svjestan bolesti jer simptoma najčešće nema. Upravo zbog te činjenice, kao i zbog raširenosti osteoporoze u svijetu, nerijetko se govori o „tihoj epidemiji“.

Zbog navedenog, često se na osteoporozu posumnja tek kada dođe do prijeloma. Prvi znakovi koji mogu upućivati na bolest kostiju su i pogrbljeno držanje uz značajni gubitak tjelesne visine. U današnje vrijeme postoji više lijekova koji mogu pomoći u liječenju ove bolesti, bilo da zaustavljaju njezin razvoj, potiču izgradnju kostiju ili djeluju na oba načina. Važan dio terapije predstavljaju i povećanje tjelesne aktivnosti, povećan unos vitamina D te, općenito, uklanjanje svih čimbenika rizika u najvećoj mogućoj mjeri.

Na stranicama Svjetskog dana osteoporoze čimbenike rizika podijelili su u dvije skupine – one na koje možemo utjecati te one koji nisu pod našom kontrolom.

Čimbenici rizika koje ne možemo promijeniti

• Starija životna dob – žene starije od 60 godina te muškarci stariji od 70 godina trebali bi svakako provjeriti s liječnikom zdravlje svojih kostiju.
• Prijelom kosti – ako ste stariji od 50 godina, a dogodio vam se prijelom kosti nakon manje traume, svakako budite na oprezu. Jedna slomljena kost značajno povećava rizik od novog prijeloma.
• Smanjivanje, odnosno gubitak visine – pogrbljeno držanje i gubitak visine veći od četiri centimetra mogu upućivati na oštećenja kralježnice uzrokovana osteoporozom.
• Genetsko nasljeđe – ako je u obitelji bilo slučajeva prijeloma kuka, moguće je da imate povećan rizik razvoja osteoporoze.
• Lijekovi – razgovarajte s liječnikom o lijekovima koji povećavaju rizik razvoja osteoporoze. Na toj se listi najčešće ističu glukokortikoidi, lijekovi koji se često propisuju za upalna stanja poput reumatoidnog artritisa. Njihovo uzimanje u razdoblju duljem od tri mjeseca povećava rizik.
• Bolesti i terapije – rizik razvoja osteoporoze mogu općenito povećati neke bolesti i/ili lijekovi koji se koriste u okviru njihova liječenja. Rizik povećavaju: reumatoidni artritis (i liječenje kortikosteroidima), oba tipa dijabetesa, hipertireoza i hiperparatireoidizam, upalne bolesti crijeva, celijakija (odnosno bolesti probavnog sustava koje dovode do malapsorpcije kalcija i drugih hranjivih tvari), a rizik povećavaju i terapije korištene u liječenju raka prostate i raka dojke (hormonska terapija, kemoterapija, terapija zračenjem i kortikosteroidi).
• Niske razine testosterona – testosteron kod muškaraca igra sličnu ulogu poput estrogena kod žena. Niske razine testosterona negativno utječu na zdravlje kosti.
• Prijevremena menopauza, prestanak ciklusa i/ili uklanjanje jajnika – sva ti stanja upućuju na manjak estrogena u tijelu, osim ako ne uzimate hormonsku nadomjesnu terapiju.

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati

• Učestalost padova – padovi su osnovni uzrok prijeloma kosti, stoga treba poraditi na vježbama ravnoteže i prevenciji padova.
• Mršavost – indeks tjelesne mase (ITM, odnosno BMI) manji od 19 kg/m2 čimbenik je rizika za osteoporozu i prijelom zbog slabosti, a kod žena i zbog niže razine estrogena.
• Manjak vitamina D – savjetujte se s vašim liječnikom ili ljekarnikom o dodacima prehrani kako biste spriječili manjak ovog vitamina važnog za apsorpciju kalcija, posebice ako na otvorenom provodite manje od deset minuta dnevno.
• Manjak fizičke aktivnosti – ako dnevno ne provodite barem pola sata fizički aktivni, dolazi do gubitka koštane i mišićne mase.
• Nedovoljan unos mliječnih proizvoda – manjak kalcija kojim obiluju mliječni proizvodi također povećava rizik razvoja osteoporoze.
• Pretjerivanje u alkoholu i pušenje – pretjerano uživanje u alkoholu kao i pušenje (neovisno o tome jeste li bivši pušač ili pušite i dalje) negativno utječu na zdravlje kostiju.

Denzitometrija – provjerite gustoću kostiju

Ne čekajte prijelom kosti kako biste doznali imate li osteoporozu ili ne. U postavljanju dijagnoze ključna je pretraga denzitometrija kojom se mjeri koštana gustoća, procjenjuje se rizik prijeloma te se prate učinci liječenja. Prema važećim hrvatskim smjernicama, denzitometriju trebaju učiniti:

• sve žene u postmenopauzi mlađe od 65 godina koje uz to imaju jedan ili više čimbenika rizika,
• sve žene starije od 65 godina,
• žene u postmenopauzi s prijelomima u svrhu potvrde i procjene težine bolesti te kao početno mjerenje radi praćenja učinka liječenja,
• odrasli s osteoporotičnim prijelomima,

• odrasli koji imaju bolesti, stanja ili uzimaju lijekove povezane s niskom koštanom masom ili gubitkom kosti,
• osobe u kojih su prisutni čimbenici rizika, a koje razmatraju mogućnosti liječenja osteoporoze,
• muškarci s kliničkom sumnjom na osteoporozu, anamnezom prijeloma nakon minimalne traume kao i svi muškarci stariji od 70 godina,
• žene s dugotrajnim izostankom menstruacije.

Denzitometrija s ciljem kontrole liječenja treba se provoditi jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o preporuci liječnika.