Ozljede meniska koljena i kako se liječe

Menisk je anatomska fibrokartilaginozna struktura u obliku polumjeseca i specifične građe kao i funkcije. U našem tijelu, osim u koljenima, slična struktura ali različite biomehaničke funkcije postoji u zapešću, akromioklavikularnim, sternoklavikularnim i temporomandibularnim zglobovima.

Razlikujemo unutrašnji ili medijalni te vanjski ili lateralni menisk. Oba su hrskavično-vezivna tkiva koja osiguravaju strukturni integritet koljena kada je podvrgnuto napetosti i torziji te imaju nekoliko funkcija uz „amortizaciju“ u koljenu.

Izraz „menisk“ dolazi od starogrčke riječi meniskos (μηνίσκος), što znači “polumjesec”.

Oštećenje meniska

Ozljede meniska su među najčešćim ozljedama koljena. Sportaši, osobito oni koji se bave kontaktnim sportovima, izloženi su riziku, no svatko može oštetiti menisk i to u bilo kojoj dobi. Kada se govori o „oštećenoj hrskavici“ u koljenu, vrlo često se nakon pregleda ustanovi da je u pitanju oštećenje meniska.

Menisk može biti ozlijeđen zbog akutne traume ili kao rezultat degenerativnih promjena (uslijed starenja) koje se događaju tijekom dužeg perioda. Ozljede meniska povezane sa sportom često se javljaju zajedno s drugim ozljedama koljena, poput puknuća prednjeg križnog ligamenta.

Uzroci oštećenja meniska

Akutno oštećenje meniska često je prisutno tijekom sporta ili, općenito, fizičke aktivnosti koja pojačano opterećuje koljeno. Nadalje, razlikujemo kontaktnu i beskontaktnu ozljedu meniska, kao i ostalih struktura koljena.

Kako ljudi stare, veća je vjerojatnost za degenerativno pucanje meniska. Ostarjelo, istrošeno tkivo sklonije je pucanju. Zbog specifičnih anatomskih odnosa meniskusa, nezgodan zaokret prilikom raznih pokreta koljena može biti dovoljan da izazove njegovu ozljedu.

Simptomi oštećenog meniska

Možda ćete osjetiti osjećaj pucanja prilikom puknuća meniska. Većina ljudi još uvijek može hodati na ozlijeđenom koljenu, a mnogi sportaši mogu nastaviti igrati s puknućem. Međutim, tijekom dva do tri dana koljeno će postupno postati ukočeno i natečeno.

Najčešći simptomi puknuća meniska su:

• bol,
• ukočenost i oteklina,
• smanjena pokretljivost koljena,
• osjećaj da vam koljeno „popušta“,

Postavljanje dijagnoze

Postupak dijagnosticiranja ozljede meniska obuhvaća klinički pregled te slikanje koljena.

Nakon razgovora o uzroku i mehanizmu ozljede ili stanja koljena, specijalist ortopedije će pregledati vaše koljeno. Provjerit će osjetljivost duž linije zgloba gdje se nalazi menisk. Zahvaljujući dijagnostičkim testovima, kao i korištenju naprednog ultrazvuka, može se utvrditi stanje mekih tkiva  u koljenu. Ovo je brza metoda dijagnostike kojom već pri prvom pregledu možemo ustanoviti stanje koljena.

Rendgenska snimka koljena klasična je pretraga, dok će magnetska rezonanca dati detaljan uvid u stanje ligamenata, zglobne hrskavice i samog meniska.

Liječenje meniska

Liječenje koje vam naš specijalist ortopedije preporuči, ovisit će o brojnim čimbenicima, uključujući vašu dob, simptome i razinu aktivnosti. Razmotrit ćemo i vrstu, veličinu te mjesto ozljede.

Nekirurško liječenje

Brojne ozljede meniska ne zahtijevaju operaciju. Ako nisu prisutne jaka bol i takozvana „blokada“  koljena, može vam se preporučiti nekirurško liječenje koje se sastoji od prilagođene fizikalne terapije i primjene posebnih injekcija. Kod sportski aktivnije populacije, primjena tzv. RICE principa uključuje:

• Odmor – odmorite se od aktivnosti koja je uzrokovala ozljedu. Ponekad korištenjem štaka možete ublažiti opterećenje na zglob.
• Led – koristite hladne obloge u trajanju od 10 do 20 minuta svaki, nekoliko puta dnevno. Nemojte nanositi led izravno na kožu.
• Kompresija – kako biste spriječili dodatno oticanje, nosite elastični kompresijski zavoj.
• Noga na povišenom – kako biste smanjili oticanje, potrebno je nogu postaviti u povišenu poziciju.
• Mogu se propisati nesteroidni protuupalni lijekovi i ostali analgetici, a tu su i individualizirani injektibilni tretmani.

U Poliklinici Ribnjak, temeljem bogatog iskustva u liječenju ovih stanja, na raspolaganju je cijeli niz preparata. Od aplikacije steroidnih lijekova, samostalno ili u kombinaciji s drugim lijekovima do ortobioloških preparata, kao što su autologna kondicionirana plazma te hijaluronska kiselina.

U velikom broju slučajeva, ovakav pristup ubrzano dovodi do oporavka stanja koljena.

Kirurško liječenje

Ako vaši simptomi potraju i uz nekirurško liječenje, vjerojatno će biti potreban operativni tretman, u vidu artroskopske operacije koljena.

Artroskopija koljena jedan je od najčešće izvođenih ortopedskih zahvata gdje se specijalni instrumenti i  kamera koriste kroz mali rez (portal) u koljenu. To omogućuje jasan pogled na unutrašnjost koljena. Zatim se posebnim kirurškim instrumentima sanira ozljeda, bilo „čišćenjem“ ozlijeđenog dijela ili, ako je to moguće, šivanjem meniska.

Ova metoda je vrlo sigurna, ima visoku razinu uspješnosti te u svega nekoliko sati nakon operacije možete kući. Oporavak nakon zahvata je ubrzan, a dozirana fizikalna terapija, uz postoperativnu primjenu spomenutih ortobioloških metoda, omogućuje kvalitetan povratak svakodnevnim aktivnostima.

O svim mogućnostima ovog tretmana informirajte se kod stručnjaka Poliklinike Ribnjak.