Osteoartritis treba shvatiti ozbiljno: naučite prepoznati simptome

U KB Dubrava, u organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu s reumatologijom KB-a Dubrava, održan je tečaj prve kategorije pod nazivom „Novosti u dijagnostici i liječenju osteoartritisa koljena”.

Na jednom se mjestu okupila cijela fizijatrijska zajednica, pristigli su predavači s osječkog, riječkog, splitskog i zagrebačkog sveučilišta, fizijatri i fizijatri reumatolozi, domaći autoriteti koji se bave dijagnostikom i liječenjem osteoartritisa. Cilj ovog događanja bio je snaženje stručne zajednice koja će novostečena ili ponovljena znanja koristiti u svakodnevnim izazovima liječenja osteoartritisa.

Tim povodom razgovarali smo s doc. prim. dr. sc. Dubravkom Bobek, fizijatrom reumatologom, pročelnicom Zavoda za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu s reumatologijom KB-a Dubrava.

Što je osteoartritis? Koliko osoba boluje od njega, odnosno koliko ih dnevno vidite u vašoj ambulanti? Dovodi li ta bolest do invaliditeta, odnosno radne nesposobnosti?

Osteoartritis je najčešća zglobna bolest karakterizirana kroničnim tijekom i progresivnim karakterom. Ne zahvaća samo zglobnu hrskavicu i priležeću kost, nego i pripadajuće mišiće, tetive i ligamente. Podaci govore da pojavnost osteoartritisa koljena (bolesnici koji imaju evidentne promjene na radiološkom nalazu i simptome bolesti) iznosi oko 25% za razliku od reumatoidnog artritisa koji je zastupljen s oko 1% u ukupnoj populaciji. Smatra se da svaka osoba iznad 70 godina ima najmanje jednu zglobnu razinu zahvaćenu osteoartritisom. Kao jedan od vodećih uzročnika kronične fizičke onesposobljenosti starijih osoba te radne nesposobnosti mlađih osoba osteoartritis nije samo bolest pojedinca nego opterećuje cijelo društvo.

Koji su simptomi? Kako pacijent može sam prepoznati rane simptome te što u tom slučaju učiniti?

Glavni simptomi su bol i kratkotrajna zakočenost zgloba. Iako je bol dominantan simptom koji bolesnika dovodi liječniku, bolesnik može primijetiti zvučne fenomene poput škripanja zahvaćenog zgloba koji se javljaju pri pokretu. Tijekom bolesti dolazi do smanjenja funkcijskog kapaciteta zahvaćenog zgloba, primjerice otežanog hoda ili šepanja ako su bolešću zahvaćeni kuk ili koljeno. Kada se prepoznaju ti simptomi, bolesnik se treba javiti najprije liječniku obiteljske medicine, a potom fizijatru reumatologu jer je važno liječenje početi na vrijeme.

Koji su najveći izazovi u liječenju te bolesti? Što za bolesnika može učiniti liječnik, a što može učiniti on sam?

Jedan od izazova u liječenju osteoartritisa je prihvaćanje ozbiljnosti ove bolesti, kako bolesnika tako i liječnika. Upoznavanje bolesnika s posljedicama neliječenog osteoartritisa, kao što su pojava kroničnog bola, oteklina zgloba i razvoj trajne zakočenosti zgloba, pridonijet će motiviranosti za redovito vježbanje, korekciju tjelesne težine ili primjenu lijekova. Često se događa da pacijenti u želji da samostalno riješe problem posežu za raznim pripravcima i dodacima prehrani čiji je sastav upitan, a učinkovitost i sigurnost nesigurne.

Koje su terapijske metode za liječenje OA na raspolaganju liječnicima? U kojem trenutku pacijent treba biti upućen specijalistu fizikalne medicine, odnosno reumatologu?

Liječenje osteoartritisa provodi se prema svjetskim i nacionalnim smjernicama. One uključuju kombinaciju nemedikamentoznih  mjera poput medicinskih vježbi, fizikalne terapije, redukcije prekomjerne tjelesne težine, primjene ortoza i edukacije te medikamentoznih metoda koje uključuju lijekove poput kristaliziranog glukozaminsulfata, nesteroidnih protuupalnih lijekova, paracetamola, opioida i glukokortikoida. Recentne smjernice koje je izdalo Europsko društvo za kliničke i ekonomske aspekte osteoporoze i osteoartritisa (engl. ESCEO) u prvoj fazi liječenja osteoartritisa preporučuju primjenu simptomatskih sporo djelujućih lijekova, primjerice glukozamin sulfata uz primjenu lokalnih protuupalnih lijekova. Kod pacijenata kod kojih je konzervativno liječenje neučinkovito, primjenjuju se kirurške metode poput zamjene zgloba endoprotezom.