Najčešće bolesti šake i liječenje
Bolesti u području šake i ruke često će nas ograničiti u svakodnevici. Kada se počnu javljati problemi sa šakom, potrebno je zbrinuti različita tkiva koja omogućavaju njezino funkcioniranje
Rukama i šakama se neprestance služimo u svakodnevnom životu i gotovo je nezamislivo kako bismo mogli bilo što obaviti bez šaka. Brojne sportove, različite vrste umjetnosti, kao i mnoge druge aktivnosti omogućavaju nam naše ruke i šake. Kompleksna anatomija, biomehanika šake i posebno razvijen osjet na prstima, bitni su za složene funkcije koje naše šake obavljaju.
Iz ovog je jasno da će nas bolesti u području šake i ruke često ograničiti u svakodnevici. Kada se počnu javljati problemi sa šakom, potrebno je zbrinuti različita tkiva koja omogućavaju njezino funkcioniranje.
Kirurzi koji se bave liječenjem bolesti šake posebno su educirani za takve kompleksne zahvate.
Najčešći uzroci i simptomi bolesti šake
Bolesti ručnog zgloba i šake česte su kod radnika, sportaša i djece. Uzrokovane su:
- raznim traumama šake,
- ekstremnim pokretima u zglobu,
- ponavljajućim pokretima uz istovremenu primjenu sile,
- izlaganjem vibracijama,
- direktnim pritiskom na strukture,
- dugotrajnim iskrivljenim položajem šake i sl.
Upravo to su uvjeti koji se susreću u mnogim radnim procesima i sportovima.
Bolesti šake, značajno utječu na radnu učinkovitost i rad. Najčešći simptomi su:
- smanjenje ili gubitak funkcije,
- bol i
- nelagoda.
Ovi simptomi dovode do privremenog smanjenja ili trajnog gubitka radne sposobnosti.
Ozljede i sindromi prenaprezanja
Najčešće bolesti šaka su uz ozljede i različiti sindromi prenaprezanja. Radi se o kroničnim oštećenjima prvenstveno mekih tkiva, koja nastaju kad ponavljana trauma s vremenom nadvlada sposobnost regeneracije tkiva tetiva, hrskavica, ligamenata ili mišića.
Upale tetiva. Na tetivama se javljaju kao upale, tj. tendinitisi, tenovaginitisi i tenosinovitisi, a rezultat su opterećenja i ponavljajućih pokreta. U profesionalnim uvjetima ih najčešće nalazimo na tetivama šaka, a javljaju se i na tetivama u lakatnom i ramenom zglobu.
De Quervainova bolest. Na šaci se može javiti upala tetive bilo kojeg prsta šake, a najčešća je upala tetiva u području korijena palca, odnosno De Quervainova bolest koja nastaje zbog brojnih pokreta dviju tetiva u zajedničkoj ovojnici u prvom ekstenzornom dorzalnom kompartmentu. Ova bolest se često javlja pri ponavljajućim pokretima cijeđenja, štipanja i hvatanja.
Škljocavi prst. Upala tetive kod koje dolazi do zadebljanja tetivne ovojnice i zbog toga do otežanog i bolnog klizanja tetive, naziva se i tzv. „trigger“ ili škljocavi prst. Često se javlja pri radu s alatima s okidačem uz dugotrajan čvrsti stisak šake.
Ganglioni. Kao rezultat naprezanja šake javljaju se i ganglioni, odnosno ciste ispunjene želatinoznim sadržajem koje nastaju na mjestima oslabljene zglobne kapsule ili tetivne ovojnice. Ova stanja su rezultat naprezanja šake zbog ponavljajućih pokreta prstiju, brojnih stisaka šake uz primjenu sile ili na mjestima akutne ili kronične ozljede.
Kompresivna oštećenja perifernih živaca
Sindromi prenaprezanja obuhvaćaju i kompresivna oštećenja perifernih živaca uzrokovana pritiskom u anatomski uskim prostorima (kanalima/tunelima), pa se zbog toga zovu i kompresivne mononeuropatije, kanalikularni ili tunelarni sindromi.
