Bole li i vas kosti? Otkrijte uzrok boli

Sve kosti u tijelu čovjeka čine ljudski kostur koji ima zadaću da, uz mišiće, omogućava kretanje ljudskog tijela. A sam pokret znači život, od kretanja prsnog koša neophodnog za disanje, do pokretanja ruku i nogu s kojima je čovjek u međuodnosu sa svojom okolinom.

Osim uloge u kretanju, kosti također imaju zaštitnu funkciju (primjerice, kosti lubanje štite mozak od udaraca), veliko su skladište minerala u tijelu koji se onda, prema potrebama ostalih tkiva, oslobađaju u krvotok. Nemalo bitna uloga kosti jest i provođenje zvuka, tako u uhu postoje tri koščice bez kojih ne bismo mogli normalno čuli. Vrlo bitna uloga kosti jest i proizvodnja krvnih stanica u koštanoj srži.

Iz svega navedenog, jasno je da kosti nisu samo podupirači tijela, već vrlo važan čimbenik u ostalim funkcijama organizma.

O našim kostima

U odrasloj dobi čovjek ima 206 kostiju, s time da se njihov broj mijenja tijekom razvoja u djetinjstvu. U početku ih ima oko 270, no s odrastanjem dolazi do spajanja pojedinih kostiju te se brojka u konačnici zaustavi na već rečenih 206.

Nisu niti sve kosti iste, tako da postoji nekoliko osnovnih oblika kostiju.

• Cjevaste ili duge kosti – ove kosti su duže od svoje širine. Sastoje se od jedne koštane cijevi (dijafiza) te od dva proširenja na krajevima (epifize). Dijafiza je spojena epifizama s metafizama. Ovoj skupini pripada većina kostiju u nogama i rukama.
• Kratke kosti – ovo su nepravilne kosti, poput, primjerice, kosti doručja (zapešća).
• Membranozne kosti – to su pločaste kosti poput kostiju lubanje ili zdjelice.
• Nepravilne kosti – kosti nepravilna oblika koje se ne mogu svrstati niti u jednu grupu, primjerice, kralješci ili donja čeljust.

Kosti su aktivno živo tkivo unutar tijela, a sastoje se od stanica okruženih izvanstaničnom tvari. Građene su od koštanih stanica međusobno povezanih nastavcima. Izgrađuje ih bjelančevina osein (25% kosti), a 10% kostiju čini voda. Kosti imaju krvne žile koje ulaze i izlaze iz njih, opskrbljujući ih kisikom i hranjivim tvarima, a oslobađaju ih štetnih tvari. Određene kosti sadrže srž koja proizvodi krvne stanice. Sve kosti imaju živce kojima osjećamo pritisak i bol.

O čemu ovise tvrdoća i gustoća kostiju?

K tome, kosti su građene od minerala (pretežito kalcija) i drugih kemijskih tvari koje kosti čine tvrdima i krutima (oko 65%). Te krute tvari stanice izlučuju u međustanični prostor. Dogodi li se da drugim organima treba kalcija, tada kalcij iz kostiju „odlazi” u organe kojima je potrebniji (npr. u trudnoći ili pri živčanoj napetosti).

Zanimljiv podatak je i taj da se kosti pregrađuju čitavog života a ne samo tijekom rasta i razvoja. Tako se u odrasloj dobi, po završetku rasta, kosti i dalje pregrađuju te je potrebno otprilike 10 godina da bi se sve kosti u ljudskom tijelu pregradile. Taj proces ovisi i o potrebama organizma, tako da su kod fizički aktivnih ljudi kosti tvrđe i gušće za razliku od kosti kod manje aktivnih ljudi.

Kao i kod svakog organskog sustava u tijelu, zdravlje je neophodno za normalnu funkciju. Tako, da bi kosti vršile sve gore navedene funkcije, potrebno je i njihovo zdravlje.

Bolesti koštanog sustava

Najčešće bolesti koštanog sustava definitivno su prijelomi uzrokovani ozljedama te tako one čine najučestaliji problem koštanog sustava. No, uz ozljede, tu se nalaze i ostale bolesti koje zahvaćaju koštani sustav.

Uz prijelome kao vodeću bolest, koštani sustav mogu poremetiti i maligne bolesti, upalne bolesti, nasljedne bolesti te metaboličke i endokrine bolesti.

Nasljedne bolesti

Postoji niz nasljednih bolesti koje utječu na koštani sustav, no na sreću, te bolesti su rijetke. Najpoznatija je osteogenesis imperfecta ili bolest krhkih kostiju koje ima više vrsta i razlikuju se prema načinu nasljeđivanja i izraženosti kliničke slike. Dio takvih bolesti je nespojiv sa životom, a dio se očituje učestalijim prijelomima.

