Denzitometrija: tko bi i zašto trebao testirati gustoću kostiju

Svake se godine u svijetu 20. listopada obilježava Svjetski dan osteoporoze, metaboličke bolesti koja uzrokuje gubitak koštane mase. Kosti pritom postaju krhke te se značajno povećava rizik od prijeloma. Nažalost, osteoporoza se očituje simptomima tek u uznapredovalom stadiju te se često dijagnosticira nakon što osoba potraži pomoć zbog prijeloma kosti. Procjenjuje se da će jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti uslijed osteoporoze, doznaje se na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Što je denzitometrija

Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Test gustoće kostiju koristi se za mjerenje njihova mineralnog sadržaja i gustoće. Može se izvesti pomoću rendgenskih zraka, dvoenergetske rendgenske apsorpciometrije (DEXA ili DXA) ili posebnog CT skeniranja koje koristi računalni softver za određivanje gustoće kostiju kuka ili kralježnice.

Iz raznih razloga, DEXA skeniranje se smatra „zlatnim standardom“ ili najpreciznijim testom. Ovo mjerenje govori liječniku postoji li smanjena koštana masa, stanje u kojem su kosti krhkije i sklonije prijelomu.

Denzitometrija se uglavnom koristi za dijagnosticiranje osteopenije („prethodnice“ osteoporoze) i osteoporoze. Također se koristi za određivanje budućeg rizika od prijeloma. Postupkom testiranja obično se mjeri gustoća kostiju kralježnice, potkoljenice i kuka.

Standardne rendgenske snimke mogu pokazati oslabljene kosti. Ali u trenutku kada se slabost kosti može vidjeti na standardnim rendgenskim snimkama, možda je bolest već previše uznapredovala za liječenje. Denzitometrija pak može otkriti smanjenje gustoće i čvrstoće kostiju u mnogo ranijoj fazi kada liječenje može biti korisno.

Rezultati testa gustoće kostiju: imam li osteoporozu?

Denzitometrija određuje mineralnu gustoću kosti (BMD, eng. bone mineral density). Vaš BMD se uspoređuje s dvije norme: u odnosu na zdrave mlade odrasle osobe (T-rezultat, češće se koristi izvorni engleski naziv T-score) i u odnosu na vaše vršnjake (Z-rezultat, eng. Z-score).

Najprije se vaš rezultat uspoređuje s rezultatima BMD-a zdravih odraslih osoba u dobi od 25 do 35 godina vašeg spola i etničke pripadnosti. Standardna devijacija (SD) je razlika između vašeg BMD-a i BMD-a zdravih mladih odraslih osoba. Ovaj rezultat je vaš T-score koji može biti pozitivan ili negativan. Pozitivan T-score pokazuje da je kost čvršća od normalne, a negativan T-score govori o tome da je kost slabija od normalne.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, osteoporoza se definira temeljem sljedećih razina gustoće kostiju:

• T-score unutar 1 SD (+1 ili -1) od prosjeka mlade odrasle osobe ukazuje na normalnu gustoću kostiju.
• T-rezultat od 1 do 2,5 SD ispod prosjeka mlade odrasle osobe (-1 do -2,5 SD) ukazuje na nisku koštanu masu.
• T-rezultat od 2,5 SD ili više ispod prosjeka za mlade odrasle osobe (više od -2,5 SD) ukazuje na prisutnost osteoporoze.

Općenito, rizik od prijeloma kostiju se udvostručuje sa svakom standardnom devijacijom ispod normale. Dakle, osoba s BMD-om od 1 SD ispod normalnog (T-score -1) ima dvostruko veći rizik od prijeloma kostiju od osobe s normalnim BMD-om.

Kada su te informacije poznate, osobe s visokim rizikom od prijeloma kostiju mogu se liječiti s ciljem sprječavanja budućih prijeloma. Teška osteoporoza definirana je kao gustoća kostiju koja je više od 2,5 SD ispod prosjeka mlade odrasle osobe s jednim ili više prijeloma uzrokovanih osteoporozom.

Kao što je već spomenuto, vaš BMD se uspoređuje i s normom koja odgovara vašoj dobi. To se zove Z-score. Ovi rezultati se izračunavaju na isti način, ali se uspoređuju s osobom vaše dobi, spola, rase, visine i težine.

Osim denzitometrije, vaš liječnik može preporučiti i druge vrste testova kao što su krvni testovi, koji se mogu koristiti za utvrđivanje prisutnosti bolesti bubrega, procjenu funkcije paratireoidne žlijezde (doštitne žlijezde koja održava razinu kalcija u krvi), procjenu učinaka terapije kortikosteroidima koji negativno utječu na apsorpciju kalcija i /ili procijeniti razine minerala u tijelu povezane s čvrstoćom kostiju, poput kalcija.

Kada je potrebna denzitometrija?

Test gustoće kostiju uglavnom se radi kako bi se utvrdila osteoporoza (tanke, slabe kosti) i osteopenija (smanjena koštana masa), a njihovo liječenje počelo čim je prije moguće. Rano liječenje doprinosi prevenciji prijeloma kostiju. Komplikacije prijeloma kostiju povezanih s osteoporozom često su teške, osobito u starijih osoba. Što se osteoporoza ranije dijagnosticira, to se prije može započeti s liječenjem kako bi se stanje poboljšalo i/ili spriječilo pogoršanje.

Ispitivanje gustoće kostiju može se koristiti za:

• potvrđivanje dijagnoze osteoporoze ako ste već imali prijelom kosti,
• predviđanje rizika za prijelom kosti u budućnosti,
• određivanje stope gubitka koštane mase,
• kontrolu učinka liječenja.

Čimbenici rizika i indikacije za denzitometriju

Brojni su čimbenici rizika za osteoporozu i indikacije za denzitometriju. Neki uobičajeni čimbenici rizika za osteoporozu uključuju:

• žene u postmenopauzi koje ne uzimaju estrogen,
• starost – žene iznad 65 godina i muškarci iznad 70 godina,
• pušenje,
• obiteljska povijest prijeloma kuka,
• dugotrajno korištenje steroida ili nekih drugih lijekova,

• određene bolesti, uključujući reumatoidni artritis, dijabetes melitus tip 1, bolest jetre, bolest bubrega, hipertireozu ili hiperparatireozu,
• pretjerana konzumacija alkohola,
• nizak ITM, odnosno BMI (indeks tjelesne mase)

Korišten izvor: Johns Hopkins Medicine