Poremećaji vezani uz kuk: vrste, simptomi, liječenje

Normalna pokretljivost i odnosi među strukturama koje ga tvore osnova su pravilne biomehanike u zglobu kuka. Da bi zglob funkcionirao na odgovarajući način, potrebna je iznimno složena sinergija između različitih mišićnih skupina koje imaju antagonističko djelovanje, ligamenata, tetiva i koštanih struktura. Nadalje, proučavanje, dijagnostiku i liječenje poremećaja u zglobu kuka otežava i činjenica da je ljudski hod vrlo individualizirana stavka, odnosno, svaki čovjek hoda drugačije, na neki svoj način, a posljedica toga je i da su poremećaji vezani uz kuk izrazito individualne prirode.

Uzajamno djelovanje između zgloba kuka i funkcije hodanja ogleda se i u njihovoj dvostruko uzročno-posljedičnoj povezanosti – primarno oštećen zglob kuka imat će negativan utjecaj na način na koji hodate, dok će se posljedice nepravilnog hoda izravno ogledati na strukturnoj anatomiji zgloba kuka i okolnog tkiva. Svaka, pa i najmanja nesavršenost, rezultirat će narušavanjem ravnoteže među strukturama zgloba, što će za posljedicu imati  – šepanje.

Klasifikacija poremećaja kuka 

Poremećaje zgloba kuka dijelimo na prirođene, stečene i poremećaje treće kategorije (ostali poremećaji).  

U prirođene poremećaje zgloba kuka ubrajamo: 

• Prirođeno (razvojno) iščašenje zgloba kuka 
• Epifiziolizu glave bedrene kosti 
• Legg-Calve-Perthesova bolest 
• Sindrom osjetljivog zgloba kuka  

Stečeni poremećaj zgloba kuka prvenstveno se odnosi na sveprisutnu artrozu kuka – coxarthrosis. 

Ostali stečeni poremećaji zgloba kuka uključuju: 

• Upalne bolesti
• Akutni septični artritis u novorođenačkoj dobi
• Akutni i kronični septični artritis u odrasloj dobi 
• Kronični reumatski poliartritis (reumatoidni artritis) 
• Tuberkuloza zgloba kuka 
• Posttraumatska stanja 
• Pseudoartroza vrata femura 
• Posttraumatska artroza kuka 
• Posttraumatska nekroza glave bedrene kosti

Nesvrstani poremećaji zgloba kuka

U kategoriju nesvrstanih poremećaja zgloba kuka ubrajamo:

• Idiopatsku aseptičnu nekrozu glave femura u odraslih (IANGF) 
• Protruziju acetabula 
• Škljocavi kuk 
• Ostale rjeđe bolesti zgloba kuka  

U nastavku pročitajte kako možete prepoznati i razlikovati različite poremećaje zgloba kuka s obzirom na podrijetlo njihovog nastanka, simptomatologiju koju uzrokuju te kada je vrijeme za javiti se liječniku.  

Važno je naglasiti da su simptomi koje vežemo uz zglob kuka najčešće nespecifični, što znači da se simptom poput šepanja može javiti i u najbezazlenijim, ali i u najtežim poremećajima kuka. Ipak, postoje određeni specifični simptomi koji mogu olakšati dijagnozu i uputiti liječnika u pravom smjeru te je od presudne važnosti prepoznati ih na vrijeme.   

Upalne bolesti kuka

Upalne bolesti kuka često su praćene općim simptomima poput visoke temperature, zimice/tresavice te povišenih upalnih parametara (CRP, leukociti, sedimentacija). U slučaju akutnog septičnog artritisa, lokalno se mogu javiti simptomi poput bolnosti i uvećanih limfnih čvorova. Nerijetko dolazi do nakupljanja gnoja u zglobnom prostoru, zbog čega se povećava tlak unutar zglobne čahure, što može pogoršati kliničku sliku. Dolazi do destrukcije zglobnih tijela (glave bedrene kosti i acetabuluma, konkavne zglobne plohe na zdjeličnoj kosti) kod kojih, ako je liječenje neodgovarajuće, a bolest neprepoznata na vrijeme, može doći do nepovratnih promjena, poput propadanja zglobne hrskavice. Liječenje ovisi o uzročniku, a najčešće uključuje primjenu antibiotika.  

