Ozljede meniskusa: uzroci, dijagnoza, liječenje
Artroskopija koljena ima niz prednosti u odnosu na klasični operativni zahvat – minimalno oštećuje operirano tkivo, skraćuje vrijeme oporavka te smanjuje rizik od komplikacija nakon operacije
Ozljede i oštećenja meniskusa česta su pojava u općoj populaciji, naročito među sportašima. Dijelimo ih na dvije velike skupine, ovisno o uzroku njihova nastanka: traumatska oštećenja meniskusa i degenerativna oštećenja meniskusa.
Što su meniskusi
Meniskusi su male, fibrohrskavične tvorbe, smještene na vrhu goljenične kosti (tibije). Imaju oblik slova C ili polumjeseca i unatoč svojoj maloj veličini, predstavljaju ključnu sastavnicu u adekvatnom funkcioniranju koljenskog zgloba.
U zglobu koljena postoje dva meniskusa, jedan s unutarnje (medijalni meniskus) i jedan s vanjske strane (lateralni meniskus). Njihova se uloga ponajviše ogleda u stabilizaciji zgloba koljena i to tako što povećavaju ono što nazivamo „artikulacijska površina“. Riječ je o površini komunikacije zglobnih tijela, u ovom slučaju, bedrene i goljenične kosti (femura i tibije). Budući da je donji kraj bedrene kosti zaobljen poput valjka, a gornji je kraj goljenične kosti (koji s bedrenom kosti tvori koljenski zglob) gotovo u potpunosti ravan, bez meniskusa bi takav oblik zglobnih tijela značio velike probleme s nestabilnošću koljena te bi takav zglob bio u potpunosti nefunkcionalan. Postojanje meniskusa omogućuje da ravna zglobna površina na vrhu goljenične kosti poprimi oblik posude, što je ključ stabilnosti u koljenu.
Akutne ozljede i kronična oštećenja
Zbog svoje, možemo to tako reći, nezahvalne uloge u koljenu, meniskusi su iznimno podložni oštećenju. Koljeno je najsloženiji zglob u ljudskom tijelu te će svaka nesavršenost u njegovoj strukturi dovesti do poremećaja cjelokupnog sustava za kretanje. Različiti pokreti u zglobu koljena mogu dovesti do većeg ili manjeg oštećenja meniskusa, a jednom kada do oštećenja dođe, tada je artroskopski zahvat njegovog popravka jedini način liječenja.
U medicini, svaka se bolest ili ozljeda može promatrati kao akutna ili kronična. Isto vrijedi i za ozljede meniskusa.
- Akutne ozljede meniskusa nastaju u jednom navratu uslijed naglog djelovanja neke sile na meniskus, a koja je veća od kapaciteta sile koju meniskus može podnijeti. Ako istovremeno izostane zatezanje mišića i tetiva u neposrednoj blizini, što je posljedica nepripremljenosti zgloba na traumu, to će dovodi do puknuća meniskusa. Nakon toga se javljaju tipični simptomi poput bola i zakočenosti koljena (koljeno se „zaključa“ u nekom položaju, najčešće u polufleksiji).
- Kronična oštećenja meniskusa javljaju se kao zbir više manjih oštećenja te, u konačnici, rezultiraju sličnim posljedicama. Operativno liječenje takvih oštećenja meniskusa jedino je moguće rješenje. Forsiranje konzervativnog liječenja ili nepravilna dijagnostika ovih poremećaja mogu dovesti do trajnih oštećenja i nastanka artroze koljena.
Postavljanje dijagnoze
Sumnja na oštećenje meniskusa donosi se na temelju anamneze i temeljitog kliničkog pregleda. Neki klinički znakovi s velikim postotkom uspješnosti ukazat će na ovu dijagnozu, ali se konačni sud može donijeti tek snimanjem magnetske rezonance koljena. U određenom postotku slučajeva, čak niti to nije dovoljno te se u takvim slučajevima artroskopija ne upotrebljava samo kao kurativna, nego i kao dijagnostička metoda.