Sindrom karpalnog kanala. Najpoznatiji među njima je sindrom karpalnog kanala, tj. oštećenje središnjeg živca šake (nervus medianus), koji u području ručnog zgloba prolazi kroz karpalni kanal. Kanal formiraju s dorzalne strane kosti zapešća, a s volarne strane snažni i široki ligament. Pri ponavljajućim pokretima šake i prstiju dolazi do brojnih pokreta tetiva unutar kanala i zbog toga do nakupljanja tekućine, a s vremenom i razvoja neelastičnog vezivnog tkiva. Tekućina ili vezivno tkivo u čvrsto uokvirenom kanalu dovode do pritiska na ostale strukture, od kojih je središnji živac najosjetljiviji. Dolazi do njegovog oštećenja, što se očituje:
- trncima,
- osjećajem peckanja,
- smanjenjem osjeta,
- bolovima i
- mišićnom slabošću šake.
Sindrom karpalnog kanala javlja se kod fizičkih i građevinskih radnika, masera, frizera, fizioterapeuta, daktilografa, krojača, šivača, pakirera, radnika u mesnoj industriji, montera, radnika na sastavljanju proizvoda i mnogih drugih radnika. Često se javlja i kod radnika koji rade s računalom, pa se zato još naziva „kompjutorska šaka“.
Kompresivno oštećenje ulnarnog živca u Guyonovom kanalu (na dlanu šake blizu ručnog zgloba) je, također, kompresivni kanalikularni sindrom koji nastaje pri ponavljajućim pokretima u ručnom zglobu ili još češće pri ponavljanim i stalnim pritiscima na taj dio dlana. Tako se može javiti kod čvrstog držanja upravljača bicikla i upravljačkih ručica nekih strojeva ili zbog udaranja i pritiskivanja dlanom upravljačkih tipki strojeva.
Sindrom kubitalnog kanala je oštećenje ulnarnog živca koje nastaje zbog pritiska sa stražnje strane unutarnjeg epikondila nadlaktične kosti, gdje živac prolazi kroz žlijeb u kosti, a očituje se u obliku trnaca i obamrlosti malog prsta i dijela prstenjaka te vanjskog dijela podlaktice. Oštećenje se javlja zbog dugotrajnih i ponavljanih savijanja ruke u laktu, pri čemu dolazi do pretjeranog istezanja živca u žlijebu, pa s vremenom može doći do trajnog oštećenja. Sindrom može nastati npr. pri stalnim i brojnim pokretima potezanja poluga alata ili strojeva ili pri čestom dosezanju i dohvaćanju predmeta. Može nastati i kod ozljeda ili prijeloma u području lakta.
Raynaudov sindrom i Raynaudova bolest: uzroci, dijagnoza, simptomi i liječenje
Iako su simptomi isti, Raynaudova bolest javlja se bez poznatog razloga, dok Raynaudov sindrom prati neke druge bolesti.
SAZNAJTE VIŠEDupuytrenova kontraktura dlana i prstiju šake je vrlo česta i ograničavajuća bolest. Predstavlja zadebljanje površinske fascije na dlanu, a kao posljedicu imaju savijanje te ograničenu pokretljivost zahvaćenih prstiju. Uzrok nastanka nije u potpunosti objašnjen. Epidemiološki podaci pokazuju da se radi o multifaktorski određenoj bolesti. Češće se javlja u muškaraca u dobi nakon 50 godina starosti, a povezuje se s čestom iritacijom dlana, sklonošću zadebljanju vezivnog tkiva te kao nasljedna bolest. Razvija se kod ljudi koji rade manualne fizičke poslove, ali i kod poslova koji nemaju težih opterećenja, no šake se često koriste. U početnom stadiju bolesti, liječenje može obuhvaćati neoperativne metode, fizikalnu terapiju, vježbe i masaže te ubrizgavanje preparata (kortikosteroida i sl.) u područje zadebljale fascije u smislu opuštanja iste. Operativno liječenje podrazumijeva uklanjanje fascije te posljedično ispravljanje zahvaćenih prstiju.
Više stručnih savjeta potražite kod stručnjaka Poliklinike Arithera.