Često zglob kuka biva zahvaćen u sklopu reumatskog poliartritisa. Ova bolest zahvaća veći broj zglobova u ljudskom tijelu, a za kuk su karakteristični bolnost, smanjena pokretljivost, pojava kontraktura, smanjena širina zglobne pukotine, destrukcijske promjene glave bedrene kosti, protruzija acetabuluma te progresivno oštećenje zgloba kuka.  

Posttraumatska artroza kuka  

Karakterizirana je artrotskim promjenama koje se javljaju nakon traumatskog oštećenja zgloba – stanjena zglobna hrskavica, bolnost pri pokretu, osobito pri terminalnim vrijednostima, cistične promjene koštanog tkiva neposredno ispod hrskavice, suženje zglobne pukotine te, općenito, narušena funkcionalnost zgloba kuka.  

Naposljetku, u okviru posttraumatskih poremećaja kuka treba spomenuti i posttraumatsku nekrozu glave bedrene kosti.  Riječ je o još jednom poremećaju koji nastaje kao posljedica oštećenja cirkulacije uslijed traumatskog zbivanja. Krvne žile u području kuka smještene su neposredno ispod vanjskog, čvrstog dijela kosti (periosta), zbog čega su iznimno podložne oštećenju uslijed traume. Stoga je u prevenciji nekroze bilo kojeg dijela bedrene kosti od najveće važnosti što ranija i što efikasnija dijagnostika. 

Koksartroza – degenerativna bolest kuka 

Takozvana primarna artroza zgloba kuka (koksartroza, coxarthrosis), jedna je od najčešćih razloga posjete našoj Poliklinici.  

Uglavnom su pacijenti pripadnici populacije starije od 55 godina. Neki podaci ukazuju na to da se oko 5% te populacije susreće sa simptomima ove bolesti. Kako je stanovništvo sve starije uslijed produženog životnog vijeka, tako je i učestalost artroze sve veća. 

Moderna medicina prepoznala je ovaj problem te se ulažu veliki napori u otkriće odgovarajuće terapije kojom se pacijentima značajno poboljšava kvaliteta života.  

Primarna (esencijalna ili idiopatska) artroza nastaje zbog poremećene ravnoteže između trošenja i regeneracije, koja je usporena i smanjena. Očituje se suženjem zglobnog prostora, stanjenjem i fragmentacijom zglobne hrskavice, a kasnije i promjenama koštanog tkiva. 

Sekundarna artroza nastaje zbog nekog poznatog uzročnog faktora, koji na neki način mehanički oštećuje zglob (displastične artroze, artroze koje nastaju nakon upala, povreda i tumora).  

Simptomi bolesti

Obilježja artroze kuka tipična su za artrozu bilo kojeg zgloba u tijelu. Specifičnost artroze kuka je ta što se njezin nastanak odvija u dvije faze, – fazu „preartroze” i artroze. Fazu preartroze većinom je teško prepoznati klinički. Jednostavnije rečeno, u toj fazi nastupaju početne promjene u zglobu kuka koje će dovesti do prave artroze, ali još uvijek nema simptoma bolesti ili su oni zanemarivi. Prave degenerativne promjene na zglobu dovest će do pojave prvih simptoma.  

U odnosu na zdravi zglob, u zglobu pogođenom artrozom nalazimo suženje zglobnog prostora, degeneriranu hrskavicu, koštane izdanke (osteofite), te sklerozaciju koštanog tkiva u neposrednoj okolini zgloba, ponekad uz pojavu cističnih tvorbi.  

Kada govorimo o simptomima, artroza najčešće započinje neprimjetnim i sporo progredirajućim simptomima poput umora i povremene bolnosti. Sve se više smanjuje opseg pokreta u kuku, okolni mišići atrofiraju te se javlja šepanje. Zbog specifičnosti u živčanoj inervaciji zgloba, ponekad se javlja prenesena bol u koljenu, pa je iz tog razloga kod svake boli u koljenu važno provjeriti kakvo je stanje u kuku.

Liječenje, kao i uvijek u medicini, može biti konzervativno i kirurško. Kirurško liječenje uključuje zamjenu zgloba ugradnjom tzv. endoproteze te je za mnoge ova opcija neprivlačna i predstavlja zadnju slamku spasa u terapiji koksartroze.  

U Poliklinici Ribnjak razvili smo izuzetno učinkovite konzervativne metode za olakšavanje bolnih stanja, povećanje pokretljivosti zgloba i lakši hod, a one uključuju terapiju u vidu bioloških metoda kao što su primjena autologne kondicionirane plazme, hijaluronske kiseline te terapija matičnim stanicama.