Metaboličke bolesti kostiju
Osteoporoza je najpoznatija i najčešća metabolička bolest kostiju te predstavlja značajan javnozdravstveni problem današnjice, no ona nije i jedina bolest u toj skupini
Metaboličke bolesti kostiju možemo definirati kao oštećenje ili promjene oblika, čvrstoće i sastava kosti. One nastaju uslijed poremećaja mineralnog sastava kosti kroz poremećen metabolizam kalcija, fosfora i magnezija.
Hrana za jače kosti: prevenirajte osteoporozu zdravom prehranom
Među najčešće bolesti definitivno se ubraja osteoporoza, no tu su još i Pagetova bolest, giht, rahitis i osteomalacija.
Osteoporoza
Osteoporoza predstavlja jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice u razvijenom svijetu. Obilježena je smanjenjem mase i gustoće koštanog tkiva uz, posljedično, pojačanu lomljivost. Zlatni standard u dijagnostičkoj evaluaciji osteoporoze predstavlja denzitometrija kojom se mjeri gustoća minerala u kostima. Ako se denzitometrijski utvrdi razina koštane gustoće manja od 2,5 standardne devijacije (SD) koštane mase populacije iste rase i spola, onda govorimo o osteoporozi, a ako je gubitak koštane mase izražen u manjoj mjeri, onda se radi o osteopeniji. U tom se slučaju raspon standardne devijacije kreće od -1 do -2,5 SD.
Radi se o bolesti koja dominantno pogađa stariju populaciju. Povećan rizik koštanih prijeloma može dovesti do privremene ili trajne invalidnosti, što osim sa zdravstvenog aspekta, treba sagledati i u kontekstu značajnog porasta troškova liječenja. Najčešći oblici prijeloma kod osteoporoze su kompresivni prijelomi kralježnice, zatim prijelom vrata bedrene kosti i donjeg dijela podlaktice.
Gubitak koštane mase započinje nakon 30. godine života, a rizični čimbenici koji utječu na ubrzani gubitak su žene koje su rano ušle u menopauzu, osobe s niskim indeksom tjelesne mase, osobe s manjkom kalcija i vitamina D u prehrani, zatim pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, nedostatno kretanje i dugotrajno liječenje kortikosteroidima.
U liječenju osteoporoze od velike je važnosti eliminirati spomenute rizične čimbenike. Dostupni su i lijekovi koji usporavaju gubitak kosti te održavaju koštanu masu, a lijekovi najnovije generacije čak i obnavljaju koštanu masu. Ostali oblici liječenja obuhvaćaju sanaciju posljedica već doživljenih prijeloma, od operativnog liječenja kod prijeloma dugih kostiju do primjene različitih ortopedskih pomagala i drugih oblika fizikalne terapije.
Pagetova bolest
Pagetova bolest ili osteitis deformans je bolest nepoznatog uzroka u kojoj nalazimo lokalne promjene na kostima u vidu povećane koštane razgradnje na jednom dijelu kosti, dok se u drugom dijelu istovremeno stvara nova kost. Ovi procesi se događaju istovremeno s posljedičnim deformacijama i prijelomima kostiju. Ova bolest češće pogađa muškarce starije od 50 godina, a najčešće zahvaćene kosti su goljenična kost, kralješci i kosti glave.
Od kliničkih pokazatelja mogu se javiti glavobolja, nagluhost, zamjetno povećanje glave, bolovi u leđima te povećana debljina potkoljenica. U rijetkim slučajevima može se javiti i tumor kosti. Liječenje se provodi bisfosfonatima i kalcitoninom s ciljem smanjenja razgradnje kosti, a u svrhu kontrole bolova i procesa upale primjenjuju se nesteroidni antireumatici. U slučaju prijeloma nužno je operativno liječenje.
Giht
Riječ je o nasljednoj metaboličkoj bolesti u kojoj je poremećen metabolizam mokraćne kiseline. Njihove soli, urati, skloni su taloženju u zglobne prostore, u tkivima oko zgloba ili na samoj hrskavici, a najčešća lokalizacija odlaganja urata su zglob nožnog palca, gležanj, koljeno i zglobovi šaka. Najčešće pogađa muškarce između 20. i 40. godine. Najčešće se radi o asimptomatskoj bolesti koju obilježavaju povišene vrijednosti urata, a povremeno se javljaju napadaji (atake) kada dolazi do bolova, otoka i crvenila zahvaćenog područja s povišenom tjelesnom temperaturom.
Liječenje se provodi ovisno o fazi bolesti koja je u tijeku. U akutnoj fazi bolesti primjenjuju se nesteroidni antireumatici, najčešće intometacin, zatim kolhicin, lokalno hladni oblozi, a ponekad se primjenjuju salicilati i kortikosteroidi. U mirnoj fazi bolesti bitno je provoditi dijetnu prehranu bez purina i uzimati lijekove koji ometaju sintezu mokraćne kiseline, poput alopurinola ili febuksostata.
Rahitis
Rahitis je metabolička bolest koja se javlja u ranom djetinjstvu i u dječjoj dobi. Očituje se usporenim rastom i razvojem djeteta, mekoćom i deformitetima kostiju, do čega dolazi uslijed manjka kalcija i vitamina D.
Svjetski dan osteoporoze: Što učiniti i kako se zaštititi od “tihe epidemije”
Svjetski dan osteoporoze obilježava se svake godine 20. listopada s ciljem podizanja svijesti o ugroženosti zdravlja kostiju uz poticanje...
SAZNAJTE VIŠEOsteomalacija
Za razliku od rahitisa koji se javlja u dječjoj dobi, kod odraslih se manifestira osteomalacija, uzročno i po kliničkoj slici istovjetan metabolički poremećaj kostiju. Uslijed nedostatka kalcija i vitamina D dolazi do povećanja nemineraliziranog dijela kosti, a zbog izražene mekoće kostiju javljaju se i deformiteti. Bolest je obilježena bolovima u cijelom mišićno-koštanom sustavu, mišićnom slabošću, a deformiteti su najizraženiji na potkoljenicama, natkoljenicama i na kralježnici. Pristup liječenju svodi se na primjerenu nadoknadu kalcija i vitamina D, a komplikacije u vidu prijeloma se liječe kirurški.
Dodatne stručne savjete potražite na stranicama Poliklinike Perić – Staničić.