Ponekad je teško razlikovati oštećenja meniska od oštećenja hrskavice koljena, a artroskopija je metoda koja nam omogućuje ne samo razlikovanje ta dva entiteta, nego i liječenje.
Liječenje
Kao što smo prethodno napomenuli, puknuće meniskusa indikacija je za artroskopski operativni zahvat. U slučaju manjeg oštećenja meniskusa koje samo u manjoj mjeri uzrokuje tegobe, može se razmisliti o konzervativnom liječenju. Jedini učinkoviti pristup u konzervativnom liječenju ozljeda meniskusa je odgovarajuća fizikalna terapija. U procesu fizikalne terapije jača se mišićje koje stabilizira zglob koljena, u prvom redu mišići prednje lože natkoljenice (kvadricepsi), dok se upotrebom različitih metoda radi na poboljšanju propriocepcije te se tako nastoje rasteretiti meniskusi. Na taj se način ne provodi samo liječenje ozljede, nego i prevencija budućih ozljeda.
U određenom broju slučajeva, ako se na mjestu oštećenja razvije upalni proces, od koristi mogu biti primjena autologne kondicionirane plazme (PRP), terapija magnetom, laserom i ultrazvukom te elektroterapija. Osobito se korisnom pokazala primjena PRP-a kao derivata vlastite krvi, budući da je dokazano da faktori rasta kojima je krvna plazma izuzetno bogata, imaju snažno protuupalno i obnavljajuće djelovanje.
Artroskopija koljena apsolutni je zlatni standard u operativnom liječenju ne samo oštećenja meniska, već svih zahvata u koljenu. Prednosti ovakvog načina operativnog liječenja ogledaju se u vidu minimalne traume po operirano tkivo, iznimno skraćenog vremena oporavka, kvalitetnijeg liječenja i smanjenog rizika od postoperativne komplikacije, ponajprije infekcija operiranog područja.
U pripremi zahvata anesteziolog će napraviti temeljitu obradu kako bi procijenio jeste li spremni za zahvat. Artroskopska operacija provodi se u lokalnoj anesteziji, što znači da ste budni tijekom cijelog trajanja zahvata. To omogućuje izravnu interakciju između vas i operatera, tijekom koje ste slobodni postaviti sva pitanja vezana uz zahvat i liječenje.
Kandidati za artroskopsku toaletu koljena su svi pacijenti s dokazanim oštećenjima meniskusa. S obzirom na stupanj oštećenja meniskusa, liječnik predlaže konzervativno ili operativno liječenje, a zatim se, u dogovoru pacijenta i liječnika, dolazi do najboljeg rješenja.
Oporavak nakon artroskopskog zahvata
Vrijeme oporavka nakon izvedenog zahvata artroskopskog popravka oštećenog meniskusa skraćeno je u odnosu na klasičnu otvorenu operaciju za čak nekoliko mjeseci, a samo tkivo pretrpjet će minimalnu traumu. Nekoliko sati nakon zahvata pacijent se otpušta na kućno liječenje. Prva kontrola slijedi 24 sata nakon operacije uz previjanje i vađenje drena (ako je postavljen). Naši liječnici dat će vam detaljne upute za daljnje ponašanje i kontrole.
Ozljeda prednjeg križnog ligamenta: operirati ili ne operirati, pitanje je sad
Puknuće prednjeg križnog ligamenta ubraja se u najčešće sportske ozljede. Posebice kod skijanja i sportova s loptom, koljeno se...
SAZNAJTE VIŠENakon inicijalnog oporavka, slijedi fizikalni dio postoperativnog oporavka. U suradnji s našim fizioterapeutima i kineziolozima, prolazite plan i program rehabilitacije složen i prilagođen individualno vama i vašim antropometrijskim mjerama (dob, spol, visina, težina), a sve u svrhu što kvalitetnijeg i bržeg povratka svakodnevnim aktivnostima.
Za više informacija, rezervaciju termina i savjete o liječenju, obratite se s povjerenjem stručnjacima Poliklinike Ribnjak.