„Zlosurfanje“: kako raskrstiti s opsesijom traženja loših vijesti?

Amerikanci su nazvali tu pojavu „doomscrolling“. Kovanica koja je 2020. ušla u Oxfordski rječnik označava opsesivno klizanje prstom (scrolling) po stranici Facebooka, Twittera i portala s novostima zbog traženja zlokobnih (doom), odnosno loših vijesti. Na hrvatskom bismo mogli imenovati taj pojam „zlosurfanje“. Koje joj god ime dodijelili, ta navika škodi mentalnom i općem zdravlju i poželjno je raskrstiti s njom.

Zlosurfanje je bilo rašireno i prije pandemije, a tijekom nje je eskaliralo, kaže američka psihologinja Ariane Ling u razgovoru sa Svjetskim ekonomskim forumom. Najveće su žrtve te opsesije osobe koje su otprije patile od depresije i anksioznosti ili su bile sklone tim stanjima. Glavni je motiv za traženje i „gutanje“ loših vijesti radoznalost u pogledu negativnosti. Prirodno je i evolucijski korisno jače obraćati pažnju na negativne pojave jer je mnogo štetnije previdjeti signale opasnosti (npr. zmiju na stazi), nego naznake neke blagodati (npr. grm s jestivim bobicama).

„Moram naći više o tome“

Kao što usporavamo kad naiđemo na prometnu nesreću da vidimo što se je dogodilo, tako se zaustavljamo na vijestima čiji naslov ili fotografija sugeriraju zabrinjavajući sadržaj. Takva vijest raspirit će nam radoznalost i navesti nas da potražimo povezane sadržaje koji bi nam pomogli da bolje upoznamo opasnost i možda se zaštitimo od nje. Tražeći vijesti koje se nadovezuju na prvu, sigurno ćemo naići na još neku zastrašujuću priču, o kojoj ćemo također htjeti produbiti znanje daljnjim skrolanjem po ekranu. Mnoge nepovoljne informacije nemaju nikakve veze s nama i našim bližnjima, a ipak ne možemo odoljeti potrebi da ih proučimo s raznih strana.    

Dr. Ling dodaje da depresivni i anksiozni ljudi spontano traže sadržaje koji bi potvrdili njihove negativne emocije i poglede na život. Budući da je pandemija pogoršala mentalno stanje u cijelom svijetu, broj je depresivnih i anksioznih narastao, a s njime i masa opsesivnih tragača za lošim vijestima. I sam je COVID-19 ponudio nebrojene razloge za brigu te desetke tisuća vijesti koje mame ovisnike da ih traže i otvaraju.

„Možda to nije istina, idem provjeriti“

Postoji još jedan tip serijskog konzumiranja loših vijesti: traženje utjehe i ohrabrenja zbog prethodno pronađene loše vijesti. Primjerice, nabasate na prilog koji govori o skorom uvođenju poreza na nekretnine. Kao iskusan čitatelj, znate da novinari ponekad pogrešno prenesu informaciju, da namjerno slažu ili objave naručeni članak namijenjen zavaravanju. Budući da vam porez ne bi odgovarao, bacate se na traženje članaka koji bi opovrgnuli navode iz prvog i ublažili vam tjeskobu. Tijekom potrage nailazite na uznemirujuće članke o drugim temama i trpite jednak stres kao i vaš znanac koji namjerno traži ružne novosti.   

Konzumiranje loših vijesti također je stres koji narušava mentalno zdravlje. Mnogi to čine navečer, čime odgađaju i kvare san. Kako se osloboditi ove opsesije? Prvo je potrebno spoznati da imate problem s opsesivnim traganjem za lošim vijestima, a i posredno s tjeskobom, potištenošću i nesanicom. „Potrebno je postaviti samom sebi granice u terminima i minutaži gledanja“, navodi Dr. Ling.

„Dajte si dopuštenje za pregled vijesti pola sata ujutro i nekoliko minuta popodne, ali ne više“, dodaje. Ako vas uhvati poriv za uzimanje pametnog telefona, posegnite za nečim drugim. Čitanje knjige, razgovor s prijateljem, kuhanje, pospremanje, vježbanje, ručni rad  – sve su to zdravije opcije od zlosurfanja.

Još jedan koristan potez: na društvenim mrežama prestanite pratiti medije i pojedince koji uglavnom objavljuju neugodne sadržaje. Poštedite se. Ako se dogodi nešto uistinu važno za vas, neće vam promaknuti.