Infektivne bolesti

Uzročnici infektivnih bolesti (bakterije, virusi) također mogu uzrokovati bolesti u kostima. U većini slučajeva kost se inficira prilikom ozljede, tj. vanjskog prijeloma, kada kost dođe u doticaj s bakterijom te ona uzrokuje upalu. Drugi način infekcije je, nažalost, infekcija koja nastaje prilikom operacijskih zahvata. No kost se može zaraziti bakterijom i putem krvi te tada govorimo o hematogenoj infekciji.

U sva tri slučaja, kada dođe do infektivne upale kosti, liječenje je dugotrajno i upitnog ishoda. Naime, zbog same građe kosti i njene slabije prokrvljenosti u odnosu na druga tkiva, antibiotici vrlo teško prodiru u kost i takve je infekcije teško liječiti. Stoga, u nemalom broju slučajeva, te infekcije postaju kronične i gotovo neizlječive.

Tumori

Velika skupina bolesti kostiju su tumori. Oni se dijele na dobroćudne i zloćudne te se pojavljuju karakteristično za različitu dob. Nažalost, maligni tumori se pojavljuju i u najmlađoj dobi, no zahvaljujući napretku medicine, ranom otkrivanju i adekvatnom liječenju posljednjih su godina rezultati liječenja puno bolji. Novim lijekovima, kao i mogućnošću ugradnje umjetnih zglobova i kostiju, djeca i odrasli oboljeli od malignog tumora kosti u današnje vrijeme mogu biti izliječeni te završiti liječenje s normalnom funkcijom zahvaćenog ekstremiteta. Još u nedavnoj prošlosti maligni je tumor zahtijevao amputaciju uda s posljedičnim invaliditetom.

Osteoporoza

U današnje doba, sa starenjem populacije, sve je učestalija pojava poremećaja kostiju koju nazivamo osteoporoza. Ona je karakterizirana gubitkom sveukupne koštane mase, pogotovo u žena u postmenopauzi kada se promijeni hormonalni status.

Gubitkom koštane mase kosti postaju manje otporne na ozljede te posljedično dolazi do prijeloma. Taj poremećaj kostiju uz povećan broj prijeloma čini velik problem modernog vremena. Naime, sami prijelomi uzrokovani osteoporozom vrlo često imaju loš ishod, ne zbog samog prijeloma, već zbog toga što je u osoba starije životne dobi ozljeda velik stres za organizam te je oporavak dugotrajan i upitan. Zbog zadobivenih prijeloma stariji bolesnici postaju teže pokretni što dovodi do porasta broja komplikacija koje mogu dovesti i do smrtnog ishoda.

Uz veliki utjecaj na zdravlje čovjeka, takve ozljede i jako povećavaju trošak liječenja te tako opterećuju ionako preopterećen zdravstveni sustav. Kao i kod svake bolesti, tako je i kod osteoporoze najbolja prevencija i njezino rano otkrivanje. Što se tiče postavljanja dijagnoze osteoporoze, jedina valjana metoda jest denzitometrija. To je pretraga u kojoj se mjeri gustoća kostiju i na osnovu rezultata pretrage može se odlučiti o daljnjim postupcima u smislu liječenja.

Prevencija osteoporoze: kalcij, vitamin D i sport

Treba naglasiti da je, kao i kod svake bolesti, tako i kod osteoporoze, najvažnija prevencija. S obzirom na to da je koštani sustav vrlo dinamičan i pregrađuje se čitavog života, potrebno je voditi računa o unosu odgovarajućih količina hranjivih tvari. Na taj se način stvaraju zalihe za stariju dob. Tako je potrebno tijekom čitavog života unositi dovoljne količine kalcija i drugih minerala putem prehrane.

Vrlo veliku ulogu ima i vitamin D u građi kostiju. Veliki izvor vitamina D je sunce, putem čijih se zraka u našem tijelu sintetizira neophodni vitamin D. No treba upozoriti da za stvaranje vitamina D nije potrebno sunčati se te tako ugroziti zdravlje kože s obzirom na štetna sunčeva zračenja. Samim boravkom u hladu tijekom ljetnog sunčanog dana, čovjek dobiva dovoljno sunčevih zraka potrebnih za sintezu vitamina D.

U prevenciji osteoporoze, osim odgovarajućeg unosa potrebnih tvari (kalcija), najvažniju ulogu igra kretanje. Budući da je koštani sustav dinamičan sustav, fizičkom aktivnošću potičemo stvaranje kosti. Za takav poticaj nije potrebno bavljenje ekstremnim sportovima, već se preporučuje svakodnevno umjereno kretanje i gibanje. Brzo hodanje, plivanje, općenito šetanje i lagane vježbe, učinit će veliku stvar za koštani sustav s malim rizikom za nastanak njegovih ozljeda.

U konačnici, koštani sustav, sa svim svojim ulogama koje obavlja, je iznimno bitan u sveukupnom zdravlju čovjeka. Zbog toga je neophodno voditi računa o njegovom zdravlju da bi mogao izvršavati nama za život neophodne funkcije.

Više stručnih savjeta potražite na blogu Specijalne bolnice Arithera.